Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
google-site-verification: google5307c860f32e51bd.html
besplatni upit na
e- mail:
ridddert@gmail.com
BROJAČ POSJETA
Symptoma
IUS BLOGER-PRAVNA POMOĆ-BESPLATNI PRAVNI SAVJETI
Naknada štete po kaznenom djelu maloljetnika
- 20:38 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
Interesira me da li je moguća tužba zbog uvrede i nanošenja štete. Naime maloljetna osoba (7. razred osnovne škole) je na vratima kuće u susjedstvu napisala uvredljivu poruku: Poruka ide ovako : Ime moje žene, zatim slijedi nacrtan muški spolni organ i u donjem redu piše KURBO DAJ MI DVA. Moja žena radi u osnovnoj školi i profesorica je učeniku koji je to napisao. To je napisano crnim sprejom na vratima dimenzija 3x2,2M. Sve je napisano velikim slovima i mi kao obitelj i moja supruga smo vrlo ozbiljno uznemireni zbog te poruke. Istu večer je jedan njen drugi učenik istim sprejom ispisao cijelu stranu auta. Nakon što je uhvaćen taj drugi učenik koji je ispisao auto i njegova majka su sutradan došli i ispričali se i priznali nedjelo i da će platiti štetu na autu. Pozvana je policija i napravljen je uviđaj. Mene interesira da li ih svejedno možemo tužiti zbog napravljene štete i izazvanog šoka. Zbog težine uvrede i naše ozbiljne uznemirenosti zbog napisane poruke mislimo tužiti učenika ili njegovu majku zbog napisane uvrede. Svjedoka ima jako puno i imamo priznanja njegovih razrednih kolega koji su tu bili prisutni. Nas interesira koliku novčanu naknadu možemo tražiti u oba slučaja. ………………………………………………… Gospodine dragi,poslušajte me-za bilo kakvu štetu po maloljetniku-odgovaraju roditelji U daljem tekstu po odgovoru na upit oglasit ću se- i po pravilima struke te po po činjeničnoj stvarnosti tih okolnosti kada su u pitanju maloljetnici-(k.djelo-šteta) imate pravo ponijeti tužbu I slijedom presude potraživati u parnici naknadu Kako je vidljivo, po upitu,roditelji su se ponudili za mirno rješenje Sva ostala šteta-vaša uznemirenost i sl.-tek po održanoj raspravi po kojoj se maloljetnik osuđuje bilo kojom kaznom..............bila bi to opomena najvjerovatnije-tek po osuđujućoj presudi-opet parnica za naknadu štete............................. SAVJET NEMOJTE-BIT ĆE PUNO VIKE ZA "NIZAŠTA"....................................PROCES JE DUG..........RADI MALOLJETNIŠTVA.......UKLJUČUJE SE CENTAR I BLA.....BLA……XY SLUŽBE KOJE NAŽALOST-NIKAD NIŠTA NISU RIJEŠILE-U SMISLU ODGOJA NA MLADE Ne zamjerite mi na ovom tonu..........................................razmišljate i ovako supruga već samim time što je profesorica-na neki način je- apriori-izložena-recimo tako-mladalačkoj-nestašnosti-xy oblika Molim vas-budite na visini.I pametni SUMMA SUMARUM-UZMITE, PO RAČUNU, ODŠTETU OD RODITELJA Oznake: Naknada štete po kaznenom djelu maloljetnika |
Zastara grobne naknade
- 20:39 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
isam 4 godine platila račun za održavanje groblja koje se nalazi u ,razlog neplaćanja naknade za održavanje groblja grobovi koje nitko ne posjećuje zarasli u agaciju,a kako je grob roditelja mog supruga u blizini da sami ne sječemo istu zarastao bih. Načelnika općine Vrhovine upoznali smo sa time,te smo ga pitali po kojima kriterijama određuju grobnu naknada,dali po kvadratu zauzete zemlje ili po ukopnom mjestu,nisam dobila odgovor,jer i u jednom i u drugom slučaju obračuna ne bih trebali plaćati naknadu isto kao drugi jer su u pitanju urne koje nisu ni metar kvadratni zauzele,a kako živimo u Zagrebu nitko se više tamo neće pokapati. Zato smo dobili obavijest o neplaćenom dugovanju uz napomenu pokretanja postupka ovrhe. Napominjem,nikada ništa ni s općinom ni sa tvrtkom koja održava groblja nismo potpisivali niti nas je itko ikada o čemu izvještavao samo unazad 4 godine počeli su slati uplatnicu s naznakom naknada za grobno mjesto od 70 kn,pa unazad 3 godine od 100 kn. kako u zakonu o grobljima nigdje nisam našla da dugovanja za to mogu ovrhama naplaćivati,sem da ako 10 godina ne platim gubim pravo na grobno mjesto. Molim Vas i pitam: po kojem to zakonu oni mogu pokrenuti ovrhu za to dali postoji neki zakon i točka u njemu na koju se ja mogu pozvati za sve ove gore navode: ne održavaju,da ne plaćam za 2 urne kvadrat zemlje ko onaj tko ima 5 grobnih mjesta,da nismo s nikim nikada ništa potpisali,da tamo ne živim niti ću,da nisam dobila odgovor po kojim kriterijima ili zakonu oni određuju visinu - cijenu naknade po kvadratu ili grobnom mjestu npr.u Varaždinu je po kvadratu 32 kn,a u Gospiću isto lika 10 kn za jedno grobno mjesto,dva 18,tri 22 kn. Molim Vas odgovor jer 8 dana mi je rok. .............................................. Po zakonu o grobljima-gospodarenje i upravljanje njima dana je jedinicama lokalne samouprave-a po kojem Zakonu iste donose podzakonska akte -te na temelju istih naplaćuje usluge grobnih mjesta Budući ste vi korisik tog mjesta-grobnog mjesta-Korisnik,a ne vlasnik i sva