Irena: Essential

nedjelja, 21.12.2008.

ZIMSKO CVIJEĆE

U kontinentalnim krajevima Hrvatske šareno zimsko cvijeće sigurno ne postoji. Zimi priroda miruje, a taj mir servisira se snijegom, odnosno vodom, jer snijeg je smrznuta voda i u takvim okolnostima nijedna biljka ne može održavati cirkulaciju propisanih tvari u svome tijelu. Ne može se širiti u prostoru niti mijenjati boju. Ponajmanje bi to mogao neki cvijet, jer za njegov uzgoj treba puno energije, a nje nema. Zimi estetsku funkciju cvijeta preuzima snijeg: on, naime, nastaje sublimacijom vodene pare u obliku razgranatih heksagonalnih kristala i zvjezdica, koje su pomiješane s jednostavnijim ledenim kristalima. Kristali i zvjezdice inače su i modeli po kojima cvjetaju ukrasne biljke. Snijeg, dakle, postaje to cvijeće. Odličan primjer pružaju nam šare na prozoru kad je vani velika studen. Tada smrznuta vodena para cvjeta na prozoru. I kad govorimo o zimskome cvijeću onda vjerojatno pred očima imamo taj geometrijski uzoran floristerij. Sve ostalo cvijeće u razdoblju od 21. prosinca do 21. ožujka zovemo cvijećem zimi i mislimo na kultivirane biljke koje cvatu u proljeće, ljeto i jesen, a koje smo preko zime omotali krpom, najlonom ili nepromočivim platnom. Ili smo ih sklonili u prostoriju u kojoj za vrlo niskih temperatura živa ne pada ispod ništice. Cvijeće, da ponovimo, ako mora imati odgovarajući pridjev, egzistira kao proljetno, ljetno i jesensko. Zimsko ne postoji, niti je ikad postojalo, premda bi se po katalogu stvari i pojava moglo zaključiti posve suprotno. Postoji, naime, Zimski dvorac, posljednje utočište vlade Kerenskog, koji je na juriš zauzet početkom studenog 1917. Postoje zimske gume na motornim vozilima, koje imaju izraženiji profil te omogućuju sigurniju vožnju po neočišćenoj cesti. Postoji i zimska mačka, mačka koja je na svijet došla u kasnu jesen ili zimu, a odlikuje se slabijom tjelesnom građom od proljetne ili ljetne mačke koja zbog obilja hrane brzo dobiva na težini. Postoji i zimska salama, suhomesnati proizvod koji može dugo stajati na sobnoj temperaturi. Zimski sportovi su zimski sportovi, a zimski vrt je ostakljen prostor za čuvanje bilja u zimskim mjesecima. Instituciju zimskog vrta u životinjskom svijetu zamjenjuje letargični san: tada se tjelesna temperatura izjednači s temperaturom okoline, s brlogom, uspori se frekvencija disanja, rad srca i krvotoka te oslabi podražljivost. Za vrijeme hibernacije istroše se sve masne rezerve. Zimsko cvijeće je onda metafora koja upućuje na snijeg, jer mu je prastari korijen hima – snijeg, što asocira na himiju, što je latinsko, odnosno grčko ime za kemiju. Kemija je pak znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Nju zanimaju zakoni ili pravila po kojima su tvari sastavljene i prema kojima im određuju se određuju svojstva i preobrazbe. S obzirom da se o tome mora puno pričati i svašta dokazivati, nije neobično što su predšanice kemije bile alkemija i filozofija. Kemija, dakle, himija višestruko je suzvučna snijegu, himi, koji je, kao što smo spomenuli obična voda, s obzirom da nastaje sublimacijom vodene pare u obliku razgranatih heksagonalnih kristala i zvjezdica, koje su pomiješane s jednostavnijim ledenim kristalima. Voda je po definiciji vodikov oksid, bezbojna tekućina bez mirisa i okusa. Kad bismo je raščlanjivali na elemente, i to elektrolizom, uz pomoć sumporne kiselina ili pak termičkom disocijacijom iznad tisuću Celzijevih stupnjeva, dobili bismo vodik i kisik, plinove. Upravo zbog plinovitog temelja voda je nevidljiva, a poznato je da predstavlja glavni sastojak zemaljske površine, živih organizama i atmosfere. Sve to znamo, naravno, zahvaljujući kemiji. I na kraju, ako već govorimo o zimskom cvijeću, koje ponekad sanjamo ili nalazimo u nježnim pjesničkim sveščićima, onda zapravo govorimo o vodi i njenim hipostazama. Drugim riječima: govorimo o kemiji kao poetici, o posebnom sustavu simbola koji pršti svuda oko nas. Kao voda, kao oda. Da, da!

<	prosinac, 2008					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Listopad 2012 (1)
Lipanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Prosinac 2011 (2)
Studeni 2011 (1)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (1)
Lipanj 2010 (1)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (1)
Veljača 2010 (2)
Siječanj 2010 (1)
Prosinac 2009 (1)
Studeni 2009 (1)
Listopad 2009 (1)
Rujan 2009 (1)
Kolovoz 2009 (1)
Srpanj 2009 (3)
Lipanj 2009 (2)
Svibanj 2009 (3)
Travanj 2009 (3)
Ožujak 2009 (2)
Veljača 2009 (3)
Siječanj 2009 (5)
Prosinac 2008 (5)
Studeni 2008 (9)
Listopad 2008 (11)
Rujan 2008 (6)
Kolovoz 2008 (4)
Ožujak 2008 (1)
Studeni 2007 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv