|
|
srijeda, 28.12.2005.
- 23:28 -
Komentari (6) -
Isprintaj -
#
ponedjeljak, 26.12.2005.
Probne novčanice hrvatskih kruna (2)
 Nedavno je na blogu objavljen post o probnim novčanicama hrvatskih kruna kao prijedlogu za papirni novac Republike Hrvatske koji nije usvojen. Prikazane slike su bile loše kvalitete i nije bilo prikazano naličje ovih novčanica. No zahvaljujući Krešimiru Jambrešiću iz Zagreba, došli smo do boljih slika koje ovdje donosimo.
Gledajući izbliza vidimo da su novčanice dosta skromno napravljene. Natpisi su nezgrapno veliki, a glavni detalji; prikazi znamenitih osoba i građevina su nejasni. Isto tako, nedostaju potpisi guvernera i "rizničara". Svakako bi bilo dobro čuti mišljenje ostalih numizmtičara i znalaca, osobito sada kada imamo bolje slike.
|
- 16:26 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
subota, 24.12.2005.
- 13:16 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
četvrtak, 22.12.2005.
Karlovački papirnati novac
 Zbog novčanih neprilika u 1848./9. g. u Karlovcu je tiskan sitni papirnati novac. Postoje 3 emisije novčanica od 10 krajcara. Prva emisija nosi datum 6. studenoga 1848., druga 22. veljače 1849. a treća 31. ožujka 1849. g. U sredini novčanice nalazi se natpis: VALJA / 10 KRAJCARAH U SREBRU / I PRIMAT ĆE SE KOD SVAKE OBĆINSKE PE /NEZNICE U KARLOVCU A ODKUPIT ZA BEČKE / BANKNOTE PO MESTNOJ MAGISTRATSKOJ KASI, / ŠEST OVIH KOMADA ZA FORINT. / U KARLOVCU (datum izdavanja). Gore lijevo iznad teksta je tintom upisivan broj, dok se ispod teksta nalazi pečat s grbom Karlovca. Ovaj je novac bio u opticaju do sredine 1850. g. Veličina novca je bila 105 mm x 81 mm, a tekst je štampan samo na jednoj strani. U Karlovcu je papirnati općinski novac tiskan i 1919. Emitirane su vrijednosti od 10, 20 i 50 filira, a u prometu je bio od 15. studenoga 1919. g. do lipnja 1920. g. Na njemu se nalazio tekst: SLOB. I KRALJ. GRAD KARLOVAC, te ispod grba oznaka vrijednosti u filirima.
Izvor: Davorova stranica o numizmatici
Slike: Borna Barac, Papirni novac bivše Jugoslavije i zemalja na području bivše Jugoslavije, Obol, Zagreb, 2002. (H41-H46)
|
- 20:01 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
srijeda, 21.12.2005.
Zanimljive vijesti na stranicama Hrvatskog numizmatičkog društva
Internet stranice Hrvatskog numizmatičkog društva nakon dugog vremena donose zanimljive vijesti iz svijeta numizmatike.
Kod Varaždina nađeno 100 kg rimskog novca
Postavljajući kanalizacijske cijevi, radnici Varkoma u četvrtak su u Pertijancu, nedaleko od Varaždina u drvenoj kutiji pronašli oko sto kilograma rimskog novca i tri srebrna tanjura. Riječ je o srebrnom i brončanom novcu različitih veličina i oblika koji, prema prvim procjenama potječe iz 4. ili 5. stoljeća. opširnije ...
Meštrovićeva harfa na kovanici od 10 eura
Čestitamo vam na početku pregovora s EU, uvjereni da će to pozitivno utjecati i na druge zemlje u regiji rekao je Bertie Ahern. Irsko-hrvatsko prijateljstvo bit će iduće godine obilježeno simultanim izdavanjem kovanica s Meštrovićevom harfom na poleđini. opširnije ...
Izvor: Internet stranice Hrvatskog numizmatičkog društva
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
|
- 12:58 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
ponedjeljak, 19.12.2005.
Krivotvorine, krivotvoritelji i žrtve (2)
U postu Krivotvorine, krivotvoritelji i žrtve (1) dan je prikaz prvog dijela članka ing. Zvonka Habuša o spomenutoj temi objavljen u časopisu "Sam", 1980. Zahvaljujući našem članu Vjekoslavu Novoseliću koji je vrijedno sakupio numizmatičke članke iz časopisa "Sam", donosimo drugi dio članka: Krivotvorine, krivotvoritelji i žrtve (2).
Autor: Zvonko Habuš
Izvor: časopis "Sam", 1980.
|
- 23:26 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
nedjelja, 18.12.2005.
Nastanak kovanog novca
 Oko godine 700. pr. n. e. počelo se u Maloj Aziji, i to — prema Herodotu — u Lidiji, obilježavati malene komade, grudice plemenitog metala naročitim pečatima, da se time posvjedoči i službeno zagarantira njihov sadržaj i težina. Time je bio stvoren prvi "novac", prvo sigurno mjerilo za određivanje vrijednosti robe i rada. Najstariji novci bile su grudice okruglastog ili jajastog oblika, načinjene od elektrona, mješavine 4/5 zlata 11/5 srebra, s hrapavom površinom i bez slike, na koju je utisnuto nekoliko nejednakih, također bez slika, punca. Drži se, da je lidijski kralj Krezo kovao ljepše novce od finog zlata i srebra sa slikom dva lava i zvijezdom na aversu i s puncom „Quadratum incusum“ na reversu. Krezovo kovanje preuzeo je i nastavio kralj Darije, kujući svoje zlatne darke i srebrne sigle s likom kralja kako strijelja lukom. Na ovaj su način uskoro počeli kovati svoje novce i Lidiji najbliži grčki gradovi, također bez natpisa, ali s grbovnom oznakom grada. Tako npr. Efes sa pčelom, Milet s lavljom glavom, Kizik s ribom tunom itd. Takvo se kovanje dalje širilo na istok i na zapad, na egejske otoke, a odatle i u samu Grčku. Među najstarije starogrčke novce ubrajaju se oni s otoka Egine, s morskom kornjačom s jedne i s quadra-tum incusum s druge strane. Te se novce stavlja u drugu polovicu VII stoljeća pr. n. e. Quadratum incusum se u toku vremena sve ljepše izrađuje umetanjem u kvadratna polja različitih znakova i slika, a i prednja strana novca postupno poprima jednu potpuniju sliku. Iz stare Grčke preneseno je kovanje novca najprije u južnu Italiju, nazivanu Graecia Magna, a zatim i dalje na zapad do obale današnje južne Francuske (Massilia) i Španjolske. Od oko 550. g. pr. n. e. kovali su gradovi Velike Grčke svoje novce već s dva kalupa, sa plastično uzdignutim slikama na jednoj strani a na drugoj udubljenim; to su tzv. nummi incusi.