dok se u očevidniku groblja vodite-i u obavezi ste plaćanja grobne naknade Ukoliko iz xy razloga dođe do neplaćanja uprava groblja može pokrenti prisilnu naplatu Zastara je 3 godine od posljednjeg dospjelog računa-to su povremena potraživanja --------------------------------------------------------- Izvadak iz Zakona o grobljima NN 19/98, 50/12 Članak 2. Groblja su komunalni objekti u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne samouprave) na čijem području se nalaze. Članak 14. (1) Grobno mjesto za koje grobna naknada nije plaćena deset godina, smatra se napuštenim i može se ponovo dodijeliti na korištenje, ali tek nakon proteka petnaest godina od posljednjeg ukopa u grob, odnosno nakon proteka trideset godina od ukopa u grobnicu. (2) Prijašnji korisnik grobnog mjesta za koje se prema stavku 1. ovoga članka smatra da je napušteno može raspolagati izgrađenom opremom i uređajem groba (nadgrobna ploča, nadgrobni spomenik i znaci, ograda groba i sl.) nakon što plati dužni iznos grobne naknade sa zakonskim zateznim kamatama. U protivnom smatrat će se da se radi o napuštenoj imovini kojom uprava groblja može slobodno raspolagati. (3) Uprava groblja je dužna prije dodjele grobnog mjesta, odnosno grobnice drugom korisniku premjestiti ostatke preminulih iz napuštenog groba u zajedničku grobnicu izgrađenu za tu namjenu. III. UPRAVLJANJE GROBLJEM Članak 10. (1) Grobljem upravlja pravna osoba ili drugi subjekt osnovan prema uvjetima i na način propisan posebnim propisom (u daljnjem tekstu: uprava groblja). (2) Upravljanje grobljem razumijeva dodjelu grobnih mjesta, uređenje, održavanje i rekonstrukciju groblja (promjena površine, razmještaj putova i sl.) na način koji odgovara tehničkim i sanitarnim uvjetima, pri čemu treba voditi računa o zaštiti okoliša a osobito o krajobraznim i estetskim vrijednostima. (3) Upravljanje grobljem treba obavljati na način kojim se iskazuje poštovanje prema umrlim osobama koje u njemu počivaju. (4) O uređenju i održavanju dodijeljenih grobnih mjesta dužni su brinuti se korisnici. Izvadak iz Zakona o obveznim odnosima NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 Povremene tražbine Članak 226. (1) Tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim tražbinama, kao što je tražbina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim tražbinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je tražbina uzdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja. (2) Isto vrijedi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed određenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate, ali ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomična ispunjenja Oznake: Zastara grobne naknade |
Neispunjenje predugovora o prodaji stana
- 21:10 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
Postovani,u 12.mj.2015.g. potpisali smo predugovor za kupnju stana.Posto papiri za stan nisu bili do kraja rijeseni prodavatelj se u predugovoru obvezao da ce u roku 105 dana rijesiti papire, ukoliko ih ne rijesi da ce nam vratiti danu kaparu od 10000kn.Taj rok je premasen za 6mj.Prodavatelj je mailom obavjesten da odustajemo od kupnje stana i selimo se u roku 7 dana iz tog stana u kojem smo bili od potpisivanja predugovora.Taj predugovor je ovjeren kod javnog biljeznika.Da li nam je prodavatelj duzan vratiti tu kaparu i koliko? .............................................. Slijedom sadržaja upita i zakonskih odredbi-neispunjenje ugovora-po kojem se javljate kao kupac-s danom kaparom-vi imate izbor-zahtijevati ispunjenje-ukoliko je moguće, tražiti naknadu i vraćanje dane kapare ili tražiti vraćanje dvostruke kapare ------------------------------ Izvadak iz Zakona o obveznim odnosima NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 1. Kapara Vraćanje i uračunavanje kapare Članak 303. (1) Ako je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj stanovit iznos novca ili stanovitu količinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je ugovor sklopljen (kapara), ugovor se smatra sklopljenim kad je kapara dana, ako nije što drugo ugovoreno. (2) U slučaju ispunjenja ugovora kapara se mora vratiti ili uračunati u ispunjenje obveze. (3) Ako što drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne može odustati od ugovora ostavljajući kaparu drugoj strani, niti to može učiniti druga strana vraćanjem dvostruke kapare. Neispunjenje ugovora Članak 304. (1) Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana može po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom. (2) Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana može, po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete i vraćanje kapare, ili tražiti vraćanje dvostruke kapare. (3) U svakom slučaju, kad druga strana zahtijeva ispunjenje ugovora, ona ima pravo i na naknadu štete koju trpi zbog zakaš¬njenja. (4) Sud može, u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, na zahtjev zainteresirane strane smanjiti pretjerano veliku kaparu. Djelomično ispunjenje ugovora Članak 305. (1) U slučaju djelomičnog ispunjenja obveze vjerovnik ne može zadržati kaparu, nego može zahtijevati ispunjenje ostatka obveze i naknadu štete zbog zakašnjenja, ili tražiti naknadu štete zbog nepotpunog ispunjenja, ali se u oba slučaja kapara uračunava u naknadu. (2) Ako vjerovnik raskine ugovor i vrati ono što je primio kao djelomično ispunjenje, on može birati između ostalih zahtjeva koji pripadaju jednoj strani kad je za neispunjenje ugovora odgovorna druga strana. Oznake: Neispunjenje predugovora, stan kapara, naknada |
