|
|
subota, 25.02.2006.
Osvrt na novu novčanicu od 5.000 dinara - greška i ravnodušnost
Greška i ravnodušnost prema međunarodnim pravilima u opticaju ne smije biti više od jednog promila papirnih novčanica sa greškom, a u našem slučaju taj odnos je neuporedivo veći - a povrh svega se ne zna koliki je?!
Već sama najava u javnom tisku da će se pustiti "najteža" jugoslavenska novčanica od 5.000 dinara (pola staroga milijuna!) izazvala je raznorazne komentare za i protiv njene pojave.
I ta dugo očekivana novčanica konačno se pojavila. Nu bura koja je već i prije puhala oko ove novčanice i dalje traje zbog tiskarske omaške. Namjesto godine 1980., godine smrti Predsednika Tita, na dijelu tiska otisnuta je godina 1930. Službeno tumačenje i opravdanje Zavoda za izradu novčanica je da je kriv slab rad stroja za nanošanje boja. S numizmatičkog stajališta ovo tumačenje ne stoji, jer se i golim okom vidi da nije u. pitanju slabo nanesena boja nego krivo otisnuta brojka!
Zanimljivo je da novčanica nije povučena iz opticaja, jer je Vojislav Bogosavljević, generalni direktor Zavoda za izradu novčanica u Beogradu, izjavio da je od 14 milijuna (!) tiskanih novčanica samo četiri posto s pogreškom. Za njega je to beznačajna brojka. A sa numizmatičkog zornog kuta to je strahovati i neoprostiva greška, jer se sada u kolanju nalazi ništa manje nego 560 tisuća komada ovih novčanica s greškom!
Za usporedbu navodim primjer koji se je dogodio Bundesbanci SR Njemačke 100 DM s potpisom novog guvernera i njegova zamjenika, u opticaju se pojavila i jedna novčanica na kojoj je orao bio bez glave! Bundes banka je tada odmah provjerila sve novčanice puštene u opticaj i ustanovila da je ta bila unikat! Jasno je da ju je vlasnik prodao za masne pare. Tada su njemačke novine javile da je njen vlasnik za nju zatražio svotu od 10.000 OM! U ovom primjeru zaista se je radilo o nevjerojatnom numizmatičkom raritetu nultog razreda! To se za novih 5.000 dinara nikako ne može reći s obzirom na ogromnu količinu tih novčanica s greškom!
Po međunarodnim propisima koji važe za tiskanje papirnog novca, država koja u opticaj pusti više od jednog promila tiskanih novčanica s vidljivom greškom dužna je čitavu količinu povući iz opticaja. Kako izgleda, ovo međunarodno pravilo za NB Jugoslavije uopće ne važi.
I sama povijest ove novčanice zanimljivost je svoje vrste. Već u mjesecu septembru 1985. objelodanjena je fotografija nove novčanice u ljubljanskoj "JANI". Ta se novčanica u mnogim detaljima razlikuje od ove sadašnje.
Pođimo redom.
1.) Postupak za odobrenje i izradu nove novčanice ide ovim ustaljenim redosljedom:
a) prvo se u Službenom listu SFRJ objelodani uredba ili zakon o izradi, tiskanju i puštanju nove novčanice u kolanje;
b) propisu o izradi nove novčanice moraju biti navedeni svi značajniji elementi koji se na nju odnose: opis njenog izgleda sa lica i naličja, vrijednost, potpisi guvernera i njegovog zamjenika, kao i imena tvoraca nove novčanice;
c) obavezan podatak kolika je vrijednost novca s novom novčanicom puštena u kolanje;
d) datum puštanja u opticaj nove novčanice.
2.) U primjeru nove novčanice od 5.000 dinara postupak nije odgovarao opisanom. Naime, fotografija nove novčanice bila je objelodanjena u javnom tisku mnogo prije njene najave u SI. listu SFRJ. u Službenom listu uopće nije označen podatak kolika se vrijednost novca s novom novčanicom pušta u kolanje. A nije pomenut niti datum njenog puštanja u opticaj. Izgled i opis nove novčanice potpuno je različit od fotografije objelodanjene u "JANI", I još jedna anomalija u vezi nje koja se u SI. Listu uočava. Odluka o tiskanju nove novčanice nosi datum 15. 8. 1985., a objelodanjena je u SI. listu SFRJ br. 52/85 od 4.10.1985., s pripomenom da Odluka stupa na snagu osmi dan po objelodanjivanju u SI. listu SFRJ. Konačno je nova novčanica puštena u opticaj 9. 12.1985. Kada se zna da se prva novčanica pojavila u javnom tisku u mjesecu septembru, a uzevši u obzir sve pomenute datume koji prate njeno rađanje, tada svemu ovome nije potreban nikakav komentar.