Izvor: Davorova stranica o numizmatici
|
- 18:52 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
subota, 17.12.2005.
- 01:35 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
četvrtak, 15.12.2005.
Vrijednosni bon tzv. "RS Krajine" od 50.000 dinara s numeracijom i žigom
 Nakon srpske pobune u Hrvatskoj i uspostave tzv. "Republike Srpske Krajine", pobunjeničke su vlasti odlučile izdavati svoje novčanice koje su tiskane u Beogradu. No osim novčanica namjenjenih optjecaju, iste su vlasti pripremile i seriju vrijednosnih bonova koji su trebali biti izdavani upisnicima zajama za obranu tzv. "RSK". No, ovi bonovi nisu nikada bili pušteni u promet, niti je zajam ikad raspisan. (vidi članak Pukanić-Krasnov: Pobunjeni Srbi u Republici Hrvatskoj osnovali „Krajinu“ i izdali svoje novčanice 1992.-1994., NV, 1998.).
 Spomenuti bonovi tiskani su u nominalama od 10.000, 20.000 i 50.000 dinara. Do sada poznati primjerci nisu imali numeraciju, niti pečat na sebi (iako za to imaju predviđeno mjesto). No, naš član Veljko Guduraš iz Županje došao je u posjed bona od 50.000 dinara koji na sebi ima serijski broj, žig i potpis (vidi veću sliku). Serijski broj je otisnut u crvenoj boji i sadrži oznaku "No" i 5 znamenki (u konkretnom slučaju radi se o serijskom broju: "No 00009"). Pečat je kružnog oblika sa slabo vidljivim tekstom "Republika Srpska Krajina - Ministarstvo unutrašnjih poslova - ********** unutrašnja kontrola - Vukovar", a u sredini se nalazi grb. Potpis nije čitak.
Ovo je svakako zanimljiv podatak pošto je poznato da primjerci sa numeracijom ili sa žigovima nisu bili dosad poznati. Ukoliko netko ima više saznanja o ovom bonu, svakako neka ostavi komentar, odn. javi se na e-mail: veljko.guduras@vk.t-com.hr ili zviscevic@gmail.com.
Naravno, kod ovakvih slučajeva treba postojati i stanoviti oprez, jer je moguće da se radi o naknadno numeriranoj, odn. pečatiranoj novčanici (tj. nepostojećem izdanju). Osobito treba biti oprezan pošto je opće poznato da su ovi vrijednosni bonovi rijetki na tržištu, a i cijena im je poprilično visoka.
|
- 00:21 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
srijeda, 14.12.2005.
Nova novčanica Srbije od 50 dinara s godištem 2005.
Narodna banka Srbije 15. studenog pustila je u o optjecaj novu novčanicu od 50 dinara s godinom „2005.“. Novčanica je izgledom slična novčanici SR Jugoslavije iz 2000., osim u novim natpisima i novim državnim grbom.
Iz Odluke o izdavanju i osnovnim obeležjima novčanice od 50 dinara
 Obilježja. Novčanica od 50 dinara štampaće se na toniranoj zaštićenoj hartiji s multitonskim vodenim znakom u vidu portreta Stevana Stojanovića Mokranjca i sa ugrađenom isprekidanom zaštitnom niti srebrne boje, koja sadrži mikrotekst u negativu "DINAR" (ćir.) "DINAR" (lat.), sa znakom "~". Mikrotekst se kontinuirano ponavlja i čita i s lica i s naličja novčanice (zaštitna nit i mikrotekst su s lica jasno vidljivi, a s naličja pod svetlošću koja novčanicu čini transparentnom). U papir su ugrađena i vidljiva zaštitna vlakanca u žutoj, plavoj i crvenoj boji, od kojih žuta i crvena pod svetlošću lampe sa ultraljubičastim zracima fluoresciraju žuto i crveno.
 Novčanica će se štampati u kombinovanoj tehnici. Lice u dubokoj i višebojnoj ofset štampi, a naličje u višebojnoj ofset štampi i tehnici visoke štampe za numeraciju.
Numeracija sadrži dve slovne oznake i sedam numeričkih i štampana je dva puta na naličju novčanice . jednom u crnoj, a drugi put u crvenoj boji. Numeracija štampana u crnoj boji smeštena je u gornjem delu između grba Republike Srbije i oznake vrednosti apoena "50", i pod ultraljubičastim zracima fluorescira žutozeleno. Numeracija štampana u crvenoj boji smeštena je uz desnu ivicu punog štampanog dela, iznad oznake vrednosti apoena "50", i pod ultraljubičastim zracima fluorescira narandžastocrveno.
Novčanica od 50 dinara imaće dimenzije 66 h 139 mm.
Lice novčanice. Dispozicija je horizontalna. Na levoj strani je portret Stevana Stojanovića Mokranjca, izveden tehnikom duboke štampe. Levo od portreta, u nizu, ćirilicom i latinicom ispisane su reči "Stevan Stojanović Mokranjac", a u nastavku godine njegovog rođenja i smrti "1856.1914". Desno od portreta stilizovano su prikazani deo violine, klavijatura i, u negativu, notni zapis iz Mokranjčeve zaostavštine.
Veća slika lica. Veća slika naličja.
Izvor: "Službeni glasnik RS", br. 98/2005
Slike: Ranko Mandić
|
- 17:40 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
utorak, 13.12.2005.
Katalog studentskih bonova Klotz-Berger
 Nedavno je izašao katalog studentskog novca (bonova) pod imenom „Studenten-Geld in Jugoslawien und Nachfolgestaaten“ autora Jürgena Klotza i Darka Bergera. Ovaj katalog na 35 stranica sadrži kratki prikaz studentskih bonova iz: Banja Luke, Beograda, Maribora, Novog Sada, Opatije, Osijeka, Postojne, Pule, Rijeke, Sarajeva, Skopja, Tuzle, Zagreba i Zenice. Zanimljivo je da se ovaj katalog nalazi samo na CD-u i da je potpuno besplatan, a osnovna mu je zadaća zainteresirati numizmatičare za još jedno područje skupljanja i proučavanja. Pošto katalog ne sadrži prikaz svih bonova, autori će biti zahvalni ako im pružite bilo kakvu informaciju uz bonove koji u katalogu nisu navedeni. Namjera je autora da se ovaj katalog nadograđuje svake godine novim informacijama. Ukoliko ste zainteresirani za svoj besplatan primjerak, javite se na: zviscevic@gmail.com ili ako niste iz Hrvatske, na: sjs.klotz@web.de.
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
|
- 11:59 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
nedjelja, 11.12.2005.
Numizmatički radovi iz fundusa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
Za one koje zanima numizmatička literatura, donosimo popis nekih numizmatičkih radova iz skupnog kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
1. aukcija numizmatike (antika, srednji vijek, moderna, medalje, žetoni, papirni novac i akcije) Opatija, hotel Admiral, 25. 3. 1995. Aukcija numizmatike (antika, srednji vijek, moderna, medalje, žetoni, papirni novac i akcije) (1995) monografija (knjiga)
1. međunarodni numizmatički kongres u Hrvatskoj, Opatija, 12 - 15. X. 1995. Međunarodni numizmatički kongres u Hrvatskoj (1996) monografija (knjiga)
Žene numizmatičari u Hrvatskoj, danas Krasnov (2000) analitika (članak)
Žetonologija Bazdan (2001) analitika (članak)
Aegis u rimskoj numizmatici Kovač (2002) analitika (članak)
Analiza novca X-zrakama Dobrinić (1994) analitika (članak)
Analiza dubrovačkih olovnih plombi Dobrinić (1995) analitika (članak)
Anselm Bandur Stipčević (1994) analitika (članak)
Antička numizmatika Babelon (1970) monografija (knjiga)
Antički zlatnici iz fundusa numizmatičke zbirke Gradskog muzeja Sisak Burkowsky (2003) analitika (članak)
Bibliografija numizmatičkih radova Gjure Krasnova Krasnov (1981) monografija (knjiga)
Bibliografija izvornih radova objavljenih u časopisu Numizmatičke vijesti od br. 1-50 (1939.-1997. god.) Korčmaroš (1998) analitika (članak)
Bilten Hrvatskog numizmatičkog društva (1966) serijska publikacija
Bilten Numizmatičkog društva u Zagrebu (1963) serijska publikacija
Bosnyak es Szerb elet-se nemzedekrajzi tanulmanyok Thalloczy (1909) monografija (knjiga)
Byzantine coins in the Zagreb Archaeological Museum Numismatic Collection Mirnik (1998) analitika (članak)
Cjelokupna povijest Hrvatskoga numizmatičkog društva (1928.-1993.) Krasnov (1996) analitika (članak)
Cjelokupna bibliografija numizmatičkih radova Gjure Krasnova (1961.-1997.) Korčmaroš (1998) analitika (članak)
Coin collections MacDowall (1978) monografija (knjiga)
The coinage of Romanos III Argyros in the Archaeological Museum in Split Marović (1999) analitika (članak)
The coinage of Romanos III Argyros in the Arhaeological museum in Split Marović (1999) analitika (članak)
Da li su, u srednjem vijeku, hrvatski plemići, odnosno odličnici Hrvatske, koji su od suverena dobili pismenu povelju o pravu kovanja novca, isto pravo i koristili? Korčmaroš (1993) analitika (članak)
Diocletianus Lukanc (1991) monografija (knjiga)
Doba francuske uprave u Dalmaciji u svjetlu arhivske, bibliotečne i numizmatičke građe Arheološkog muzeja u Splitu Doba francuske uprave u Dalmaciji u svjetlu arhivske, bibliotečne i numizmatičke građe Arheološkog muzeja u Splitu (1989) monografija (knjiga)
Dr. Karl Stockert, mornarički časnik i numizmatičar Dobrinić (2003) analitika (članak)
Dubrovačka numizmatika Mimica (1994) monografija (knjiga)
Duje Rendić Miočević: Iliri i antički svijet. Ilirološke studije. (Povijest - arheologija - umjetnost - numizmatika - onomastika), Split, 1989. Strčić (1991) analitika (članak)
Dvanaest hrvatskih medaljara (1988) monografija (knjiga)