Utvrđivanje novih međašnih znakova
- 22:44 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
Vlasnica sam zemljišta i nekretnine na istom 30 godina, na tom zemljištu prije 15 godina smo postavili ogradu uz usmenu suglasnost susjeda do kojeg smo radili ogradu (imamo svjedoke). Navedeni susjed je u procesu parcelizacije svog zemljišta, znači prije 2 tjedna, ustanovio da je dio ograde na njegovoj zemlji te traži rušenje iste i ne pristaje na moj prijedlog otkupa tog zemljišta (cca 5m2). Također zahtjeva da izgradim novu ogradu ili ostavim prolaz da se koristi istim s obzirom da do te čestice ide uslužnost puta, ali završno s mojom parcelom. S obzirom da se cijelo to područje kasno vršila legalizacija i da su međe u katastru pomaknute molim Vaš savjet što činiti. ------------------------------------------------------------------------------------ Izvadak iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 Međa Članak 103. (1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. (2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. (3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni. (4) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima. (5) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. (6) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa. ------------------------------------------------------------ Postupak legalizacija ne odnosi se na zemljište Susjed-nema nikakvu obvezu vam prodati- sporno zemljište - ukoliko ne postoji dogovor . Oznake: legalizacija, zemljište, Meša |
Zajednička i vlastita ograda
- 21:43 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
Poštovani zanima me kako i na koji način se održava međa između susjeda.Dali među moramo raditi zajedno ili mogu ja pa da mi se refundiraju troškovi.Do sada je bila postavljena moja ograda koja je bila unutar mojeg posjeda znači nije bila međa nego moja ograda.Srušio sam postojeću ogradu i želim postaviti na među tako da moja djeca neće imati problema sa određivanjem građevinske parcele.Ja ću napraviti među u svakom slučaju,ali me zanima da li granični susjed treba ili mora sudjelovati u istoj. ....................................... Izvadak iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 Zajednička ograda Članak 101. (1) Ograde između susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari koje služe kao međni znakovi, zajedničke su ograde i u suvlasništvu su susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže (naročito znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasništvo jednoga susjeda. (2) Suvlasništvo stvari koje služe kao zajedničke ograde ili međašni znakovi nije djeljivo dokle god te stvari ne izgube tu namjenu. (3) Zajedničku ogradu može svaki od susjeda upotrebljavati sa svoje strane do polovine njezine širine, može do te širine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i sl. Ali ne smije činiti ništa što bi ogradu dovelo u opasnost ili što bi njegova susjeda sprječavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine. (4) Troškove održavanja zajedničke ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za štetu koja bi trećima nastala zbog toga što ograda nije održavana u stanju kakvo je uobičajeno s obzirom na namjenu ograde i ograđene nekretnine, te na mjesne prilike. Vlastita ograda Članak 102. (1) Ograda koja se nalazi isključivo na nekretnini jednoga vlasnika nije u suvlasništvu susjeda, nego u vlasništvu onoga čije je zemljište. (2) Svaki je vlasnik dužan s desne strane svojega glavnoga ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije drukčije propisano, niti je drugi mjesni običaj. (3) Vlasnik ograde je dužan održavati u dobrom stanju svoju ogradu ako postoji opasnost da bi nanijela štetu susjedu, no u pravilu nije dužan ponovo graditi svoj srušeni zid, osim ako to od njega traži odredba stavka 2. ovoga članka. ------------------------------------------------- Uzimajući činjenice dane u upitu i slijedom danih zakonskih odredbi kao summa summarum Podižući vlastitu ogradu susjed nije dužan sudjelovati u troškovima gradnje iste. Oznake: Zajedička i vlastita ograda |
Neutvrđeno izvanbračno očinstvo
- 18:59 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