3.) Objelodanjena novčanica od 5.000 dinara tiskana u "JANI" ima ove glavne karakteristike.
a) Novčanica je veličine 75 x 164,50 mm (kao i nova). Tvorac lika Predsjednika Tita je Nusret Hrvanović, a motiv grada Jajca izradio je Dragiša Andrić. Novčanica je tiskana u Zavodu za izradu novčanica u Beogradu. Novčanica nosi potpis guvernera NB Jugoslavije Radovana Makića i njegova zamjenika Slobodara Stanojevića, te datum "Beogarad. 1.5.1985"
b) A v e r s. Na lijevoj strani novčanice portret Predsjednika Tita izgleda mnogo stariji; od ovoga na sadašnjoj novčanici. Iznad državnog grba SFRJ ima NB Jugoslavija napisano je odozgo prema dole ovim redom: "NARODNA BANKA JUGOSLAVIJE", na hrvatskom i slovenskom jeziku (latinicom). Ispod toga isti natpis na srpskom jeziku (ćirilicom). Ispod srpskoga "NARODNA BANKA NA JUGOSLAVIJA". na makedonskom (ćirilicom).
Serijska oznaka sastoji se od dva slova i osam brojki (AB 00000000). Na sredini bijelog polja na desnoj strani novčanice utisnut je u vodotisku lik Predsjednika Tita koji prikazuje poprsje maršala Tita, koje je izradio akademski kipar Antun Augustinčić.
Na lijevoj strani sadašnja novčanice gravirani lik Predsjednika Tita mnogo je mladolikiji od onoga na prvoj prikazanoj novčanici. Iznad državnog grba SFRJ naziv NBJ ispisan je ovim redom, odozgo prema dole: "NARODNA BANKA JUGOSLAVIJE", srpski (ćirilicom), ispod njega "NARODNA BANKA JUGOSLAVIJE na hrvatskom i slovenskom (latinicom), i NARODNA BANKA NA JUGOSLAVIJA", na makedonskom (ćirilicom).
Na desnom dijelu novčanice u sredini bijelog utisnut je u vodotisku Predsjednikov likkoji je identičan onom graviranom na vrijednosti i za slijepce, te serijsku oznaku sastavljenu od dva slova i sedam brojki (AA ooooooo). Osim vodotiska novčanica ima i sigurnosnu nitku.
c) R e v e r s. U gornjem lijevom kutu prvotne novčanice, rozete u kojoj je utisnuta velika brojka 5.000 ovalnog je oblika. Na desnoj strani novčanice ime države ispisano je jednako kao i na novoj, od vrha prema dole "SFR JUGOSLAVIJA", latinicom i, ispoci toga, isti natpis ćirilicom. Ispod velike brojke 5.000 slovenski tekst "PET TISOČ DINARJEV" (latinicom), a ispod njega "PET ILJADI DINARI", na makedonskom (ćirilicom).
U gornjem lijevom kutu sadašnje novčanice, rozeta s utisnutom brojkom 5.000 u njoj vijugava je izgleda. Na desnoj strani novčanice ime države ispisano je na isti način kao i na staroj prvo latinicom, a ispod latiničnog nat piše ćirilicom. Ispod velike brojke 5000, novca ne vrijednosti navedene su ovim redom: "PET HILJADA DINARA", srpski (ćirilicom), "PET TISUĆA DINARA", hrvatski (latinicom). Ispod srpskog natpisa dolazi slovenski "PET TISOČ DINARJEV" (latinicom) i na makedonskom "PET ILJADI DINARI" (ćirilicom).
4.) Prva vijest da se pojavila novčanica od pet tisuća s krivom godinom Predsjednikove smrti bila je objelodanjena u ljubljanskom tjedniku "Nedeljski dnevnik" 15.12.1985., u kojoj je bilo između ostaloga rečeno i ovo: "Čitatelj Tomo Polanec dobio je u utorak, 10. 12. 1985. u pošti Kranj novu novčanicu od 5.000 dinara s numizmatičkim kuriozitetom. U lijevom gornjem kutu uz sliku druga Tita nije otisnuta tačna godina smrti 1980, nego 1930.
Brojku smo provjeravali na sve moguće načine, a ipak je očito da je riječ (bar kod nekih novčanica) o najvećem tiskarskom propustu u Jugoslaviji, koji zasigurno ima i veliku numizmatičku vrijednost." Zaključujući ovaj prikaz nove novčanice postavljam NB Jugoslavija slijedeća pitanja, koja me kao numizmatičara zanimaju:
1.) Zašto je u javnom tisku bila objelodanjena fotografija nove novčanice prije nego ju je odobrilo vijeće guvernera NBJ?