Dve ostave bronzanog vizantijskog novca VI veka iz Numizmatičke zbirke Narodnog muzeja u Beogradu Gaj-Popović (1974) monografija (knjiga)
Ein roemischer Muenzfund aus Sirmium (Gallienus - Probus) Kellner (1978) monografija (knjiga)
Filatelističke i numizmatičke vesti (1977) serijska publikacija
Filatelija-numizmatika-faleristika na VIII. mediteranskim igrama - Split 1979. Turk (1993) analitika (članak)
Fotografiranje novca, medalja, odlikovanja i značaka Prister (2001) analitika (članak)
Francuske medalje iz "la belle epoque" u zagrebačkoj numizmatičkoj zbirci Mirnik (1993) analitika (članak)
Gospodarski i numizmatički učinci emisije kovanog novca Matić (2000) analitika (članak)
Greek coins displayed in the Archaeological Museum Split Arheološki muzej (2005) monografija (knjiga)
Grčki novac u stalnom postavu Arheološkog muzeja u Splitu Arheološki muzej (2005) monografija (knjiga)
Grčki, grčko-kolonijalni i keltski novac iz Muzeja Slavonije Osijek Goericke-Lukić (2004) monografija (knjiga)
La Hongrie ancienne et moderne histoire, arts, litterature, monuments par une societe de litterateurs Boldenyi (1851) monografija (knjiga)
Hrvatska srednjovjekovna numizmatika 10.-16. stoljeća Krasnov (1999) analitika (članak)
Hrvatska numizmatika Dolenec (1993) monografija (knjiga)
Hrvatsko numizmatičko društvo Geiger (1995) analitika (članak)
Hrvatsko numizmatičko društvo Bauer (1995) analitika (članak)
INCC - 95 Međunarodni numizmatički kongres u Hrvatskoj (1995) monografija (knjiga)
INCC 2001 Međunarodni numizmatički kongres u Hrvatskoj (2002) monografija (knjiga)
INCC 2004 Međunarodni numizmatički kongres u Hrvatskoj (2005) monografija (knjiga)
INCC-98 Međunarodni numizmatički kongres u Hrvatskoj (2000) monografija (knjiga)
Istraživanja u oblasti etrurske numizmatike Ujes (1990) analitika (članak)
Iz povijesti numizmatičke zbirke Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Rijeka Cetinić (1997) analitika (članak)
Izvorni otkovi ili krivotvorine otkova od jednog križara iz 1849. godine zagrebačke kovnice? Dolenec (1993) analitika (članak)
Klasifikacija i katalogizacija bosanskohercegovačke numizmatike i notafilije Sulejmanagić (2004) analitika (članak)
Kovanice i žetoni na području Koprivničko-križevačke županije i svijeta Auer (1994) monografija (knjiga)
Kuna na hrvatskim grbovima i na hrvatskom srednjovjekovnom novcu Mirnik (1994) analitika (članak)
Leksikon antičke numizmatike Kos (1998) monografija (knjiga)
Lexikon fuer Muenzsammler Fassbender (1991) monografija (knjiga)
Matija Petar Katančić Korčmaroš (1999) analitika (članak)
Money and monetary policy in early times Burns (1998) monografija (knjiga)
Die Muenzsammlung der Universitaet Wien, Institut fuer Numismatik Czurda (1980) monografija (knjiga)
Muenzsammlungen der Bendiktinerstifte Kremsmuenster und St. Paul im Lavanttal (1983) monografija (knjiga)
Die Muenzsammlung des Benediktinerstiftes Goettweig Szaivert (1983) monografija (knjiga)
Nalaz bosanskih novaca Truhelka (1906) monografija (knjiga)
Naši medaljeri i numizmatičari Starčević (1990) analitika (članak)
Novac Istočnog Rimskog Carstva u numizmatičkoj zbirci Arheološkoga muzeja u Zagrebu Mirnik (1996) analitika (članak)
Novac u Sisku kroz minula stoljeća Burkowsky (2001) monografija (knjiga)
Nove akvizicije sekcije za antičku numizmatiku i epigrafiku Vasić (1974) monografija (knjiga)
Novosti u Numizmatičkoj zbirci Arheološkog muzeja u Zagrebu Dukat (2000) analitika (članak)
Numizmatički rečnik Petrović (2000) monografija (knjiga)
Numizmatički tragovi Panonske pobune 6.-9. g. Gardaš (2002) analitika (članak)
Numizmatičari ne jedu tripove Bušić (2002) analitika (članak)
Numizmatička izdanja Hrvatske narodne banke Hrvatska narodna banka (2004) monografija (knjiga)
Numizmatičke vijesti (1939) serijska publikacija
Numizmatički vjesnik (1980) serijska publikacija
Numizmatički vjesnik Dalmatinskog numizmatičkog društva (1980) serijska publikacija
Numizmatičar (1978) serijska publikacija
Numizmatička biblioteka (19--) serijska publikacija
Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske Mimica (1992) monografija (knjiga)
Numizmatika i epigrafika (1960) serijska publikacija
Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske Mimica (1994) monografija (knjiga)
Numizmatička povijest Dubrovnika Mimica (1994) monografija (knjiga)
Numizmatika (1933) serijska publikacija
Numizmatički informator (1988) serijska publikacija
Numizmatička knjižnica (1994) serijska publikacija
Numizmatični vestnik (1958) serijska publikacija
Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske Mimica (1995) monografija (knjiga)
Numizmatika u baštini i gospodarstvu Hrvatske Srb (1997) monografija (knjiga)
Numizmatička povijest Rijeke Mimica (1996) monografija (knjiga)
Numizmatička izdanja Narodne banke Hrvatske Narodna banka Hrvatske (1997) monografija (knjiga)
