Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
03.05.2007., četvrtak
Moć glazbe
|
"Glazba je dobra za vas!" Većina ljudi odmah bi se složila s tom tvrdnjom a mnogi bi se pitali zašto to uopće treba isticati. Glazba je u današnje vrijeme svima lako dostupna i njezine učinke često uzimamo zdravo za gotovo. Međutim, osim zabavne, kulturološke i reklamne vrijednosti, glazba ima i mnoge "skrivene" i moćne učinke. "Moć glazbe" istraživanje je i analiza upravo tih "ostalih" vrijednosti glazbe koje za britansko društvo za zaštitu prava glazbenika Performing Right Society provela prof. Sue Hallam iz Instituta za obrazovanje Londonskog sveučilišta. Na našim stranicama za korisnike u odjeljku Glazba radi za Vas možete proučiti i rezultate primijenjenih istraživanja o utjecaju glazbe na različite vrste poslovanja. Ukoliko želite doznati više o istraživanjima provedenim kako bi se istražio utjecaj glazbe na različite segmente života pojedinca provjerite directory na adresi www.thepowerofmusic.co.uk/directory.htm Ovaj je članak rezultat pregleda stručnih članaka objavljenih u literaturi diljem svijeta koji se odnose na moć glazbe (Power of Music) (kako je definirana ovom studijom). Za pregled sažetka svakoga pojedinog članka korištenog u ovoj studiji, posjetite website na kojem je objavljena i potražite ih pod opcijom Directory. Ovo je izvješće dostupno i u tiskanom (isprintanom) obliku kod: David Francis, The Performing Right Society (Društvo za zaštitu izvođačkih prava), 29-33 Berners Street, London, W1T 3AB Razvoj tehnika snimanja u drugoj polovini 20. stoljeća revolucionarno je utjecao na dostupnost glazbe. Većini ljudi su dostupne sve vrste glazbe, 24 sata dnevno, samo pritiskom jedne tipke. Druga je strana medalje da su zbog tog olakšanog pristupa glazbi u Zapadnom svijetu ljudi često skloni uzimati je zdravo za gotovo. Glazba je vrlo moćan medij i u nekim je društvima bilo pokušaja da se kontrolira njena uporaba. Ona ima snažan utjecaj na razini društvene skupine jer omogućava komunikaciju kojoj više ne trebaju riječi, obuhvaća značenja i smislove koje skupina dijeli te potiče razvoj i dobrobit pojedinca, skupine, kulturnih i nacionalnih cjelina. Na individualnoj razini ona je moćna jer može izazvati višestruke reakcije - psihološke, reakcije pokreta, promjene raspoloženja, emocionalne, kognitivne (spoznajne) i biheviorističke (na razini ponašanja). Postoji malo stvari koje mogu izazvati tako veliki učinak na tako široki raspon ljudskih funkcija. Budući da mozak višestruko procesuira glazbu teško je točno predvidjeti utjecaj koji će neka glazba imati na nekog pojedinca. Već je odavno prepoznato da moć glazbe djeluje terapeutski. Terapija uključuje slušanje ili aktivno stvaranje glazbe. U duljem radu, liječenje može uključivati oboje. Glazba može biti učinkovita i u spoju s drugim tehnikama relaksacije, smanjenja tjeskobe i boli koje se primjenjuju u medicini i zubnoj medicini, izazivajući ugodu proizvodnjom endorfina (kemijski spoj u ljudskom tijelu koji potiče osjećaj smirenosti i povećava prag boli). Korištenje glazbe u terapeutske svrhe opsežno se istražuje na ciljanim skupinama pacijenata, starijim osobama, osobama s oštećenjem mozga i osobama koje osjećaju veliku i stalnu bol. Glazba se također koristila za izazivanje odgovarajućeg ponašanja kod skupina vrlo osjetljivih, ranjivih ljudi, te u svrhu poboljšanja kvalitete života osoba kojima se ne može pomoći medicinskim, odnosno farmaceutskim sredstvima. Glazba može imati važnu ulogu u ljudskom razvoju u ranoj dobi kada može stimulirati osjećaj ugode i opuštenosti kod fetusa i djece. Najraniji odnosi majke i djeteta imaju u svojoj biti muzičku kvalitetu koja pomaže u razvoju komunikacijskih vještina. Čini se da slušanje glazbe ili uključenost u njeno stvaranje ne utječe izravno na inteligenciju, premda aktivno