Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
30.11.2007., petak
Tehnika ili izražaj
|
Autor: Žanina Bilić 01.06.2007 Vrlo često je pitanje – što je važnije kod pijanista – tehnika ili izražaj?  Svjatoslav Richter (1915-1997), jedan od najboljih pijanista, fotografija iz mladih dana Razgraničimo li da ćemo pitanje razmatrati u kategorijama profesionalnih glazbenika pijanista, pa time jasno definiramo cilj sviranja – egzistencija, jasno je da pitanje više nije samo pitanje pojedinca i njegovog osobnog stava ili odluke već i pitanje tržišta. Što će proći, a što pasti. Jasno je da nije sve crno bijelo i da se tržište može donekle prikloniti umjetniku, bilo kroz marketing bilo kroz trend, a trend je opet najčešće posljedica marketinga, ali opet ne ispod nekih kriterija. Tržište je vrlo zahtjevno, naročito u 20. i 21. stoljeću. Isto tako važno je definirati povijesno okruženje u kojem ćemo pitanje razmatrati te kulturni i civilizacijski krug u kojem pitanje promatramo. Kao što brzina putovanja poštanske pošiljke iz zemlje u zemlju nije ista ako ju razmatramo u srednjem vijeku ili u 21. stoljeću, tako ni pitanje tehnike ili izražaja u pijanizmu nije isto u razdoblju romantike, ili čak i ranije, u baroku i u 21. stoljeću. Na stranu zasad stavljajući ali pozivajući u svijest i povijesni razvoj samog instrumenta – glasovira, koji je također značajno uvjetovao i tehniku i izražaj svojim mehaničkim mogućnostima. Što je tehnika, u pijanističkom kontekstu? Fizička spremnost, fizička spretnost, fizička istreniranost cijeloga sviračkog aparata (prsti, zglob, podlaktica, nadlaktica, ramena, lopatice, leđa) i naravno, koordinacija svijesti sa motorikom – dakle mentalna istreniranost (brzo reagiranje, koordinacija), budnost, koncentracija kako bi se sve što skladatelj napiše moglo izvesti na najbolji mogući način. Često se među pijanistima razgovara o 'tehnički zahtjevnom' ili 'tehnički manje zahtjevnom ili nezahtjevnom' djelu. Tehnički zahtjevno djelo sadrži raznovrsne tehničke elemente – od težih primjerice dugački nizovi dvostrukih terci, dvostrukih seksta, dugi neprekinuti nizovi oktava u sitnim ritmičkim jedinicama (šesnaestinke, recimo) u jednoj ili obje ruke, ili posebno kombinirane pasaže (dugi niz= pasaža) s dvohvatima bez odmora za jednu ruku ili u obje ruke i svakojake druge kombinacije. Teško je nabrojati sve mogućnosti jer je kombinacija bezbroj. Što je izražaj, u pijanističkom kontekstu? Izražaj je ono što umjetnik emocionalno daje publici tijekom sviranja. Izražaj se postiže i raznim glazbenim izražajnim sredstvima, i dio toga može se naučiti, ali dio izražajnih sposobnosti je i talent, urođeno osobno bogatstvo. Dio koji se postiže samo talentom je onaj fluid koji se osjeti kod izvrsnih glazbenih izvedbi, kada vas/nas umjetnik ponese i povede u jednu 'višu' sferu, jednu nesvakidašnju dimenziju. Pod glazbenim izražajnim sredstvima mislim na dinamiku (glasnoća sviranja i stupnjevanje glasnoće sviranja, načini prijelaza iz jednog stupnja glasnoće u drugi, i dr.), tempo (brzina sviranja), artikulaciju (način sviranja – kratko, vezano, nevezano i dr.), agogiku (usporavanje, ubrzanje u zadanom tempu i dr.), pedal (zvučni efekti koji se postižu pedalom, a služe kao izražajno sredstvo). U našem, zapadnoeuropskom kulturnom krugu, u 20. i 21. stoljeću, cijeni se ekspresivnost u glazbenim izvedbama, dapače izražaj odnosno buđenje emocija kod publike čak određuje smisao glazbene izvedbe. Katarza je neumitno još vrlo važna. No samo ekspresivnost bez zadovoljavajuće tehnike odnosno preciznosti i spretnosti izvedbe, ne bi prošla. Tehnika je u 20. i 21. stoljeću na izuzetno visokoj razini, odnosno izuzetno visoki kriteriji su postavljeni. Onaj tko želi uspjeti, mora imati izvrsnu tehniku. Dakle, odgovor je i tehnika i izražaj su važni. Jedno bez drugoga ne prolazi. Lijep je ovaj citat engleskog pisca Aldousa Huxleyja (1894-1963) : 'After silence that which comes nearest to expressing the inexpressible is music.' U informativnom prijevodu – 'Ono što nakon tišine najbliže može prići izražavanju neizrazivoga jest glazba.'  Elizabeth Leonskaja, pijanistica Svi veliki pijanisti imaju i pokazuju i tehniku i izražaj. Pijanistica kojoj se osobno divim, Elizabeth Leonskaja, ima i tehniku i izražaj, neupitno, te karizmu i muzikalnost kakva se ne susreće često. Gospođu Leonskaju smatraju jednom od vodećih pijanistica današnjice, srednje je generacije. Elizabeth Leonskaja rođena je u Tbilisiju, a glasovir je studirala kod profesora Milsteina na Moskovskom konzervatoriju. Prije emigracije iz Sovjetskog saveza i nastanjenja u Beč, osvojila je prve nagrade na tri prestižna klavirska natjecanja, ali je tek nastup u Salzburgu 1979 lansirao Leonskaju na međunarodnu pozornicu. Njeni nastupi sa Svjatoslavom Richterom bili su ne samo koncerti velikog umjetničkog značaja, već i za nju osobno staze osobnog umjetničkog rasta. Richter je bio osebujan umjetnik, veličanstven pijanist i mnogima je uzor, naravno da je posjedovao briljantnu tehniku i jedinstvenu muzikalnost, čujnu u svim njegovim izvedbama, tako da o izražaju u njegovom sviranju možemo samo razmišljati, nastojati proniknuti i diviti se s dubokim poštovanjem. Leonskaja redovito koncertira po cijeloj Europi kao solist na klavirskim recitalima i kao solist uz pratnju orkestara, u najprestižnijim dvoranama i s ponajboljim dirigentima. Osim toga, Leonskaja redovito i snima te nastupa i kao komorni glazbenik. Prije nešto više od godinu dana Austrija ju je odlikovala najvišim državnim priznanjem Križem časti prvoga reda za umjetnost. Na web stranici njenog managementa, može se pronaći popis njenih zvučnih zapisa: http://www.imgartists.com/?page=artist&id=191&c=3. Po mom mišljenju Leonskajina izvedba Brahmsovog klavirskog koncerta u d molu je veličanstvena. Prenosimo:Hrvatski povijesni portal |