Numizmatika u djelima dr. Franje Račkoga Mimica (1997) analitika (članak)
Numizmatička zbirka franjevačkog samostana na otoku Košljunu Mimica (1997) analitika (članak)
Numizmatička povijest Istre i Kvarnera Mimica (1997) monografija (knjiga)
Numizmatička povijest Rijeke Mimica (1997) analitika (članak)
Numizmatička povijest Rijeke Mimica (1997) analitika (članak)
Numizmatička izdanja Hrvatske narodne banke Hrvatska narodna banka (1999) monografija (knjiga)
Numizmatička djelatnost Zlatka Tudjine u dijaspori Krasnov (1998) analitika (članak)
Obol (1975) serijska publikacija
Oplemenjivanje površina patinama Horvat-Kurbegović (1994) analitika (članak)
Ostava srebrnog novca XVI. i početka XVII. stoljeća iz Gradskog muzeja Vinkovci Petković (2001) analitika (članak)
Pitagora i antička numizmatika Benažić (2000) analitika (članak)
Plemićka obitelj Buzad-Banffy (Banić) de Alsolendva i djelovanje kovnice u Lendavi (Alsolendva) sredinom XV. stoljeća Korčmaroš (1993) analitika (članak)
Popis uz Verkovićevu numizmatičku donaciju Velimiru Gaju Čebotarev (1990) analitika (članak)
Pregled opće i numizmatičke prošlosti Španjolske od predpovijesti do jučer Korčmaroš (1998) analitika (članak)
Pregled opće i numizmatičke prošlosti Španjolske od predpovijesti do jučer Korčmaroš (1999) analitika (članak)
Pregled opće i numizmatičke povijesti Španjolske od prapovijesti do jučer Korčmaroš (2002) analitika (članak)
Pregled opće i numizmatičke prošlosti Španjolske od predpovijesti do jučer Korčmaroš (1997) analitika (članak)
Premijerna izložba hrvatskog novčarstva Milinović (1998) analitika (članak)
Prilog numizmatičkoj topografiji Požeške doline Margetić (2004) analitika (članak)
Prilog numizmatici grada Bara Dobrinić (1991) analitika (članak)
Prilozi za numizmatičku topografiju Požeške doline Margetić (2003) analitika (članak)
Prilozi poznavanju numizmatičke topografije Baranje Goericke-Lukić (1992) analitika (članak)
Prva tematska numizmatička izložba u Europi Goericke-Lukić (1998) analitika (članak)
Prvi hrvatski frizatik Hercega Andrije Dobrinić (1993) analitika (članak)
Rimska ostava iz Sirmiuma Šipuš (1993) analitika (članak)
Rimski zlatni novac u Muzeju Slavonije u Osijeku Goericke-Lukić (1997) analitika (članak)
Skupni nalazi slavonskih banovaca u numizmatičkoj zbirci Arheološkoga muzeja u Zagrebu Mirnik (1993) analitika (članak)
Skupni nalaz slavonskih banovaca iz Bihaća Mirnik (1993) analitika (članak)
Slučajni numizmatički nalazi na Srđu iznad Dubrovnika Šeparović (1997) analitika (članak)
Spomen knjiga Društva filatelista i numizmatičara, Šibenik (1984) monografija (knjiga)
Tragom prošlosti Špišić-Bukovice Cvetković (1971) monografija (knjiga)
Tri numizmatička legata Univerziteta u Beogradu (1991) monografija (knjiga)
Upadi u monetarne sustave krivotvorenjem novčanica Bazdan (1993) analitika (članak)
Utjecaj numizmatike kao pomoćne povijesne znanosti u djelima znamenitijih hrvatskih historičara Jurković (1992) analitika (članak)
Uvod u antičku numizmatiku Petrović (1990) analitika (članak)
Velika bronca sjevernoafričke Kartage iz numizmatičke zbirke Franjevačkog samostana u Kreševu (središnja Bosna) Škegro (1999) analitika (članak)
Vode u numizmatici Goericke-Lukić (2003) analitika (članak)
Vrijedno numizmatičko otkriće u Ravnu kod Križevaca Mirnik (1999) analitika (članak)
Zbirka grčkog novca iz Gradskog muzeja Varaždin Bilić (1993) analitika (članak)
La Zecca della Republica di Ragusa Rešetar (1891) monografija (knjiga)
Acta numismatica (1997) serijska publikacija
Antike Numismatik Alfoeldi (1978) monografija (knjiga)
Antiques and numismatics (1993) monografija (knjiga)
Appunti di numismatica veneziana Gamberini di Scarfea (1963) monografija (knjiga)
Auctioneers (1993) monografija (knjiga)
Booksellers (1993) monografija (knjiga)
Byzantine coins in the Zagreb Archaeological Museum Numismatic Collection Mirnik (1998) analitika (članak)
Deorvm dearvmqve capita ex vestutis numismatibus in gratiam antiquitatis studiorum effigiata et edita. Ex museo Abrahami Ortelii. Ortelius (1573) monografija (knjiga)
... Elementa numismaticae veteris ex Germanico in Latinum transtulit Math. Petr. Katancsich ... Eckhel (1799) monografija (knjiga)
Fascio numismatico ossia Leggende-motti-epigrafi-simboli-santi-emblemi-monogrammi-figure allegoriche-sigle sulle monete italiane Rolla (1972) monografija (knjiga)
Forgeries of Polish coins from the Zagreb Archaeological Museum Numismatic Collection Mirnik (2003) analitika (članak)
Galleries (1993) monografija (knjiga)
Historicky ustav ČSAV - numismaticka komise (1964) serijska publikacija
Imperatorum Romanorum a Trajano Decio ad Palaeologos Augustos numismata Latina, Graeca, Aegyptiaca ... Studio et opera d. Anselmi Banduri, Ragusini ... Banduri (1713) monografija (knjiga)
Indian numismatics Kosambi (1981) monografija (knjiga)
