Osvrt na novu novčanicu od 5.000 dinara - greška i ravnodušnost
Greška i ravnodušnost prema međunarodnim pravilima u opticaju ne smije biti više od jednog promila papirnih novčanica sa greškom, a u našem slučaju taj odnos je neuporedivo veći - a povrh svega se ne zna koliki je?!
Već sama najava u javnom tisku da će se pustiti "najteža" jugoslavenska novčanica od 5.000 dinara (pola staroga milijuna!) izazvala je raznorazne komentare za i protiv njene pojave.
I ta dugo očekivana novčanica konačno se pojavila. Nu bura koja je već i prije puhala oko ove novčanice i dalje traje zbog tiskarske omaške. Namjesto godine 1980., godine smrti Predsednika Tita, na dijelu tiska otisnuta je godina 1930. Službeno tumačenje i opravdanje Zavoda za izradu novčanica je da je kriv slab rad stroja za nanošanje boja. S numizmatičkog stajališta ovo tumačenje ne stoji, jer se i golim okom vidi da nije u. pitanju slabo nanesena boja nego krivo otisnuta brojka!
Zanimljivo je da novčanica nije povučena iz opticaja, jer je Vojislav Bogosavljević, generalni direktor Zavoda za izradu novčanica u Beogradu, izjavio da je od 14 milijuna (!) tiskanih novčanica samo četiri posto s pogreškom. Za njega je to beznačajna brojka. A sa numizmatičkog zornog kuta to je strahovati i neoprostiva greška, jer se sada u kolanju nalazi ništa manje nego 560 tisuća komada ovih novčanica s greškom!
Za usporedbu navodim primjer koji se je dogodio Bundesbanci SR Njemačke 100 DM s potpisom novog guvernera i njegova zamjenika, u opticaju se pojavila i jedna novčanica na kojoj je orao bio bez glave! Bundes banka je tada odmah provjerila sve novčanice puštene u opticaj i ustanovila da je ta bila unikat! Jasno je da ju je vlasnik prodao za masne pare. Tada su njemačke novine javile da je njen vlasnik za nju zatražio svotu od 10.000 OM! U ovom primjeru zaista se je radilo o nevjerojatnom numizmatičkom raritetu nultog razreda! To se za novih 5.000 dinara nikako ne može reći s obzirom na ogromnu količinu tih novčanica s greškom!
Po međunarodnim propisima koji važe za tiskanje papirnog novca, država koja u opticaj pusti više od jednog promila tiskanih novčanica s vidljivom greškom dužna je čitavu količinu povući iz opticaja. Kako izgleda, ovo međunarodno pravilo za NB Jugoslavije uopće ne važi.
I sama povijest ove novčanice zanimljivost je svoje vrste. Već u mjesecu septembru 1985. objelodanjena je fotografija nove novčanice u ljubljanskoj "JANI". Ta se novčanica u mnogim detaljima razlikuje od ove sadašnje.
Pođimo redom.
1.) Postupak za odobrenje i izradu nove novčanice ide ovim ustaljenim redosljedom:
a) prvo se u Službenom listu SFRJ objelodani uredba ili zakon o izradi, tiskanju i puštanju nove novčanice u kolanje;
b) propisu o izradi nove novčanice moraju biti navedeni svi značajniji elementi koji se na nju odnose: opis njenog izgleda sa lica i naličja, vrijednost, potpisi guvernera i njegovog zamjenika, kao i imena tvoraca nove novčanice;
c) obavezan podatak kolika je vrijednost novca s novom novčanicom puštena u kolanje;
d) datum puštanja u opticaj nove novčanice.
2.) U primjeru nove novčanice od 5.000 dinara postupak nije odgovarao opisanom. Naime, fotografija nove novčanice bila je objelodanjena u javnom tisku mnogo prije njene najave u SI. listu SFRJ. u Službenom listu uopće nije označen podatak kolika se vrijednost novca s novom novčanicom pušta u kolanje. A nije pomenut niti datum njenog puštanja u opticaj. Izgled i opis nove novčanice potpuno je različit od fotografije objelodanjene u "JANI", I još jedna anomalija u vezi nje koja se u SI. Listu uočava. Odluka o tiskanju nove novčanice nosi datum 15. 8. 1985., a objelodanjena je u SI. listu SFRJ br. 52/85 od 4.10.1985., s pripomenom da Odluka stupa na snagu osmi dan po objelodanjivanju u SI. listu SFRJ. Konačno je nova novčanica puštena u opticaj 9. 12.1985. Kada se zna da se prva novčanica pojavila u javnom tisku u mjesecu septembru, a uzevši u obzir sve pomenute datume koji prate njeno rađanje, tada svemu ovome nije potreban nikakav komentar.
3.) Objelodanjena novčanica od 5.000 dinara tiskana u "JANI" ima ove glavne karakteristike.
a) Novčanica je veličine 75 x 164,50 mm (kao i nova). Tvorac lika Predsjednika Tita je Nusret Hrvanović, a motiv grada Jajca izradio je Dragiša Andrić. Novčanica je tiskana u Zavodu za izradu novčanica u Beogradu. Novčanica nosi potpis guvernera NB Jugoslavije Radovana Makića i njegova zamjenika Slobodara Stanojevića, te datum "Beogarad. 1.5.1985"
b) A v e r s. Na lijevoj strani novčanice portret Predsjednika Tita izgleda mnogo stariji; od ovoga na sadašnjoj novčanici. Iznad državnog grba SFRJ ima NB Jugoslavija napisano je odozgo prema dole ovim redom: "NARODNA BANKA JUGOSLAVIJE", na hrvatskom i slovenskom jeziku (latinicom). Ispod toga isti natpis na srpskom jeziku (ćirilicom). Ispod srpskoga "NARODNA BANKA NA JUGOSLAVIJA". na makedonskom (ćirilicom).