2.) Tko je donio odluku da se prvobitni oblik novčanice (sa svim njenim detaljima) mijenja i zašto?
3.) Zašto u SI. listu SFRJ nije objelodanjen podatak koliki je ukupni iznos novca s ovom novčanicom pušten u kolanje. I zašto je taj podatak (vidi "Arenu" od 25.12.1985) objelodanjen tek onda kad se je u kolanju pojavilanovčanica s greškom?
4.) Zašto u SI. listu SFRJ nije objelodanjen datum puštanja nove novčanice u opticaj
5.) Tko je donio odluku da se tako velik. broj od 560 tisuća primjeraka novčanice s greškom ostavlja u opticaju, kao da greške na njima uopće nije ni bilo, iako se to protivi svim međunarodnim propisima koji se odnose na tiskanje papirnog novca?!
6.) Da li je podatak druga Bogosavljevića da je u kolanje pušteno 14 milijuna novih novčanicatočan, ili je dan odoka? I smije li jugoslavenska javnost znati koliko se povećala inflacija u nas puštanjem ove novčanice u kolanje
I na koncu. Bez obzira na sve grčeve koji su pratili rođenje ove "najteže" jugoslavenske novčanice, ipak s veseljem možemo zaključiti da je Jugoslavija konačno dobila jednu novčanicu nadasve estetskog izgleda, koja je izrađena po svim međunarodnim kriterijima.
Autor: Ante Bačić-Fratrić
Izvor: “Kolekcionar”, br. 41-42, studeni-prosinac 1985.
|
- 12:37 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
nedjelja, 19.02.2006.
- 15:42 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
srijeda, 15.02.2006.
Dvostruko kovani slavonski banovac
Numizmatika obiluje čestim iznenađenjima: pojavi se novi skupni nalaz novca ili neka nepoznata moneta ugleda svjetlo dana, iskopana iz zemlje. Tako sam prije 25 godina za boravka u Bjelovaru od g. Božidara Wagnera, aps.med., cuo o jednom malom nalazu slavonskih banovaca u selu sv. Ane blizu Šemovca, a nedaleko Bjelovara, Novčići su nađeni kod obližnje tvrđave-gradine. Ukupno je pronađeno 4 kom, novčića. Vidi cijeli članak.
Autor: Gjuro Krasnov (Zagreb)
Izvor: Numizmaticke vijesti, godina 40, Broj 1 (51), 1998.
|
- 12:08 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
subota, 11.02.2006.
Emisija kovanih kuna i lipa u 2005.
Pošto većinu numizmatičara zanimaju veličine emisija za svaku pojedinu godinu, evo donosimo brojke za proteklu 2005. (Izvor: HNB):
1 lipa - 4.995.000 komada
2 lipe - 4.992.000 komada
5 lipa - 10.000.000 komada
10 lipa - 25.000.000 komada
20 lipa - 18.000.000 komada
50 lipa - 10.000.000 komada
1 kuna - 20.000.000 komada
2 kune - 10.000.000 komada
5 kuna - 1.000.000 komada
25 kuna - 30.000 komada
Od 1993. do danas otkovano je:
1 lipa - 100.452.197 komada (ukupne vrijednosti: 1.004.521,97 kn)
2 lipe - 61.038.025 komada (ukupne vrijednosti: 1.220.760,50 kn)
5 lipa - 155.292.315 komada (ukupne vrijednosti: 7.764.615,75 kn
10 lipa - 252.020.905 komada (ukupne vrijednosti: 25.202.090,50 kn)
20 lipa - 168.907.804 komada (ukupne vrijednosti: 33.781.560,80 kn)
50 lipa - 113.907.398 komada (ukupne vrijednosti: 56.953.699,00 kn)
1 kuna - 142.825.903 komada (ukupne vrijednosti: 142.825.903,00 kn)
2 kune - 59.793.877 komada (ukupne vrijednosti: 119.587.754,00 kn)
5 kuna - 51.879.752 komada (ukupne vrijednosti: 259.398.760,00 kn)
25 kuna - 2.030.000 komada (ukupne vrijednosti: 50.750.000,00 kn)
Sveukupno je otkovano kovanica: 1.108.148.176 komada
u vrijednosti od: 698.489.665,52 kn
Autor: Zlatko Viščević
|
- 01:33 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
četvrtak, 09.02.2006.
