Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
04.05.2007., petak
Slušanje glazbe
|
Za rasprostranjenost glazbe u prošlom stoljeću vjerojatno je najznačajniji događaj bio razvoj tehnologije koja je omogućila snimanje zvuka. To je glazbu učinilo lako dostupnom svakome. Kao rezultat toga glazba je širom svijeta postala jedna od glavnih industrija. U SAD-u i Velikoj Britaniji glazba je među ekonomskim gigantima koji donose najveće prihode. U SAD-u trenutno postoji 13 159 radiopostaja. Prosječan Amerikanac u vremenskom razdoblju od 24 sata čuje više od 1600 komercijalnih poruka putem ovog ili onog medija. Većinu tih oglasa i reklama prati glazba. U Velikoj Britaniji su godišnji trgovinski podaci tvrtke British Phonographic Industry (Britanska fonografska industrija) za 1998. godinu pokazali da je glazbena prodaja dosegla svoj vrhunac u iznosu od 1,118 milijuna engleskih funta. Prodaja albuma prešla je brojku od 210 milijuna primjeraka. U 1997. godini ukupna potrošnja na glazbu u Velikoj Britaniji je procijenjena na 3,7 milijardi engleskih funta. Ukupna zarada iz prekomorskih zemalja bila je u iznosu od 1,332 milijuna engleskih funta, u usporedbi s plaćanjem od 813 milijuna funta. Neto zarada procijenjena je na 519 milijuna funta. Britanska glazbena industrija također je postigla vrijednost od 3,2 milijarde funta, što je ekvivalent 13000 otvorenih radnih mjesta s punim radnim vremenom. U 1999. godini Velika Britanija bila je na trećem mjestu po svjetskoj prodaji glazbe, a ispred nje su bili samo SAD i Japan. Glazba je od velike važnosti za zdravlje britanske ekonomije. Godine 1989. American Medical Association (Američko medicinsko društvo) izvijestilo je da prosječan učenik srednje škole u SAD-u tjedno čuje više od 30 sati pop-glazbe. U 1993. godini 98,5% tinejdžera u SAD-u je izjavilo da sluša glazbu. Od toga je 70% učenika reklo da sluša glazbu za vrijeme učenja. Takav stupanj izloženosti glazbi i rezultati ispitivanja koji svjedoče o važnosti glazbe u životima adolescenata ukazuju da bi utjecaj glazbe mogao biti vrlo jak. Ali ne slušaju i ne uživaju u glazbi samo mladi ljudi; nedavno ispitivanje glazbenih ukusa u SAD-u pokazalo je da 75% starijih građana sluša glazbu barem jedan sat svakoga dana. Oni najviše vole klasičnu glazbu, popularne melodije iz raznih predstava i filmova i country-glazbu. U Velikoj Britaniji, noviji podaci govore da 11,3 milijuna ljudi redovito sluša radiopostaju BBC 1; 10 milijuna BBC 2; 6,2 milijuna ljudi radiopostaju klasične glazbe; a 1,9 milijuna BBC Radio 3. Osim toga postoji još više od 300 komercijalnih (privatnih) radiopostaja i gotovo 40 BBC lokalnih postaja čiji veliki dio emitiranja čini glazba. Ljudi ne samo da slušaju glazbu, nego u njoj i aktivno sudjeluju. Godine 1993. u SAD-u je 62 milijuna ljudi izjavilo da pjeva ili svira neki glazbeni instrument. U Velikoj Britaniji milijuni ljudi pjeva ili svira samo zato jer im se to sviđa. U 1999. godini 49% djece bilo je glazbeno podučavano. Odluka da započnu svirati neki instrument bila je uglavnom njihova premda su učitelji utjecali na proces donošenja te odluke, čak više nego roditelji. Otprilike polovina djece koja svira neki instrument ima prijatelja ili člana obitelji koji također muzicira. Procjene odraslih osoba koje sviraju neki instrument varirale su između 24 i 30%. Djeca su najčešće svirala frulu, elektroničku klavijaturu i klavir. Klavir je glavni instrument kod odraslih. Najčešći razlog zbog kojeg su se djeca odlučivala da uče svirati neki instrument bilo je što im se svidio zvuk, premda su u nekim slučajevima bila važna i prijateljstva. Ti podaci ukazuju na činjenicu da je glazba postala neodvojivi dio našega svakodnevnog života na način koji je prije stotinjak godina bio nezamisliv. Osim toga, ne samo da slušamo glazbu, mi je i stvaramo, proizvodimo. To se odrazilo kod uspostavljanja agencije za razvoj za sudjelovanje u stvaranju glazbe u zajednici pod imenom Sound Sense (Osjećaj za zvuk). Ta agencija djeluje kao izvor informacija i nudi mogućnosti za razmjenu ideja koje se odnose na sve vidove glazbe u zajednici. Prenosimo: ZAMP |
