Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
16.11.2007., petak
Tutti
|
Autor: Žanina Bilić 01.03.2007 Tutti – iz talijanskog jezika, znači 'svi'. Oznaka u glazbi da sviraju svi u orkestru. Pijanist može u sklopu svog koncertnog rada biti i član orkestra. Ovisno o zahtjevima skladbe, može svirati dionicu klavira, orgulja (ukoliko dionica orgulja nije previše zahtjevna, jer onda zahtijeva dublje poznavanje sviranja orgulja, takvu dionicu svira orguljaš), čembala (ukoliko dionica čembala nije previše zahtjevna u smislu improvizacija ili ukrašavanja, jer onda zahtijeva dublje poznavanje sviranja čembala i barokne (najčešće) glazbe, takvu dionicu svira čembalist) ili čeleste.  Yamahina čelesta sa 5 oktava. Dionica se u glazbenom smislu koristi kao termin za dio glazbenog materijala koji svira točno određeni instrument, npr. Dionica violine – glazbeni materijal koji svira violina u toj skladbi, ili dionica oboe – glazbeni materijal koji svira oboa u toj skladbi. Kod posudbi ili kupnje nota, također se može posuditi ili kupiti samo dionica nekog instrumenta, skup dionica (primjerice sve dionice gudača) ili partitura. Partitura je cjeloviti glazbeni materijal, u partituri su okomito ispisane sve dionice paralelno kako bi se vidjelo tko što svira u svakom trenutku. Partituru najčešće koristi dirigent, kako bi točno i uspješno ravnao cijelim orkestrom. Iz dionice se vidi samo dio, a iz partiture – cjelina. Čelesta je glazbeni instrument, na prvi pogled vrlo sličan malom pianinu, no po zvuku i mehanici ipak različit. Tipke pokreću male čekiće koji udaraju o metalne ploče i proizvode zvuk sličan zvoncima. Naziv 'čelesta' dolazi od francuskog 'celeste' što znači 'nebesko'. Zvuk je vrlo nježan, pomalo tajanstven i vrlo zanimljiv. Orkestri mogu biti različiti – operni, simfonijski, filharmonijski, komorni. I koncerti i skladbe koje se izvode (iz različitih povijesnih razdoblja, od različitih skladatelja i dr.) mogu također biti vrlo različite, tako da i uloga pijanista može biti različita – u jednoj skladbi on je samo dio boje zvuka, a u drugoj ima i solističku dionicu, unutar sudjelovanja kao član orkestra… Svirati u orkestru kao član orkestra za pijanista je zanimljivo iskustvo. U svojoj uobičajenoj praksi, pijanist nema često priliku svirati kao član orkestra, već više kao solist uz pratnju orkestra, što je korjenito različito. Solist je uz dirigenta glavni pokretač cijelog glazbenog događaja, a član orkestra je dio velike glazbene cjeline u kojem nema puno prostora za samostalnost. Također potrebno je naučiti snalaženje u brojanju praznih taktova do trenutka u kojem nastupa pijanist kao član orkestra, tj. do trenutka u kojem počinje klavirska dionica. Tijekom izvedbe glazbenog djela, pijanist kao član orkestra mora pomno pratiti dirigenta i slijediti njegov tempo i sve ostale naznake (za dinamiku i izražaj sviranja).  Simfonijski orkestar. Klavir se vidi u lijevom gornjem uglu (zelena strelica), pored harfe, a sasvim naprijed su orgulje. Na malom podiju, u sredini zamišljenog polukruga, naprijed (u prvom redu) stoji dirigent. Manji orkestri najčešće nemaju stalno zaposlenog pijanista kao člana orkestra, po potrebi se zapošljava honorarno, dok neki veći orkestri imaju. Pogledajte i poslušajte isječak iz baleta Pjotra Iljiča Čajkovskog: Ščelkunčik ili Orašar, i to: Ples Vile Šećera na ovom linku: http://www.youtube.com/watch?v=h0pzt001aZM. U toj glazbi pojevljuje se i zvuk čeleste, potražite ga… |