Serijska oznaka sastoji se od dva slova i osam brojki (AB 00000000). Na sredini bijelog polja na desnoj strani novčanice utisnut je u vodotisku lik Predsjednika Tita koji prikazuje poprsje maršala Tita, koje je izradio akademski kipar Antun Augustinčić.
Na lijevoj strani sadašnja novčanice gravirani lik Predsjednika Tita mnogo je mladolikiji od onoga na prvoj prikazanoj novčanici. Iznad državnog grba SFRJ naziv NBJ ispisan je ovim redom, odozgo prema dole: "NARODNA BANKA JUGOSLAVIJE", srpski (ćirilicom), ispod njega "NARODNA BANKA JUGOSLAVIJE na hrvatskom i slovenskom (latinicom), i NARODNA BANKA NA JUGOSLAVIJA", na makedonskom (ćirilicom).
Na desnom dijelu novčanice u sredini bijelog utisnut je u vodotisku Predsjednikov likkoji je identičan onom graviranom na vrijednosti i za slijepce, te serijsku oznaku sastavljenu od dva slova i sedam brojki (AA ooooooo). Osim vodotiska novčanica ima i sigurnosnu nitku.
c) R e v e r s. U gornjem lijevom kutu prvotne novčanice, rozete u kojoj je utisnuta velika brojka 5.000 ovalnog je oblika. Na desnoj strani novčanice ime države ispisano je jednako kao i na novoj, od vrha prema dole "SFR JUGOSLAVIJA", latinicom i, ispoci toga, isti natpis ćirilicom. Ispod velike brojke 5.000 slovenski tekst "PET TISOČ DINARJEV" (latinicom), a ispod njega "PET ILJADI DINARI", na makedonskom (ćirilicom).
U gornjem lijevom kutu sadašnje novčanice, rozeta s utisnutom brojkom 5.000 u njoj vijugava je izgleda. Na desnoj strani novčanice ime države ispisano je na isti način kao i na staroj prvo latinicom, a ispod latiničnog nat piše ćirilicom. Ispod velike brojke 5000, novca ne vrijednosti navedene su ovim redom: "PET HILJADA DINARA", srpski (ćirilicom), "PET TISUĆA DINARA", hrvatski (latinicom). Ispod srpskog natpisa dolazi slovenski "PET TISOČ DINARJEV" (latinicom) i na makedonskom "PET ILJADI DINARI" (ćirilicom).
4.) Prva vijest da se pojavila novčanica od pet tisuća s krivom godinom Predsjednikove smrti bila je objelodanjena u ljubljanskom tjedniku "Nedeljski dnevnik" 15.12.1985., u kojoj je bilo između ostaloga rečeno i ovo: "Čitatelj Tomo Polanec dobio je u utorak, 10. 12. 1985. u pošti Kranj novu novčanicu od 5.000 dinara s numizmatičkim kuriozitetom. U lijevom gornjem kutu uz sliku druga Tita nije otisnuta tačna godina smrti 1980, nego 1930.
Brojku smo provjeravali na sve moguće načine, a ipak je očito da je riječ (bar kod nekih novčanica) o najvećem tiskarskom propustu u Jugoslaviji, koji zasigurno ima i veliku numizmatičku vrijednost." Zaključujući ovaj prikaz nove novčanice postavljam NB Jugoslavija slijedeća pitanja, koja me kao numizmatičara zanimaju:
1.) Zašto je u javnom tisku bila objelodanjena fotografija nove novčanice prije nego ju je odobrilo vijeće guvernera NBJ?
2.) Tko je donio odluku da se prvobitni oblik novčanice (sa svim njenim detaljima) mijenja i zašto?
3.) Zašto u SI. listu SFRJ nije objelodanjen podatak koliki je ukupni iznos novca s ovom novčanicom pušten u kolanje. I zašto je taj podatak (vidi "Arenu" od 25.12.1985) objelodanjen tek onda kad se je u kolanju pojavilanovčanica s greškom?
4.) Zašto u SI. listu SFRJ nije objelodanjen datum puštanja nove novčanice u opticaj
5.) Tko je donio odluku da se tako velik. broj od 560 tisuća primjeraka novčanice s greškom ostavlja u opticaju, kao da greške na njima uopće nije ni bilo, iako se to protivi svim međunarodnim propisima koji se odnose na tiskanje papirnog novca?!
6.) Da li je podatak druga Bogosavljevića da je u kolanje pušteno 14 milijuna novih novčanicatočan, ili je dan odoka? I smije li jugoslavenska javnost znati koliko se povećala inflacija u nas puštanjem ove novčanice u kolanje
I na koncu. Bez obzira na sve grčeve koji su pratili rođenje ove "najteže" jugoslavenske novčanice, ipak s veseljem možemo zaključiti da je Jugoslavija konačno dobila jednu novčanicu nadasve estetskog izgleda, koja je izrađena po svim međunarodnim kriterijima.
Autor: Ante Bačić-Fratrić
Izvor: “Kolekcionar”, br. 41-42, studeni-prosinac 1985.
|
