Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
13.10.2008., ponedjeljak
Valborg Svärdström (udana Werbeck-Svärdström)
 Valborg Svärdström (udana Werbeck-Svärdström) rođena je na sjeveru Švedske 1879. godine. Od najranijeg djetinjstva ona je pjevala. Nije poznavala probleme u pjevanju, ni kod najviših tonova (A’’’), ni kod najnižih. Teškoće disanja za nju nisu postojale, koloratura je došla sama po sebi. “Pjevanje je jednostavno bilo nešto moje. Nisam mogla shvatiti kako ljudi mogu promuknuti ili umoriti se pjevanjem. Za mene je pjevanje bilo najizravniji izraz moga bezbrižnog dječjeg bića ,” Werbeck. S petnaest godina upisala se na Kraljevsku glazbenu akademiju u Stocholmu. Pri pjevanju uobičajenih vježbi s vremenom je počela osjećati neugodu. Taj je osjećaj rastao tijekom školovanja. Dobila je infekciju vratnih žlijezda. Liječnici nisu mogli naći uzrok tomu, ali je ta infekcija postupno počela škoditi njezinu pjevanju. Problemi su rasli, visoki tonovi treće oktave počeli su se gubiti. Usprkos tim problemima, u dvadeset prvoj godini postala je član Kraljevske opere u Stocholmu. U svojoj dvadeset petoj godini dobila je paralizu glasnica. Njezin je glas utihnuo. S obzirom na to da na svojim turnejama kroz Francusku, Italiju i Njemačku nije pronašla novi, zdraviji način pjevanja, počela je razvijati vlastiti pristup fenomenu glasa, razrađujući vježbe pomoću kojih je postupno povratila svoj glas. Iz tih vježbi nastavila je razvijati svoju metodu pjevanja i ponovno je mogla preuzeti ulogu operne pjevačice. Veliki su zahtjevi bili postavljeni pred njen glas. Mogla ih je ispuniti samo vježbajući prema svojim novim pristupu pjevanju. Iako je bila vrlo poznata i priznata pjevačica, na vrhuncu karijere imala je samo jedan cilj: završiti karijeru i osnovati novu školu pjevanja, “Školu za otkrivanje glasa”. Godine 1912. srela je dr. Rudolfa Steinera koji ju je potpomogao u njezinu radu. Njihova suradnja (1912-1924), dovela je do priznavanja “Školu za otkrivanje glasa” kao ispravnog puta u školovanju glasa. Tijekom rada u centrima za osobe s poteškoćama u razvoju postavila je osnove za terapijsku primjenu "Škole za otkrivanje glasa". Ovo pionirsko djelo nosila je predano do kraja svog života. Prenosimo: Orpheus |
