petak, 13.04.2007.

Hrana, hranica....

Drage moje i dragi moji, dugo se ne vidjesmo ovako, oči u oči.
Jesam vam nedostajala?

A sad istinu na sunce...jesam ili nisam??

Već dulje vrijeme prikupljam podatke i spoznaje koje bi vam mogle biti korisne. Trudim vam se, na najjednostavniji način prenijeti znanja i to ona koja se uče i u studentskim klupama, a i na postdiplomskim studijima vezanim uz problem prehrane i zdravlja.

Neko veče čitam komentare ispod posta naše suradnice Opaljene, i vidim neka objašnjenja oko konzerviranja hrane. A koja nisu točna. I shvatim...

Puno toga mi ovdje još ne znamo. Još morate puno učiti. Naučiti razlikovati prednosti i mane određene hrane. Naučiti ono što nam pruža tehnologija u najboljem mogućem obliku, razdijeliti dobro od lošeg. Ispod tog istog posta, neko je također ostavio koristan savjet – jedan od onih koji smo zaboravili reći, a radi se o integralnim žitaricama – takve treba koristiti samo od ekološki uzgojenih žitarica. U ovojnici žitarica se nakupljaju i pesticidi, i herbicidi, teški metali i ostali otrovi. Lijepo je pročitati takve dobre komentare, prisjetiti samog sebe na propuste koji se dogode, a isto tako pročitati buduće teme koje se mogu obraditi u našim postovima.

Neke od tema koje ću obrađivati u budućnosti biti će vezane uz samu tehnologiju proizvodnje hrane. Odgovoriti ćemo na pitanja kako mlijeko može izdržati gotovo 6 mjeseci u tetrapaku, da li je bolja zamrznuta, konzervirana ili začinjena hrana, koje se nove tehnologije koriste u industriji, o novim trendovima...Nadam se da će te barem upola kao ja uživati u svemu tome.

Moram napomenuti još jednu sitnicu – od slijedećg tjedna pišem srijedom, a petak preuzima dragaDemjan. To tek toliko, za napomenu.

Danas ćemo malo pričati o funkcionalnoj hrani. Moram priznati da mi je bilo lijepo pisati ovaj post. Nešto malo o tome sam učila na faksu, no sada sam puno istraživala i kroz to istraživanje u biti shvatila da sam vam već skrenula pažnju na neke sastojke hrane koji su važni, a koje dobivamo redovitom upotrebom nekih namirnica, kao npr . probiotici.

Wikipedija ima nešto i o tome napisano, pa pročitajte ovdje

Funkcionalna hrana spada negdje na granicu između lijeka i hrane. Sadrži neke bitne tvari, koje nužno nisu i hranjiva, već djeluju pozitivno na opće stanje organizma i zdravlja, te značajno utječu na smanjenje rizika od obolijevanja.
Teško je odrediti čvrste granice između konvencionalne, funkcionalne hrane, organski uzgojene hrane, suplemenata, nutraceutika, pa čak i znanstvenici otežano barataju ovim pojmovima. Stoga se u široki koncept funkcionalne hrane može ubrojiti:
- prirodno nutritivno vrijedna hrana
- hrana koja je obogaćena funkcionalnim sastojcima
- hrana iz koje su uklonjene određene tvari
- hrana u kojoj su izmijenjena svojstva pojedinih komponenata