Poštovani,nedavno sam saznao da mi je otac s kojim se majka razvela prije 30-ak godina preminuo 2005g. u srbiji gdje je i rodjen i gdje je imao stan.Ima jedino sestru koja me nije obavijestila da je umro a ne želi mi se javiti ni danas.Zanima me imam li ikakvo pravo na nasljedstvo. . -------------------------------------------------------------------------------- Isčitava se,odnosno slučaj neupisa u maticu rođenih,a koji rok je 25 godina po rođenju djeteta koje ima pravni interes utvrđenja Ukratko bespredmetna je bilo koja pravna radnja-u smislu sadržaja upita ----------------------------------------------------------------------------- Izvadak iz Obiteljskog zakona RH NN 103/15 Tužba djeteta Članak 383. (1) Tužbu radi utvrđivanja majčinstva, odnosno očinstva dijete može podnijeti do navršene dvadeset i pete godine života. (2) Ako je dijete maloljetno ili punoljetno a lišeno poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, tužbu u njegovo ime može podnijeti njegov zakonski zastupnik. (3) Ako je dijete maloljetno, tužbu radi utvrđivanja očinstva u njegovo ime prema članku 68. stavku 2. ovoga Zakona može podnijeti i centar za socijalnu skrb. (4) Uz centar za socijalnu skrb, majka djeteta ovlaštena je poduzimati radnje u postupku. (5) U slučaju suprotnosti radnji centra za socijalnu skrb i majke djeteta sud će, uzimajući u obzir sve okolnosti, osobito dobrobit djeteta, procijeniti hoće li uzeti u obzir radnju centra za socijalnu skrb ili majke djeteta. Oznake: Neutvrđeno izvanbračno očinstvo |
Način biranja predstavnika stanara
- 23:08 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
molila bi za savjet,predstavnik stanara je preminuo te bi se ja sad uhvatila tog posla međutim nemogu doći do jednog suvlasnika , naime u stanu nitko ne živi , pričuva se uredno plaća , sve što znam je ime i prezime vlasnika. Zatim ima još jedan stan gdje je vlasnik preminuo i brat i sestra su naslijedili stan , međutim u dokumentaciji zgrade vidim da stan još uvijek glasi na preminulu osobu , kako ishoditi potpise ukoliko oni ne naprave do kraja upis u zemljišne knjige? ................................................................................................ Predmetni zakon daje –za valjanost donošenja odluke-naglasak na –ne na sveukupni broj stanara-nego na većinu stanara s time da ta većina ima više od polovine sveukupne veličine stambenog prostora Shodno tome-nije potreban pristanak svih stanara -------------------------------------------------------------------------------- Izvadak iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarum pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 Međuvlasnički ugovor Članak 375. (1) Uzajamni odnosi suvlasnika u svezi s upravljanjem i korištenjem nekretnine utvrđuju se ugovorom koji mora biti sklopljen u pisanom obliku (međuvlasnički ugovor). (2) Međuvlasnički ugovor iz stavka 1. ovoga članka sadrži osobito: - veličinu suvlasničkih dijelova nekretnine, - uvjete i način upravljanja nekretninom, - pobliže podatke o osobi koja će upravljati nekretninom, - opseg poslova koje će obavljati ta osoba, odgovornost za obavljanje poslova i sl., - uvjete i način prikupljanja i raspolaganja sredstvima zajedničke pričuve, - ime suvlasnika ovlaštenoga za predstavljanje i zastupanje suvlasnika prema upravitelju, odnosno trećim osobama i granice njegovih ovlasti, - uvjete i način korištenja zajedničkih prostorija, uključujući i stan namijenjen za nadstojnika zgrade, te uređaja i zemljišta koje pripada određenoj nekretnini. (3) Odluke koje proizlaze iz međuvlasničkoga ugovora obvezuju sve suvlasnike ako je ugovor sklopila većina suvlasnika čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine. (4) Odredbe međuvlasničkoga ugovora imaju učinak i prema suvlasniku koji je to pravo stekao nakon sklapanja međuvlasničkoga ugovora. Oznake: Način biranja predstavnika stanara |
Isključiva nadleznost suda RH
- 21:17 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
Moj nevjencani suprug i ja se razilazimo. Zivimo izvan Hrvatske u EU i imamo dvojno drzavljanstvo, ja hrvatsko, suprug bosansko, i oboje imamo svedsko. imamo kuću za odmor u Hrvatskoj koju smo zajedno gradili,, dva stana koje je lako podijeliti. Da li za kuću u Hrvatskoj te podjelu vrijede isključivo hrvatski zakon? Naime, u Svedskoj postoji zakon koji definira izvanbračnu zajednicu i ogranicava prava supružnika na podjelu na jednake dijelove. -------------------------------------------------------------------------------- Izvadak iz Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima NN 53/91, 88/01 Članak 56. Isključiva nadležnost suda Republike Hrvatske postoji u sporovima o pravu raspolaganja nekretninom u društvenom vlasništvu u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na nekretnini u vlasništvu građana i građanskih pravnih osoba, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini te u sporovima nastalima iz zakupnih ili najamnih odnosa u pogledu nekretnine, ili iz ugovora o upotrebi stana ili poslovnih prostorija, ako se nekretnina nalazi na teritoriju Republike Hrvatske . Oznake: nekretnina, isključiva nadleđnost |