Turski novac na našem području (2)
Kako smo već naveli u »Samu« 8/80, dio naše zemlje bio je više od 400 godina pod vlašću Turaka. Novac koji je kolao u tim krajevima, ali i preko granica Otomanskog carstva, u nemirnim je vremenima sklanjan i zakopavan, pa se u nas često nalazi. Sav taj novac, a posebno onaj kovan u 13 različitih gradova s područja današnje (bivše) Jugoslavije, zanimljiv je za povijest naših naroda i narodnosti. Budući da muzejske ustanove, a i numizmatičari, nisu pokazali veće zanimanje za nj, ovaj napis o turskom novcu na našem tlu poziv je ljubiteljima starog novca i numizmatičarima da ga sačuvaju od uništenja preradom u nakit, da ga otkupljuju i proučavaju.
U prošlom nastavku dali smo orijentacijski pregled kovanja novca i njegovih tipova od 14. do 17. stoljeća. Sada ćemo prikazati kovanje i tipove novca koji je na našem tlu kolao u 18. i 19. te početkom 20. stoljeća. On je mnogo češći nego novac prijašnjih stoljeća, nisu rijetki nalazi krupnih primjeraka bakrenog novca, srebrni je novac talirskih veličina i težak 20-30 grama (često je kovan od lošeg srebra), a nije rijedak niti zlatni novac.
Zlatni novac, iako najčešće sitan, težak od 0,4 do 2 grama, s nizom različitih naziva, omiljen je u mnogim krajevima naše zemlje te ga susrećemo na nošnjama, a prije drugog svjetskog rata i u mirazima bogatijih udavača.
Vidi cijeli članak.
Autor: Zvonko Habuš
Izvor: časopis "Sam"
|
- 13:51 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
utorak, 07.02.2006.
Turski novac na našem području
Više od četiri stoljeća dio naše domovine bio je pod vlašću osmanlijskog carstva, a cijeli naš teritorij pa i dio Evrope kroz to vrijeme povremeno su ugrožavale vrlo pokretne i opasne čete janjičara.
I pored sve strahote pljački i ubijanja koji su kao sinonim vladavine Turaka u nas ostali u narodu, povijest govori da su se Turci kao sila javiti relativno kasno u srednjem vijeku na tlu Male Azije i Evrope, te da im je u početku vladavina oslonjena na feudalno uređenje tolerantnog i vrlo snošljivog odnosa prema kmetovima (mali nameti). Situacija se za raju pogoršala pošto je Turska počela doživljavati teške poraze na vojnom polju i kada je počeo raspad vlasti u gotovo svim pokrajinama. Vidi cijeli članak.
Autor: Zvonko Habuš
Izvor: časopis "Sam"
|
- 02:31 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
srijeda, 01.02.2006.
Novčanice sa portretom Tita u maršalskoj uniformi
Već gotovo desetak godina smo svjedoci pojavljivanja u javnosti i na tržištu novčanica sa portretom Tita u maršalskoj uniformi. Do sada su poznate desetine varijanti novčanica u apoenima od 1; 5; 10; 50; 100; 500; 1000 i 5000 dinara. Pojedine novčanice se javljaju u različitim bojama i veličinama, sa ili bez pretiska "PROBNI OTISAK", sa varijacijama pojedinih elemenata dizajna, različitim vrstama i kvalitetetima štampe, štampane obostrano ili samo sa jedne strane i gotovo uvijek (sa vrlo rijetkom izuzecima) bez serijskog broja, a uvijek bez elemenata zaštite.
Nije nam cilj da razmatramo varijante ovih novčanica, nego autentičnost kompletnog izdanja. Ove novčanice se dizajnom povezuju sa prve dvije novčanice (tada) novog, jakog, konvertibilnog dinara: 50 i 200 dinara od 1.1.1990. sa potpisima Mitje Gasparija i Dušana Vlatkovića (P101 i 102) što su u stvari bile prerađene novčanice P98 i 100 sa odbijene po četiri nule. Karakteristika svih ovih izdatih novčanica su predstave spomenika događajima iz drugog svjetskog rata te jeftina i relativno loša izrada. Te novčanice su bile prelazna, provizorna i hitna rješenja u vrijeme ekonomske nužde (prve dvije zbog turističke sezone 1989. godine, a druge dvije zbog ekonomske reforme od 1. I 1990. godine). Ove provizorne novčanice od 50 i 200 dinara 1.1.1990. su se u opticaju zadržale nešto malo više od godinu dana i postepeno su zamijenjivane serijom od 10, 50, 100, 500 i 1000 dinara (P103 – 107), koje su, iako mnogo kvalitetnije, opet smatrane prelaznim rješenjem do novčanica savremenijeg dizajna.