Iako funkcionalna hrana spada u nove svjetske trendove u prehrani, cijeli se princip koristio već davno. Još je Hipokratu bilo jasno da hrana ne postoji samo zbog toga da nas nahrani i napuni trbuščiće, već da određene komponente hrane imaju pozitivan učinak na cjelokupno dobro zdravstveno stanje organizma, pa se pamti njegova izjava „Neka tvoja hrana bude tvoj lijek i neka tvoj lijek bude tvoja hrana“. Dodavanjem vitamina D mlijeku gotovo je iskorijenjen rahitis, odavanjem jodi u kuhinjsku sol nestala je gušavost, dodatkom vitamina B skupine u brašno i kruh nestale su bolesti kao što su beri-beri i pelagra. To su povijesni primjeri obogaćivanja hrane nekim nutrijentima, kako bi se pozitivno utjecalo na opće stanje zdravlja među ljudima.
Funkcionalnu hranu možemo shvatiti i kao prirodni supstitut za minerale i vitamine koji se široko konzumiraju u obliku tableta. Napomenula sam više puta, i još ću nekoliko, vitamini i minerali koji se konzumiraju iz tableta se nikada ne apsorbiraju u pravoj mjeri u organizam. Tijelo traži prirodnu hranu, određenu kombinaciju koja poboljšava probavu, apsorpciju, i zato je najbolji izvor vitamina i minerala, kao uostalom i ostatka hranjiva upravo priroda i hrana koja je minimalno procesirana, kemijski netretirana i zdravstveno ispravna (ne najmanje važno).

Zadnji put kad sam pisala ovakav ozbiljni post, pisala sam o probioticima i prebioticima. Proizvodi koji sadrže te sastojke su dobar primjer funkcionalne hrane. Već i sami mliječni proizvodi, bez dodanih probiotika, mogu biti funkcionalna hrana, obzirom da su jedan od najboljih izvora kalcija te esencijalnih hranjivih tvari .
Slijedeća namirnica, koju će vam često preporučiti i liječnici i nutricionisti je riba. Plave ribe poput skuša, sardelica, tune, ili losos, bijeli brancin, bogate su omega-3-masnim kiselinama, a koje spadaju u esencijalne nezasićene masne kiseline. Uz omega-6-masne kiseline bitan su gradivni sastojak membrane svake naše stanice, djeluju pozitivno na obnavljanje te membrane, bore se protiv slobodnih radikala, koji najviše štete čine upravo oštećivanjem stanične membrane, što dovodi do propadanja stanice i potencijalnog bolesnog stanja. Također igraju bitnu ulogu u prevenciji bolesti krvožilnog sustava i srca, smanjuju kolesterol u krvi te nastajanje krvnih ugrušaka.

Namirnica koja ima izvrstan omjer omega-6-masnih kiselina i omega-3-masnih kiselina su lanene sjemenke, u kojima su te kiseline sigurno zaštićene godinama nakon berbe. No, ako ih idete konzumirati, morate ih samljeti. I tada pojesti u roku 10 minuta (izvrsne su pomješane sa mladim sirom, ili svježim, kravljim sirom), jer se nakon tog vremena počinju odvijati određeni procesi koji nisu pozitivni.

Jedna od vrlo poznatih žitarica, zob, spada također u grupu funkcionalne hrane. Zob sadrži topljiva dijetalna vlakna beta – glukana, koja imaju povoljan utjecaj na bolesti srca i krvožilnog sustava, smanjuju kolesterol u krvi. Naravno, moraju se uzeti ekološki uzgojena zrna, integralna, jer se najveći dio tih vlakana nalazi upravo u ljusci zrna.

Slijedi moje omiljeno povrće, rajčica, pomidor, paradajz, koje sadrži u sebi likopen, a koji opet smanjuje rizik od nastanka raka prostate, probavnog trakta, grlića maternice, kože, pluća, te raka dojke. Zanimljivo je da se, za razliku od većine spojeva, likopen ne uništava kuhanjem, čak šta više, koncentrira se, tako da je preporučljivo piti sok od rajčice u svrhu konzumiranja većih koncentracija likopena.
Navest ćemo još češnjak, limun, sve agrume...
Meni osobno je drago maslinovo ulje. I to je funkcionalna hrana. Neke od naših dalmatinki bi nam mogle otkriti koju tajnu svojih baka koje su maslinovo ulje koristile za razne primjene, od hrane, lijeka, kozmetičkog sredstva, pa do sredstva plaćanja, važnog i cijenjenog. Sadrži optimalan odnos esencijalnih masnih kiselina i vitamina koji djeluju preventivno kod bolesti srca i krvožilnog sustava. Izuzetno je cijenjeno extra vergine maslinovo ulje, dobiveno hladnim prešanjem, bez termičkog tretiranja, upravo iz razloga očuvanja što veće količine hranjivih sastojaka. Potrebno ga je čuvati na mračnom mjestu, svjetlost ne djeluje dobro na ulje jer potiče određene procese koji uništavaju bilo organoleptička svojstva, bilo ona zdravstveno korisna svojstva.