Zakonom je određen način rješavanja pravnih instituta
- 17:11 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
Nasljedila sam jedno grobno mjesto nakon smrti majke. Isto zelim pokloniti i dala sam izjavu potvrditi kod javnog biljeznika. Pozvali su me na sud vezano za nasljedstvo. Dali ova izjava vrijedi na sudu ako je donese osoba kojoj to grobno mjesto poklanjam -------------------------------------------------------------------------------- Ostavina je institut stvarnog prava pravo i uređeno je zakonom.-unificirano-unaprijed određeno ponašanje povodom pravnih instituta tog područja prava Darovni ugovor je obvezno pravo.daje se sloboda ugovaranja-ima tri o ograničenje .... suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu društva..... U kontestu vašeg upita nespojivo je-to što pitate ...................................................................................... Izvadak iz Zakona o obveznim odnosima NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 Sloboda uređivanja obveznih odnosa Članak 2. Sudionici u prometu slobodno uređuju obvezne odnose, a ne mogu ih uređivati suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu društva. Izvadak iz Zakona o nasljeđivanju NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 Članak 1. (1) Ovim se Zakonom uređuje pravo nas¬¬ljeđiva¬¬nja. (2) Ovim se Zakonom uređuju pravila po kojima sud, druga tijela i ovlaštene osobe postupaju u nas¬¬ljednim stvarima. Oznake: Zakonom je određen način rješavanja pravnih inst |
Prednosni red u primanjima s računa(alimentacija)
- 15:50 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
Htio bi da mi se alimentacija skida sa plaće na osnovu pravomoćne sudske presude, e sad pošto imam ovrhe i FINA mi je sjela na plaću na koji način to mogu izvesti a da se prvo skida alimentacija pa tek onda ostalo. Zvao sam i sud ali su mi rekli da oni sad nemaju veze više s tim. ............................................................................................... Slijedom Vašeg upita i danih odredbi-Ovršnog zakon i Obitejlskog zakona-napravite slijedeće-temeljem te presude-alimentacioni iznos ima prednost-no samo se smanjuju postojeće ovrhe-u visini iznosa.Potrebno je tim javnim finacijskim zavodima i sl.-predočiti rješenje o ovrsi-a koje donosi sud-postupak pokreće zastupano dijete-ili roditelji-ili odvjetnik-podnosi se ovršni prjedlog sudu prema mjestu prebivališta djeteta ................................................................................................ Izvadak iz Obiteljskog zakona NN 103/15 Pokretanje postupka i predmet ovrhe Članak 527. (1) Ovrha radi uzdržavanja određuje se i provodi na prijedlog djeteta. (2) Centar za socijalnu skrb dužan je tražiti ovrhu radi uzdržavanja na temelju odluke o uzdržavanju djeteta donesene u postupku u kojem je zastupao dijete. (3) Ovrha radi ostvarenja tražbine uzdržavanja za dijete provest će se na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima te na novčanim sredstvima po računu prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina neovisno o vremenu njihova nastanka. -------------------------------------------------------------------------------- Izvadak iz Ovršnog zakona NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 Prednosni red Članak 180. (1) Prednosni red založnih prava više ovrhovoditelja određuje se prema danu primitka ovršnoga prijedloga. (2) Ako je ovršni prijedlog upućen kao preporučena pošiljka putem davatelja poštanskih usluga, dan predaje davatelju poštanskih usluga smatra se danom primitka u sudu. (3) Ako su ovršni prijedlozi više ovrhovoditelja primljeni u sudu istoga dana, založna prava imaju isti prednosni red. (4) Tražbine s istim redom prvenstva namiruju se srazmjerno, ako se ne mogu namiriti u cijelosti. (5) Ako zbog provedbe ovrhe na novčanoj tražbini prestaju založna i druga prava koja su stečena prije pokretanja postupka, prednosni red u namirenju tih prava određuje se prema propisima koji uređuju stjecanje reda prvenstva tih prava izvan ovršnoga postupka. Oznake: Prednosni red u primanjima s računa(alimentacija) |
Pravo uvida u državne matice
- 13:40 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
