Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
06.11.2007., utorak
Glazba kao anestetik
|
Za vrijeme brušenja ili vađenja zuba, ugodna melodija može povećati učinak anestezije. Ona može čak i porod učiniti ugodnijim iskustvom Nedavno je istraživanje pokazalo da neki od nas doživljavaju glazbu uzbudljivijom od bilo čega drugoga. Za to su zaslužni snažni hormoni – endorfini, koji se stvaraju u mozgu za vrijeme slušanja glazbe. Ti hormoni imaju svojstvo olakšavanja bolova i izazivanja ugodni, euforičnih stanja. Bilo našim vlastitim izborom, bilo slučajno – glazba je dio našeg svakodnevnog života. Sigurno smo već čuli laganu umirujuću muziku u nekim dizalima, u stomatološkim ordinacijama, bankama, u telefonskim slušalicama dok čekamo vezu, ili vedru, zabavnu glazbu u nekim trgovačkim središtima koja pridonosi da veseli i raspoloženi trpamo hranu i piće u kolica i da sa smiješkom plaćamo na blagajni. Gotovo svatko od nas voli neku vrstu glazbe i kad je čuje počinje lupkati stopalom o pod u njenu ritmu ili zapjeva u automobilu uz voljenu melodiju s radija. Bez obzira na to je li u pitanju Bach, jazz, rock, duhovna pjesma ili pop, glazba znatno utječe na naše raspoloženje. Prava glazba u pravo vrijeme donosi nam veselje i ublažava premorene i iscrpljene živce. Ona nas »diže« kad smo »dolje« i umiruje nas kad smo uzbuđeni. Može nam izazvati suze ili probuditi želju za hranom, učenjem ili vođenjem ljubavi. Neke su studije pokazale da se ritam srčanih otkucaja usklađuje s glazbom, odnosno ubrzava se ili usporava, ovisno o ritmu. Glazba također utječe i na ritam disanja, na krvni tlak, stezanje želuca i na razinu stresnih hormona u krvi. Premda pojedini ljudi različito reagiraju, lagana, mirna, instrumentalna glazba općenito smiruje reakcije na stres, a brže glazbene varijante povećavaju budnost, živahnost i uzbuđenje. Nađite, stoga, glazbu koja vas oraspoložuje. Glazba može poboljšati izdržljivost tijela, regulirajući disanje i dovodeći vas u raspoloženje za tjelovježbu, trening. Oni koji treniraju uz rock imaju osjećaj da ne vježbaju tako naporno. Kad se pacijentima svirala glazba prije, za vrijeme ili nakon operacije, uočeno je da ona smanjuje zabrinutost, bol, smanjuje potrebu za lijekovima, te ubrzava izlječenje. U jednoj studiji, kad je ugodna, umirujuća glazba bila svirana u operacijskoj sali tijekom čitave operacije – količina sedativa potrebnih pacijentu bila je prepolovljena. Za vrijeme bušenja ili vađenja zuba, prikladna glazba u stomatološkoj ambulatni može povećati učinak anestezije. Glazba može čak i porod učiniti ugodnijim iskustvom. Pokazalo se da, uz odgovarajuće tjelesne vježbe i vježbe disanja, glazba može smanjiti bol i vrijeme trajanja poroda čak za dva sata, dok istodobno povećava euforiju uzrokovanu samim porodom. U našoj današnjoj kulturi terapija glazbom pomaže ljudima u borbi protiv emotivnih i fizičkih posljedica mnogih bolesti. Muzički terapeuti upotrebljavaju glazbu za olakšavanje i poboljšavanje psihoterapije. Obavljen je eksperiment koji se sastojao u tome da su u dvije bolnice, na odjelima za intenzivnu njegu srčanih bolesnika, puštali laganu, tihu glazbu. Glazba je smanjila srčanu frekvenciju, snizila krvni tlak, povećala toleranciju za bol i smanjila zabrinutost i depresiju. Terapija glazbom korisna je u liječenju mnogih bolesti, uključujući rak, probleme s dišnim sustavom, moždani udar, upalu zglobova i šećernu bolest. Glazbu se primjenjuje i da se olakša uzimanje i smanje nuspojave takvih potencijalno neugodnih liječenja, kao što je kemoterapija, zračenje i hemodijaliza. Glazba se opsežno primjenjuje u liječenju bolesti kao što su glavobolja, bolesti probavnog sustava, depresija, dakle bolesti s jakom emocionalnom komponentom. Još jedna nevjerojatna činjenica: glazba može biti »hranjiva« za prijevremeno rođenu djecu. Kad se takvoj novorođenčadi »propisalo« slušanje Brahmsove »Uspavanke«, rezultati su bili iznenađujući. Djeca su brže dobivala na težini i mogla su se otpustiti iz bolnice tjedan dana prije nego djecu koja nisu slušala glazbu. Glazba nema utjecaj samo na liječenje bolesnih, nego i na obrambene, imunološke funkcije zdravih ljudi. Poznato je da visoke razine stres-hormona u krvi mogu »prigušiti« naš obrambeni sustav, međutim, glazba može pomoći u njihovu nadzoru. Još je prije 2500 godina grčki filozof Pitagora zagovarao dnevno pjevanje i sviranje nekog instrumenta kao pomoćnog načina za »čišćenje« emocija od briga, žalosti, straha i ljutnje. Dr. Ivo Belan Prenosimo:Vjesnik |
