Bio sam neko vrijeme daleko od Lijepe naše, preko bare, i kad sam se vratio doživio sam kao i većina građana Hrvatske vijest koja je izazvala šok: Sanader je dao ostavku.
Malo tko se tome mogao nadati od čovjeka koji je šest godina autoratitivno vladao zemljom, odolijevao udarima oporbe i afera koje su ga pratile, a onda je odjednom dignuo sidro i predao vlast u stranci i državi svojoj zamjenici Jadranki Kosor.
Nekoliko dana poslije, svijet ipak nije stao. Hrvatska je dobila novu Vladu s prvom premijerkom u svojoj povijesti. Radi se novi rebalans proračuna i jedino što još uvijek nikome nije dovoljno jasno je odgovor na pitanje: Zašto je dr. Ivo otišao?
Većina i dalje strahuje da se radi o puno ozbiljnijim razlozima koje dojučerašnji premijer nije izrekao. Je li to odgovorno ponašanje jednog modernog političara ili se javnost može zadovoljiti njegovom tezom kako je htio šokirati Europsku uniju kojoj težimo a gdje se zbog slovenske blokade još nismo našli.
Teško je vjerovati da je ta susjedna nam dežela toliko moćna da ona vuče konce naše sudbine. Zacijelo se neki veći i jači igrači kriju iza trenutne pat pozicije u kojoj se našla Hrvatska, i koji nas vide u paketu zvanom Zapadni Balkan.
A koliko je uopće važno u prvi plan stavljati ulazak u EU svjedoči nam i interview francuskog intelektualca Pascala Brucknera, kojeg je objavio Globus s naslovom: „Hrlite u Europu koja se urušava“.
Bruckner kaže kako je problem Hrvatske što njezina kandidatura za EU dolazi u vrlo loše vrijeme. Europa je „puna“, primili smo u nju sve te ekskomunističke zemlje, a bez pravog „kalendara“. Sve će to potrajati, ističe Bruckner i zaključuje:
„Europa je gigant koji se urušava pod vlastitom težinom, možda bismo trebali otvoriti vrata i reći – tko želi otići, neka izvoli, ne zadržavamo vas. Možda bismo trebali preurediti Europu u skladu s izvornim počelima, izvornim duhom, više političkim, iz vremena njezinih prvih osnivača“.
Osnivači su bili ljudi značaja, Schuman, De Gasperi, Adenauer. Oni su nakon tragičnog iskustva Drugog svjetskog rata sagradili Europu na novim vrijednostima, u prvom redu na kršćanskoj mirotvornoj tradiciji. Za Schumana se može očekivati da će ga Katolička crkva uskoro beatificirati.
Moralna čestitost, čvrsta vjera i neovisnost u političkim odlukama – odlike su poželjne kod državnika koji se izjašnjava kršćaninom, a upravo je te odlike utjelovio Alcide De Gasperi, istaknuo je ovih dana papa Benedikt XVI., primivši u audijenciju članove Zaklade nazvane po velikome talijanskom državniku.
Predan i poslušan Crkvi, bio je samostalan i odgovoran u svojim političkim odlukama, ne služeći se Crkvom u političke svrhe, i ne pristajući nikada na kompromise, prisnažio je Papa.
Može li se gore navedeno reći za nekog od hrvatskih političara, prije svega za Sanadera koji je porijeklom iz tradicionalne katoličke obitelji, vrijeme će tek pokazati. Ostaje činjenica da je njegova Vlada donijela antidiskriminacijski zakon na kojemu su mu iz vrha Crkve u Hrvata ozbiljno zamjerali. A na osnovu toga zakona tek se mogu očekivati i nove mjere, kao naprimjer ozakonjivanje homoseksualnih veza, te pravo istima na usvajanje djece.
Upravo je u proceduri donošenje Zakona o medicinskoj oplodnji. Tim povodom svoj je stav iznijela Hrvatska biskupska konferencija koja traži priznavanje dostojanstva osobe svakoga ljudskog bića od začeća do naravne smrti, uz posljedični subjektivitet prava na život i tjelesni integritet, potom jedinstvo braka, koje sa sobom nosi uzajamno poštivanje prava supružnika da postanu otac i majka samo jedno s drugim i konačno da se dar ljudskog života mora ostvariti u braku s pomoću čina koji specifično i isključivo pripadaju supruzima, u skladu sa zakonima što su upisani u njihove osobe i u njihovo sjedinjenje, jer ljubav i rađanje idu zajedno i ne smiju se nasilno razdvajati.
Kad su osnivači gradili Europsku uniju činili su to na kršćanskim načelima. Grb EU oslanja se na Apokalipsu, sliku Gospe, Žene obučene u Sunce kojoj je na glavi kruna s dvanaest zvijezda. A danas je ta ista Europa u rukama mudraca koji nisu dopustili niti da se u preambuli Ustava spomenu njezini kršćanski korijeni.
Nova hrvatska premijerka navela je dva bitna stupa svoje Vlade: rješenje gospodarske krize i pristup EU. Želimo joj uspjeh, uz napomenu kako je najvažnije da nam zemlja ne potone u glib nemoralnih zakona po uzoru na europske, od kojih nas teško može spasiti išta osim molitve. Bože, čuvaj Hrvatsku.
|