Naime, zanima me da li imam pravo ja ili moja djeca rođena u bračnoj zajednici (jedno dijete punoljetno) uvid u Rodni list djeteta i/ili utvrđivanje očinstva za to dijete za koje imam saznanje da je otac moj suprug. Znači njegovo dijete i njegove ljubavnice. Mi već neko vrijeme ne živimo zajedno i uslijedit će razvod braka. On navodi da nije, dok mi ta žena ne želi ništa odgovoriti. Da li moja djeca imaju pravo znati imaju li po polubrata/sestru. ------------------------------------------------------------ Slijedom vašeg teksta-upita i danog izvoda iz predmetnog zakona –predlažem vam slijedeće-neka dijete se obrati pismeno matičnom uredu-a po kojem podnesku će navesti upit .Po tom podnesku dat će svoje presliku matice rođenih-a matični ured će ako po tom podnesku stekne opravdanost . „Uvid u spise i rješenja na temelju kojih je izvršen upis u državne matice dopustit će se samo onim osobama koje imaju za to neposredan i na zakonu zasnovan pravni interes“ –izvršiti uvid u potrebne matice po tom pitanju-u smislu saznanja krvnog srodstvo -------------------------------------------------------------------------------- Izvod iz Zakona o državnim maticama pročišćeni tekst zakona NN 96/93, 76/13 Članak 44. »Pravo uvida u državne matice, u nazočnosti matičara dopustit će se osobi na koju se ti podaci odnose ili članovima uže obitelji ili posvojitelju odnosno skrbniku, a drugoj osobi samo kad ima za to na zakonu zasnovan pravni interes. Uvid u spise i rješenja na temelju kojih je izvršen upis u državne matice dopustit će se samo onim osobama koje imaju za to neposredan i na zakonu zasnovan pravni interes. Pravo uvida u maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se punoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak da dijete posvoji njegov bračni drug. Pravo uvida u maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se maloljetnom posvojeniku, nakon što matičar pribavi suglasnost centra za socijalnu skrb koji treba utvrditi da je uvid u maticu rođenih u njegovu interesu.« Oznake: Pravo uvida u državne matice |
Lišavanjem roditeljske skrbi jednog od roditelja ostaju podaci u matici rođenih neprimijenjeni
- 21:50 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
rastavljena sam majka malodobnog djeteta, bivši suprug se ne pridržava odluke suda što se tiče plaćanja alimentacije kao i viđanja. Ne sudjeluje u životu djeteta nikako te je i sam najavio odlazak iz RH što meni u budućnosti može prouzročiti velike probleme budući da je skrbništvo zajedničko, dakle, ne mogu upisati dijete u školu, promijeniti doktora, poslati dijete na izlet van RH i td bez njegovog potpisa. Pokrenula sam postupak lišenja roditeljske skrbi sa kojom je on suglasan. Zanima me da li se on briše iz Rodnog lista/Izvatka matice rođenih pod rubrikom otac? Naime, ne potražujem ništa od njega, samo ne želim imati problema budući da ga neće biti u državi ali željela bi da se i dalje vodi u dokumentima kao otac bez obzira na alimentaciju i sl. --------------------------------------------- pišete "ali željela bi da se i dalje vodi u dokumentima kao otac bez obzira na alimentaciju i sl". Bez obzira uspijete li u sporu oko rod. skrbi isti po neplaćanju alimentacije će se i dalje nesmetano voditi kao otac djeteta u matici rođenih- Oznake: Lišavanjem roditeljske skrbi jednog od roditelja o |
Pravni institut vlastite i zajedničke imovine u braku
- 21:46 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
Supruga je dobila na dar1/3 kuce pa me zanima kakvo pravo imam ja na isto ------------------------------------------------------------------------------- budući je to- vlastita imovina-a ne zajednička-nemate apsolutno nikakvo pravo na vlasnički udjel.Jedino ako supruga vama-izvrši npr.darovanje po toj njoj darovanoj imovni-u cijelosti ili dio Može i ne mora ---------------------------------------------------------------- izvadak iz Obiteljskog zakona NN 103/15 Bračna stečevina i vlastita imovina Članak 35. Bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. Bračna stečevina Članak 36. (1) Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. (2) Dobitak od igara na sreću i imovinska korist od autorskoga prava i autorskom pravu srodnih prava ostvarena tijekom bračne zajednice, bračna je stečevina. (3) Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili. (4) Uknjižba prava vlasništva na bračnoj stečevini koja je u naravi nekretnina može se provesti i na temelju prijedloga obaju bračnih drugova koji sadrži izričitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu kojom jedan bračni drug pristaje na uknjižbu prava vlasništva drugoga bračnog druga u jednakim dijelovima ili drukčije ako su tako ugovorili. (5) Na ispravi koja sadrži izričitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu iz stavka 4. ovoga članka mora potpis bračnog druga koji pristaje na uknjižbu prava vlasništva drugoga bračnog druga biti ovjeren kod javnog bilježnika. Vlastita imovina Članak 39. (1) Imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina. (2) Vlastita imovina je i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od temelja iz članka 36. ovoga Zakona. (3) Autorsko djelo je vlastita imovina onoga bračnog druga koji ga je stvorio. Oznake: Pravni institut vlastite i zajedničke imovine u br |
Pravo potraživanja naknade za pravo puta
- 23:41 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