International Numismatic Congress in Croatia 2001 Međunarodni numizmatički kongres u Hrvatskoj (2002) monografija (knjiga)
Keltische Numismatik der Rhein- und Donaulande Forrer (1968) monografija (knjiga)
A large North African, Carthage bronze coin from the numismatic collection of the Franciscan monastery in Kreševo (central Bosnia) Škegro (2000) analitika (članak)
Mitteilungen der Numismatischen Gesellschaft in Wien (1919) serijska publikacija
Monatsblatt der numismatischen Gesellschaft in Wien (1903) serijska publikacija
Die Muenzsammlung der Universitaet Wien, Institut fuer Numismatik Czurda (1980) monografija (knjiga)
Numismatum imperatorum Romanorum a Trajano Decio ad Constantinum Draconem ab A. Bandurio editorum supplementum, confectum studio et cura Hieronymi Taninii. Banduri (1741) monografija (knjiga)
Numismatum imperatorum Romanorum a Traiano Decio ad Constantinum Draconem ab Anselmo Bandurio editorum supplementum confectum studio et cura Hieronymi Taninii ... Banduri (1791) monografija (knjiga)
Numismata imperatorum Romanorum a Trajano Decio ad Palaeologos Augustos Banduri (1718) monografija (knjiga)
Numismatische Zeitschrift (1870) serijska publikacija
Numismatische Literatur Osteuropas und des Balkans (1962) serijska publikacija
Numismatische Literatur Osteuropas und Balkans (1960) serijska publikacija
Numismatika (1933) serijska publikacija
Numismatičke zbirke (1883) monografija (knjiga)
Numismatic bibliography Clain-Stefanelli (1985) monografija (knjiga)
Numismatic coins and banknotes issued by the Croatian National Bank (1998) monografija (knjiga)
Periodicals (1993) monografija (knjiga)
Prodromus libri Pisanorum numismatum ... Elogium Joseph de Capitaneis, abb. Auxoren Capitaneis (1740) monografija (knjiga)
Publishers (1993) monografija (knjiga)
Restorers (1993) monografija (knjiga)
Rivista italiana di numismatica e scienze affini (1888) serijska publikacija
Seaby's numismatic publications (19--) serijska publikacija
Trois legs numismatiques a l'Universite de Belgrade : choix d'exemplaires (1991) monografija (knjiga)
Veroeffentlichungen der Kommission fuer Numismatik (19--) serijska publikacija
XII Caesarvm Romanorvm imagines e numismatibus expressae et historica narratione illustrate. Ex museio Franc. Sweerti F. Antuerp. Sweerts (1603) monografija (knjiga)
Dvostruko kovani slavonski banovac Krasnov (1998) analitika (članak)
Emisija suvremenog kovinskog novca Matić (2000) analitika (članak)
Gospodarski i numizmatički učinci emisije kovanog novca Matić (2000) analitika (članak)
Kovani novac euro Marić (2001) analitika (članak)
Kovani novac Republike Hrvatske od osamostaljenja do danas Viščević (2004) monografija (knjiga)
Kovani novac NDH (1941-1945) Krasnov (1992) analitika (članak)
Kovani novac Republike Hrvatske Srb (1999) monografija (knjiga)
Standardizacija kvalitete kovinskog novca kao sastavnica zakona o novcu Matić (2002) analitika (članak)
1. aukcija numizmatike (antika, srednji vijek, moderna, medalje, žetoni, papirni novac i akcije) Opatija, hotel Admiral, 25. 3. 1995. Aukcija numizmatike (antika, srednji vijek, moderna, medalje, žetoni, papirni novac i akcije) (1995) monografija (knjiga)
Papirni novac na tlu Bosne i Hercegovine od 1918. godine do danas Mulić (2000) monografija (knjiga)
Papirni novac Hrvatske Barac (1998) monografija (knjiga)
Pomožne izdaje (1989) monografija (knjiga)
Prigodni papirni novac Matić (2004) analitika (članak)
Redne izdaje (1988) monografija (knjiga)
|
- 11:56 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
subota, 10.12.2005.
Srebrnjak Kraljevine Jugoslavije 50 dinara 1932. kralj Aleksandar I Karađorđević
 Ova kovanica predstavlja svakako jednu od najzanimljivijih i po veličini najvećih kovanica Kraljevine Jugoslavije. Od nje je veći samo četverostruki dukat iz istog perioda. Ako uzmemo u obzir da dukati i nisu „pravi novac“, možemo slobodno reći da je ovo najveća kovanica iz tog perioda, s promjerom od 36 mm. Kovanica je kovana u srebru s primjesom bakra (Ag 75%, Cu 25%), ukupne mase 22 grama (0,5626 oz ASW).
Lice: glava kralja Aleksandra I, s pogledom u lijevo, oko nje polukružni natpis na ćirilici: „ALEKSANDAR I. KRALJ JUGOSLAVIJE“. Sve omeđeno kružnicom od točkica.
Naličje: grb Kraljevine Jugoslavije (okrunjeni dvoglavi orao sa štitom na kojemu su srpski, hrvatski i slovenski povijesni grbovi), kraj lijevog krila, početak oznake godine: „19“, a kraj desnog, nastavak: „32“. Ispod grba, oznaka nominale na ćirilici: „50 DINARA“. Sve omeđeno kružnicom od točkica.
Obodni natpis: „BOG ČUVA JUGOSLAVIJU“, iza čega je zvijezda sa dvije ribice.
Odnos lica i naličja je asimetričan, tj. radi se o tzv. latinskom kovanju. S obzirom na položaj obodnog natpisa, postoje obije varijante kod kojih je obodni natpis čitan s lica (ON/A) ili naličja (ON/R).