Dakle, naveli smo osnovne namirnice. Proizvodi koji se javljaju na tržištu mogu na razne načine biti obogaćeni posebnim dodacima koji će povoljno utjecati na zdravlje. Kao i svugdje, tako i u ovom djelu postoje trendovi, koji se javljaju, razvijaju i stvaraju nove generacije potrošača, koji trebaju sve dalje biti sve informiraniji o onome što konzumiraju kako bi sačuvali vlastito zdravlje. Neki od proizvoda koji su danas već u prometu, i čija primjena ima svoje dobre rezultate, te na čijim se temeljima razvija daljnja, nova znanost o hrani su:

o Fermentirani mliječni proizvodi s dodatkom probiotika i prebiotika (jogurti, kefiri, sirevi)
o Margarin obogaćen omega-3 i omega-6 masnim kiselinama
o Jaja bogata omega – 3 masnim kiselinama – kokoši se hrane posebnom dijetom obogaćenom lanenim sjemenom
o Žitarice za doručak obogaćene folnom kiselinom (iz skupine B vitamina) , kalcijem i antioksidansima
o Kruh i energetske pločice obogaćene vlaknima i izoflavonima
o Sportski napitci
o Osvježavajuća pića obogaćena hidroksi-limunskom kiselinom, sredstvom za redukciju tjelesne mase

Sada idemo na onaj light dio. Recept za današnji dan. Moram priznati, nije više jednostavno napisati ponešto i ne ponoviti se. Toliko je već dana iza nas, ali....MI SE NE DAMO...jel tako?

Brokula sa bademima
80 dag brokule
1 glavica luka
3 dag badema narezanih na listiće
3 rajčice
Nasjeckano peršinovo lišće
Sol, papar
2 žlice maslinova ulja

Operite brokulu, stavite je u vrelu, slanu vodu i kuhajte oko 10 minuta.
Potopite rajčice u vrelu vodu, pa ih ogulite i nasjeckajte, pri tom odstranjujući sjemenke. Pirjajte ih na maslinovu ulju s nasjeckanim lukom i češnjakom (priznajem, besramno koristim pelate za ovo. I ne odstranjujem sjemenke).
Dodajte bademe narezane na listiće, posolite, popaprite te kuhajte 15 minuta.
Ocijedite skuhanu brokulu i posložite s umakom od rajčice i badema, te ukrasite nasjeckanim peršunom.

Malo pusto? Da probamo nešto drugo? Ajde..
Možda će vam se više svidjeti ovo:

Leća sa rajčicama (za 4 osobe)

40 dag zelene leće
1 glavica luka
1 žlica nasjeckanog peršuna
1 režanj češnjaka
20 dag debelih celerovih grančica
Sok jednog limuna
1 grančica majčine dušice
6 rajčica
Sol, papar
Leću namočite preko noći u hladnoj vodi, a zatim ju kuhajte oko 35 minuta u slanoj vodi i ocijedite. Ogulite celer, operite i narežite na tanke rezance te zalijete limunovim sokom. Oljuštite luk, češnjak, nasjeckajte. U tavicu u kojoj možete bez masnoće kuhati stavite celer s limunovim sokom, luk peršun, češnjak i majčinu dušicu. Popržite, posolite, popaprite i dodajte leći.
Rajčice i opet idu u vrelu vodu, ili koristite već gotove pelate. Narežite ih na kriškice. Dodajte leći.
Jelo stavite u vatrostalnu posudu i pecite oko 20 minuta u pećnici zagrijanoj na 130 C.