Postovani dali imam pravo naknadu za telefonske kablove koji su bez moje suglasnosi postavljanji perd 20 godina postavljanji po zemlji u mojem vlasnistvu Ako da dali imam pravo naknadu za sve te godine í zatezne kamate isto tako dali imam pravo naknadu za stubove dalekovoda Isto tako postajevjleni bez suglasnositi ………………………………………………………………… Imate pravo tražiti naknadu,ali samo unazad za tri godine http://www.propisi.hr/print.php?id=11517 Izvadak iz Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta, NN 31/2009, NN 89/2010, NN 152/2011, NN 151/2014, NN 95/2017, IV. NAKNADA ZA KORIŠTENJE NEKRETNINA NA TEMELJU PRAVA PUTA Članak 6. 1) Naknada za korištenje općeg dobra i nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te nekretnina u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba se plaća godišnje, po četvornom metru zemljišta, jednoznačno na cijelom području Republike Hrvatske za pojedine vrste nekretnina. Izvadak iz Zakona o obveznim odnosima NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 Povremene tražbine Članak 226. (1) Tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim tražbinama, kao što je tražbina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim tražbinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je tražbina uzdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja. (2) Isto vrijedi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed određenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate, ali ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomična ispunjenja. Oznake: Pravo potraživanja naknade za pravo puta |
Ostavina.......pravovremeno nesklapanje ugovora s ostaviteljem
- 22:50 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
na ostavinskoj raspravi nakon smrti majke, sestra je tražila polovicu svega (stana, groba i nešto malo gotovine što je ostalo iza majke). Ona je nakon udaje prije 40 godina otišla živjeti u kuću svog supruga. Ja sam ostala živjeti sa majkom i ocem. U međuvremenu sam se udala i dobila sina. Nakon smrti oca ostali smo svi živjeti sa majkom. 32 godine vodili smo brigu o njoj i vjerovali smo svi da će se sestra odreći stana u moje ime. Naravno da smo suprug i ja sve te godine ulagali u taj stan (uvođenje centralnog grijanja, klime, izmjena PVC stolarije, postavljanje protuprovalnih vrata, keramika, lakiranje i slično). Budući da se ona nije željela odreći stana u moju korist i traži polovicu, što ja mogu poduzeti da se njezin zahtjev umanji za ono što smo mi investirali u stan. Naravno da za većinu toga nemam račune jer ih nisam čuvala, vjerujući da mi neće biti potrebni …………………………………………………………………… Nesporno je javljanje sestre u tom predmetu kao nasljednika s vama Slijedom sadržaja upita navodite zajednički život s majkom.Isto tako nigdje ne navodite neko pismeno u smislu nekog ugovora o uzdržavanju i sl. Da ste isti napravili s majkom sestra se ne bi mogla pojaviti kao nasljednik ,a koje pravo u objašnjenim okolnostima-ima U ovakvoj situaciji sestra potražuje pola imovine s pravom; time što ste vi i suprug oplemenili imovinu vašim radom i ulaganjima,sud će priznati Naravno,kao dokaz mogu se pojaviti svjedoci te xy dokazi koji vam idu u prilog Rečeno,ukoliko dođe do spora,a ne bude mirnog rješenja u smislu nekog dogovora ………………………………………………………. Izvadak iz Zakona o nasljeđivanju NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 Upućiva¬¬nje na parnicu zbog spora Članak 222. (1) Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne či¬¬njenice o kojima ovisi neko ¬¬njihovo pravo. (2) Na način predviđen odredbom stavka 1. ovoga članka sud će postupiti osobito ako su sporne či¬¬njenice: 1. o kojima ovisi nas¬¬ljedno pravo, a naročito va¬¬ljanost ili sadržaj oporuke ili odnos nas¬¬ljednika i ostavite¬¬lja na teme¬¬lju koje¬ga se po zakonu nas¬¬ljeđuje, 2. o kojima ovisi veličina nas¬¬ljednog dijela, vrijednost nuž¬nog dijela ili uračunava¬¬nje u nas¬¬ljedni dio, 3. o kojima ovisi opravdanost isk¬¬ljuče¬¬nja nužnih nas¬¬ljednika ili postoja¬¬nje razloga za nedostojnost, 4. je li se neka osoba odrekla nas¬¬ljedstva. (3) Ako u navedenim slučajevima ne postoji spor o či¬¬njenicama, već se stranke spore o primjeni prava, ostavinski sud neće prekidati ostavinski postupak, ne¬go će raspraviti pravna pita¬¬nja u ostavinskom postupku. (4) Sud neće prekinuti postupak ni u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako se radi o či¬¬njenicama čije postoja¬¬nje zakon pretpostav¬¬lja, o či¬¬njenicama koje su općepoznate, te ako su sporne či¬¬njenice koje može utvrditi na teme¬¬lju javnih ili javno ovjerov¬¬ljenih isprava, nego će na teme¬¬lju predm¬¬njeve o postoja¬¬nju tih či¬-njenica, odnosno da je sadržaj tih isprava istinit, donijeti rješe¬¬nje o nas¬¬ljeđiva¬-nju, a onoga koji tvrdi suprotno predm¬¬njevi uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku. Upućiva¬¬nje na parnicu zbog spora o pravu na zapis ili o drugom pravu na ostavinu Članak 223. (1) Ako su među strankama sporne či¬¬njenice o kojima ovisi pravo na oporukom određeni zapis ili drugo pravo, sud će uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom, ali neće prekinuti ostavinski postupak. (2) Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ne postoji spor o či¬¬njenicama nego samo o primjeni prava, ostavinski će sud ta pravna pita¬¬nja raspraviti u ostavinskom postupku. Upućiva¬¬nje na parnicu zbog spora o sastavu ostavine Članak 224. (1) Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne či¬¬njenice: 1. o kojima ovisi sastav ostavine, 2. o kojima ovisi predmet zapisa. (2) Sud neće prekinuti postupak u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako su sporne či¬¬njenice koje može utvrditi na teme¬¬lju javnih ili javno ovjerov¬¬ljenih isprava, nego će na teme¬¬lju predm¬¬njeve da je sadržaj tih isprava istinit donijeti rješe¬¬nje o nas¬¬ljeđiva¬¬nju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku. (3) Kad sud u slučaju iz stavka 1. ovoga članka prekida postupak, prethodno će ispitati jesu li ispu¬¬njene pretpostavke za donoše¬¬nje djelomičnog rješe¬¬nja o nas¬-ljeđiva¬¬nju, pa će ga donijeti ako su ispu¬¬njene. (4) Prekid postupka iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na ono što je obuhvaćeno djelomičnim rješe¬¬njem o nas¬¬ljeđiva¬¬nju. Koga se upućuje na parnicu. Traja¬¬nje prekida Članak 225. (1) Sud će uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra ma¬¬nje vjerojatnim. (2) Ako sud prekine postupak, odredit će rok koji ne može biti du¬¬lji od 30 dana, u kojemu upućena stranka treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak, te o pokreta¬¬nju obavijestiti ostavinski sud. (3) Ako stranka u određenom roku postupi po rješe¬¬nju suda, prekid postupka trajat će dok parnica ili upravni postupak ne bude pravomoćno završen. (4) Ako stranka u određenom roku ne postupi po rješe¬¬nju suda, prekinuti će se postupak nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve glede kojih je stranka upućena na parnicu, odnosno uprav¬ni postupak. U tom slučaju stranka koja je upućena na parnicu ili na upravni postupak može svoja prava ostvarivati u postupku na koji je upućena. (5) Ako je ostavinski sud postupio u skladu s odredbom stavka 4. ovoga članka, a i u slučaju da je ostavinu raspravio a trebao je stranku uputiti na pa parnicu ili upravni postupak , |
Opći rok zastare
- 00:07 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
Dobar dan, Imam potpisani ugovor o priznavanju duga između mene i druge fizičke osobe. Zanima me nakon kojeg vremena nastupa zastara duga, da li nakon 3 ili 5 godina. ……………………………………………………………………………………….. 5 godina ……………………………………………………………… IZVADAK IZ ZAKONA O OBVEZNIM ODNOSIMA NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 Članak 225. Tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare. Oznake: Opći rok zastare |
Upis vlasništva temeljem presude
- 22:40 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
Poštovani, Lijepo moim informaciju Majka je umrla 2002 i zbog nemogućnosti dolaska na Sud na ostavinsku raspravu zbog odsutnosti, kao i zbog nemogučnoti predstaviti uredno dokumente o posjedu, rasprava je završila presudom da je majka umrla bez imovine. To nije točno jer je ona bila univerzalni nasljednik po smrti naseg oca 1986, gdje smo se sva braća odrekli nasljedstva, u tom času, imovine u maminu korist dok je živa. Posjedujemo urednu dokumentaciju o toj prvotnoj Ostavinskoj raspravi, i imovina je ostala jednaka u cijelosti i po smrti majke 2002 godine. Što možemo poduzeti i koji je proces da se nova Ostavinska Rasprava pokrenei provede. Ima nas 4 brata, jedan živi i ozbiljno je bolestan (nepokretan) u inozemstvu? …………………………………………………………………………………. U kontekstu upita-pred nadležnim sudom dići će te tužbu na utvrđenje-odnosno tom tužbom-po povoljnom ishodu za vas-donijet će se presuda po kojoj će navedeno rješenje po ostavini iza majke proglasiti ništavnim i po pravomoćnosti presude-pred istim po gruntovnici temeljem presude prenijeti vlasništvo Naravno,ukoliko druga strana ne istakne opravdani prigovor- čiji sadržaj može upućivati na opravdani prijelaz vlasništva- npr.postojanje ugovora o uzdržavanju i dr. ................................................................................................................................ Izvadak iz Zakona o parničnom postupku NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 Tužba za utvrđenje Član 187. (1) Tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave. (2) Takva se tužba može podići kad je to posebnim propisima predviđeno, kad tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe. (3) Ako odluka o sporu ovisi o tome postoji li ili ne postoji kakav pravni odnos koji je u tijeku parnice postao sporan, tužitelj može, pored postojećeg zahtjeva, istaknuti i tužbeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica teče nadležan za takav zahtjev. (4) Isticanje zahtjeva prema odredbi stavka 3. ovog člana neće se smatrati preinakom tužbe. Oznake: Upis vlasništva temeljem presude |