Kovanica je kovana u Beogradu (privatna kovnica "Kovnica a.d.") i Londonu 1932. godine, a nalazila se u optjecaju od 23. siječnja 1933. do 18. kolovoza 1940. Ukupna emisija je 11.000.000 primjeraka (5.500.000 u svakoj kovnici).
Reference: M# - katalog Mandić, J# - katalog Ješe
Varijante
 
Varijanta 1. Londonsko izdanje (bez oznake kovnice), treće polje u prvom redu na hrvatskom grbu ima četiri vertikalne crtice. Obodni natpis čitan s lica (ON/A). (M#10a, J#10.011)
Varijanta 2. Londonsko izdanje (bez oznake kovnice), na hrvatskom grbu, treće polje u prvom redu ima četiri vertikalne crtice. Obodni natpis čitan s naličja (ON/R). (M#10b, J#10.012)
Varijanta 3. Londonsko izdanje (bez oznake kovnice), treće polje u prvom redu na hrvatskom grbu ima tri vertikalne crtice. Obodni natpis čitan s lica (ON/A). (M#10a*, J#10.016)
Varijanta 4. Londonsko izdanje (bez oznake kovnice), treće polje u prvom redu na hrvatskom grbu ima tri vertikalne crtice. Obodni natpis čitan s naličja (ON/R). (M#10b*, J#10.017)
Varijanta 5. Beogradsko izdanje (oznaka kovnice: „KOVNICA A.D.“, pisano ćirilicom, ispod kraljeve biste), treće polje u prvom redu na hrvatskom grbu ima tri vertikalne crtice. Obodni natpis čitan s lica (ON/A). (M#10c, J#10.021)
Varijanta 6. Beogradsko izdanje (oznaka kovnice: „KOVNICA A.D.“, pisano ćirilicom, ispod kraljeve biste), treće polje u prvom redu na hrvatskom grbu ima tri vertikalne crtice. Obodni natpis čitan s naličja (ON/R). (M#10d, J#10.022)
Specijaliteti
Specijalitet 1. Londonsko izdanje, polirana ploča, nazupčani obod. (M#R31)
Specijalitet 2. Beogradsko izdanje, polirana ploča, nazupčani obod. (M#R32)
Specijalitet 3. Londonsko izdanje, polirana ploča, obod s natpisom. (M#R33)
Specijalitet 4. Proba u bakru. (M#R34)
Specijalitet 5. Otkov u bronci, nazupčani obod. (M#R35)
Specijalitet 6. Dvostruki otkov. (M#R36)
Specijalitet 7. Londonsko izdanje, samo lice, naličje prazno. (M#R37)
Specijalitet 8. Proba kovana u Parizu, oznaka kovnice „A“ (M#R38)
Kataloška vrijednost
Standard Catalog of World Coins, 31. izd., 2004., vrijednosti u dolarima
Londonsko izdanje: 10 (F), 22 (VF), 45 (XF), 180 (UNC)
Beogradsko izdanje: 10 (F), 25 (VF), 50 (XF), 200 (UNC)
Ranko Mandić i Dragan Stanisavljević, Cene metalnog novca Srbije, Crne Gore i Jugoslavije 1868-2003, „dinar“, glasilo SND, br. 22, 2004., vrijednosti u eurima
Londonsko izdanje: 15 (F), 22 (VF), 38 (XF), 65 (UNC)
Beogradsko izdanje: 15 (F), 22 (VF), 38 (XF), 65 (UNC)
Ranko Mandić, Metalni novac Srbije, Crne Gore i Jugoslavije, 4. izd., Beograd, 2006., vrijednosti u eurima
Londonsko izdanje: 20 (F), 40 (VF), 60 (XF), 100 (UNC)
Beogradsko izdanje: 35 (F), 50 (VF), 80 (XF), 120 (UNC)
Literatura: JEŠE, Simon i ost., Katalog metalnog novca Jugoslavije 1920-1988, 1. izd., Ljubljana, 1988.; MANDIĆ, Ranko, Katalog metalnog novca Jugoslavije i jugoslavenskih zemalja 1700-1994, 3. izd., Beograd, 1995.; MANDIĆ, Ranko, Metalni novac Srbije, Crne Gore i Jugoslavije, 4. izd., Beograd, 2006.; MANDIĆ, Ranko i STANISAVLJEVIĆ, Dragan, Cene metalnog novca Srbije, Crne Gore i Jugoslavije 1868-2003, „dinar“ glasilo SND, br. 22, Beograd, 2004.; KRAUSE, Chester L., i MISHLER, Clifford, 2004 Standard Catalog of World Coins, 31. izd., Iola, 2004.
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
|
- 18:24 -
Komentari (6) -
Isprintaj -
#
petak, 09.12.2005.
Dizajnerske ili autorove greške na kovanicama
Za greške na kovanicama nastalim u projektu ili dizajnu karakteristično je da ih ima cijela serija odnosno godina izdavanja.
 Recimo na hrvatskoj 1 kuni iz 1994. dio latinskog naziva slavuja je krivo napisan, LUSCINNIA umjesto pravilno LUSCINIA što je ispravljeno na slijedećim parnim godinama.
Tih dizajnerskih ili autorovih grešaka ima dosta na bosanskim kolekcionarskim (fantazijskim) kovanicama.
Na 12 kovanica, po 4 kovanice od 500, 750 i 10,000 dinara, umjesto pravilno LJETNE OLIMPIJSKE IGRE ili samo OLIMPIJSKE IGRE piše krivo ZIMSKE OLIMPIJSKE. Greška je nastala vjerojatno zbog autorovog nepoznavanja hrvatskog jezika. Kovanice su dizajnirane i izrađene u Velikoj Britaniji. Jedna od ranijih serija kovanica je imala riječi ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE, pa je umjesto samo brisanja ZIMSKE, za ljetne igre pogreškom izbrisano IGRE, pa je ostalo ZIMSKE OLIMPIJSKE.