sudjelovanje u muziciranju može poboljšati osjećaj samopoštovanja i potaknuti razvoj cijelog niza socijalnih i prenosivih vještina. Slušanje tihe, opuštajuće glazbe koja svira u pozadini može poboljšati izvedbu velikog broja akademskih zadaća (učenje i sl.), dok uzbudljiva glazba može smetati. Glazba može posebno snažno utjecati na pamćenje. Odrasli ljudi pokazuju učinke primjene glazbe kroz usvajanje strategija za tzv. "nošenje sa situacijama". Čini se da sve veća dostupnost glazbe ohrabruje ljude da je koriste da bi njome upravljali vlastitim raspoloženjem, smanjili stres, ublažili dosadu kad obavljaju beznačajne i monotone zadaće i stvorili odgovarajuću atmosferu za određene društvene prilike. Ukratko, ljudi koriste glazbu da bi poboljšali kvalitetu svojega života. Usporedo s tim, postoji velika industrija koja se usredotočila na utjecaj glazbe na radnike i potrošače. Glazba može na sofisticirane načine utjecati na naše ponašanje pri kupovini u cijelom nizu različitih okoliša. Može nam pomoći da zapamtimo imena proizvoda i popravimo sliku o proizvodu koju stvaramo kroz asocijaciju s muzikom koja nam se svidjela. Kada potrošači aktivno, konkretno donose odluku o kupovanju nekog proizvoda, glazba će vjerojatno imati marginalnu ulogu. Rezultati ispitivanja koji su ranije spomenuti ukazuju koliko je glazba prisutna u našem svakodnevnom životu i kako često utječe na naše ponašanje. Vjerojatno je da će ova potražnja za glazbom sve više rasti. Da bi zadovoljile našu glad za muzikom, muzičke industrije su u razvijenom svijetu važan dio ekonomija mnogih zemalja. U budućnosti im prijeti opasnost da izgube svoju visokokvalificiranu radnu snagu zbog sve rasprostranjenijeg poimanja ljudi da je glazba jednostavno to što je i da ne može nestati iz naših života. U velikom dijelu istraživanja o utjecaju glazbe na intelektualni i osobni razvoj, koncentraciju, tjeskobu, smanjenje boli i ponašanje u vrlo različitim uvjetima, često su zanemareni mogući utjecaj spoznaje, kognitivnog razmišljanja na individualnoj razini. To je veliki previd. Istraživanje koje to zanima pretpostavlja da naše razmišljanje o glazbi ima vrlo snažan utjecaj na našu reakciju na glazbu. Ako želimo razumjeti kako glazba utječe na naše živote moramo uzeti u obzir iskustva pojedinaca. Rezultati ispitivanja pokazuju da su mnogi ljudi već otkrili da glazba povoljno utječe na njih. Sada trebamo dalje razumjeti točno zašto je tako i u kojim okolnostima. Ovo će zahtijevati multidisciplinarni pristup da bi se ispitalo brojne faktore koji bi mogli biti važni. To bi moglo uključivati: društvo ili kulturu kojoj pojedinac pripada, pripadnost pod-skupinama, individualne karakteristike koje se odnose na spol, životnu dob, prethodna iskustva s glazbom, trenutno raspoloženje, da li je glazbu u ispitivanju izabrao sam pojedinac ili su je drugi izabrali, i u kojoj mjeri pojedinac smatra glazbu važnom u svojem životu. Da bi se istražila ova pitanja bit će potrebno prilagoditi široki raspon metodologija koje mogu ispitivati subjektivna iskustva pojedinca s muzikom, a da u isto vrijeme bilježe odgovore i reakcije kojih ispitanici nisu svjesni. Također postoji potreba za sustavnijim ispitivanjem načina na koje glazba može utjecati na skupine ljudi u određenim društvenim uvjetima. Dosad su istraživanja bila više usredotočena na tržišne i radne okoline. Zanemaren je način na koji glazba može utjecati na ponašanje na javnim mjestima. Takvim bi se istraživanjem, na primjer, moglo ispitati može li određeni tip glazbe potaknuti ljude da smirenije i bez nereda odlaze s velikih javnih događanja (utakmice, koncerti itd.), nadalje, može li smanjiti pojavu nereda u određenim uvjetima, povećati toleranciju kod ljudi koji moraju relativno dugo čekati u redovima ili izazvati osjećaj ugode i sigurnosti na javnim mjestima. Prenosimo: ZAMP |