Pred kraj devedesetih se u SCWPM (Pick) katalogu pojavljuje prva iz serije novčanica sa portretom Tita u maršalskoj uniformi. Ta novčanica od 100 dinara na sebi ne nosi datum, a uredništvu kataloga je prijavljena kao izdanje iz 1990. godine, sa kataloškom cijenom od 1250 američkih dolara. Potpis guvernera NBJ na novčanici odgovara (ali ne u svim detaljima) potpisu Ksente Bogoeva koji je bio guverner do 25. XII 1981. dakle već desetak godina ranije nije više obavljao tu dužnost.
U periodu kada je ova novčanica navodno izdata (1990. godina) u NBJ su razmišljali o potpuno drugim novčanicama što potvrđuje i konkurs za likovno – grafičko oblikovanje nove, nikada realizirane, serije od sedam novčanica koji je NBJ objavila 4.VIII 1990, a trebao je da traje do 1. V 1991. godine. Konkursom predviđena serija novčanica je trebala na aversima svih nominala imati portrete poznatih osoba, a na reversima prirodne ljepote Jugoslavije. Prva nagrada je trebala iznositi 180.000 tadašnjih dinara (20.000 DM). Dakle nije se razmišljalo da na aversu bude lik Tita u maršalskoj uniformi, niti bi se visoki novčani iznos trebao isplatiti za ranije, u druge svrhe, izrađeni, vrlo loš, Titov (maršalski) portret, štampan na tehnički isto tako loše urađenim novčanicama.
Kada je u numizmatičkim krugovima dokazano da ovakve novčanice nisu mogle biti izrađene u vrijeme 1990. ili oko te godine, njihovi tvorci su pribjegli potpuno novoj priči - da novčanice potiču iz 1979. ili 1980. godine i da su opticaju trebale biti od 1981, a da je kompletan projekt napušten zbog Titove smrti 1980. godine, te da su one svjedok tog nikad realiziranog poduhvata. Sada bi potpis guvernera na novčanicama trebao odgovarati tom vremenu, a navodno vrijeme izrade bi trebalo osigurati tajnost podataka, dok bi certifikat koji navodno postoji trebao biti dokaz o autentičnosti. Međutim, kao i novčanica i certifikat može biti falsificiran.
Kao dokaz za ovu tvrdnju, odnosno da ove novčanice nisu ni iz tog, drugog, perioda može nam poslužiti podatak da su pred kraj sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Narodnoj banci Jugoslavije odlučili da osuvremene dizajn novčanica u skladu sa evropskom praksom i razmišljali o sasvim drugim novčanicama, a ne o ovim sa portretom Tita u maršalskoj uniformi. Obratili su se svojim starim poslovnim partnerima, švicarskoj firmi Giori, te sa njom sklopili ugovor o pomoći pri izradi, kao i isporuci novih strojeva i opreme za izradu prvih yu novčanica evropskog, modernog izgleda. Firma Giori je još jednom, ranije, pružila sličnu pomoć Zavodu za izradu novčanica.
U vrijeme kada je započet rad na ovoj novčanici Tito je bio živ, a guverner NBJ je mogao biti samo Bogoev čiji se potpis i nalazi na njoj. Podatak da je ZIN angažirao firmu za izradu novčanica nam govori da je ova, prva, varijanta zaista štampana, što potvrđuje i njena slika:
Kasnije je ova novčanica prerađena u nekoliko elemanta, pa smo dobili svim numizmatičarima poznatu novčanicu:
Iz navedenog je potpuno jasno da u NBJ nisu niti 1979. / 1980. niti 1990.godine razmišljali da na loše izrađene i slabo zaštićene novčanice stave portrete Tita u maršalskoj uniformi, nego o, za ono vrijeme, savremenom, dobro dizajniranom, kvalitetno izrađenom i zaštićenom novcu.
Na pitanje gdje svrstati ove novčanice, odnosno, mogu li se krivotvorinom – falsifikatom nazvati nepostojeće novčanice, u trenutku izrade, nepostojeće države (što novčanice sa Titom u maršalskoj uniformi sigurno jesu) morat će posjetitelji bloga sami dati odgovor.
Autor: Amer Sulejmanagić
Slike: Barac, Borna, Papirni novac Jugoslavije i zemalja bivše Jugoslavije, Obol naklada, Zagreb, 2002. i Ron Wise banknotes (http://aes.iupui.edu/rwise/)
|
- 17:00 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
|