Problem u otkrivanju mogućih ostalih pogrešaka kod spomenutih bosanskih kovanica je što su vrlo rijetke pa ih možemo vidjeti samo na slikama u katalozima ili na ebayu. Većinu tih kovanica nismo vidjeli niti na slikama. U Krause&Mishler svjetskom katalogu kovanog novca, od 118 opisanih kovanica, slikom je pokazan manji dio od samo 43 kovanice.
 Nepoznavanje hrvatskog jezika od strane autora kovanica razlog je vjerojatno i greškama kod imena nominale marka u množini. Umjesto 10 MARAKA napisano je 10 MARKA. Izgleda da je i izdavač Pobjoy uočio grešku pa ju je na nekim kovanicama ispravio, odnosno postoje verzije iz iste godine sa različitim nazivima nominale, 10 MARKA i 10 MARAKA iz 1998. sa Princezom Dijanom, kataloški broj KM99.
Pretpostavka je da ima grešaka i u genitivu nominale imena valute, umjesto na primjer 1/25 SUVERENE ili 1/10 DUKATA napisano je krivo, 1/25 SUVERENA odnosno 1/10 DUKAT. To je trenutno teško provjeriti jer je te slike teško naći. Slike se mogu pogledati na http://groups.yahoo.com/group/hrvatska-numizmatika/files/BiH/
Autor: Zdravko Bošnjak
|
- 01:44 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
utorak, 06.12.2005.
Probne novčanice hrvatskih kruna
 Nedavno su se na eBay aukciji pod br. 3956398031 po cijeni od 1.200,00 USD pojavile probne novčanice hrvatskih kruna.
Prema tvrdnjama prodavatelja, radi se o neprihvaćenim prijedlozima za novčanice koje su trebale zamjeniti hrvatski dinar. Isto tako, prodavatelj navodi da je poznato samo pet setova. Postoje dva tipa ovih novčanica: jedan s napisom „REPUBLIKA HRVATSKA“ napisanim velikim tiskanim slovima, položenim okomito, dok je kod drugog isti natpis napisan ukrasnim slovima i položen horizontalno. Razlikuju se i u položaju datuma: 15. siječnja 1993.
 Motivi na novčanicama su isti kao i kod novčanica kuna, samo što su ovdje umjesto nominala od „20“ i „200“, nominale od „25“ i „250“ kruna.
Ukoliko netko raspolaže o detaljnijim informacijama vezanim uz ove novčanice ili boljim slikama, neka se javi na: zviscevic@gmail.com
|
- 18:19 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
ponedjeljak, 05.12.2005.
Novčanice FNRJ 1949/51. - probe ili nešto drugo?
Neemitirane novčanice FNRJ vjerojatno su, kao niti jedne druge u povijesti jugoslavenskog papirnog novca, obavijene nedostatkom ikakvih službenih podataka. Stoga i ne čudi da je prostor za špekulacije o svrsi i vremenu njihovog nastanka vrlo velik. Proučavajući kroz dulje vrijeme te “misteriozne” novčanice koje nose datume tj. godine izdanja između 1949. i 1951. (dakle iz politički vrlo osjetljivih godina za jugoslavensku državu), nameće se nekoliko logičnih zaključaka koji, na žalost, bar za sada službeno ne mogu biti potvrđeni, tj. ne mogu imati pravni temelj.
Najprije, smatram da je pogrešno sve novčanice iz toga razdoblja gledati kao istu cjelinu. Riječ je zapravo o dvije u svemu različite serije: prvoj od 10 apoena (1, 2, 5, 10, 20, 50, 100, 500, 1000 i 5000 dinara s godinom 1950), i drugoj od 6 apoena (10, 20, 50, 100, 1000 i 5000 dinara s datumima 1.V 1949, 1.V1950, 1.XI 1950. i godinom 1951.)
Slika 1.
I - Serija od 10 novčanica 1950.
Serija 1950. po svemu jest tzv. “rezervna” serija novčanica. Pažljivo promatrajući papir na kojemu su izrađene, vidljivo je da je cijeli prožet geometrijskim vodoznakom, vrlo sličnim kao na papiru tada optjecajnih novčanica FNRJ koje nose datum 1.V 1946. i nemaju sigurnosnu nit. Dakle, “rezervne” novčanice 1950. podudaraju se “prvom” emisijom novčanica 1.V 1946. čije je emitiranje započelo 10. I 1947. apoenom od 1000 dinara (“druga” emisija 1.V 1946. je na boljem papiru s končićima i ugrađenom vodoravnom niti, izrađena oko 1952.) Ovo znači da je “rezervna” serija 1950. logično nastala u doba dvije značajne državno-političke krize: Rezolucije Informbiroa (1948/53.) i Tršćanske krize (1952/54.). U tome vremenu Jugoslavija je bila na rubu međunarodnog sukoba i posve je logično (iz iskustva Kraljevine Jugoslavije) da je jedna “paralelna” serija novčanica pripremljena za moguće izvanredne potrebe.
Ni to što se ona sastojala i od vrlo sitnih apoena (čak od 1 dinar) nije nelogično, jer ne zaboravimo da je u to vrijeme SSSR imao mogućnost izrade tada još uvijek optjecajnih apoena DFJ serije 1944. od 1, 5, 10 i 20 dinara (Slika 1). Povijest je pokazala da se sukobi, srećom, nisu dogodili, pa su novčanice, “poništene” tj. spaljene (nepotvrđeno sredinom 1970-ih), dakle nakon prestanka kriznih vremena, ali tada već i zbog tehnološke zastarjelosti te “rezervne” serije.
Teško je utvrditi o kolikom se broju izrađenih novčanica radilo, jer primjerci koji se danas pojavljuju uglavnom nisu numerirani. Ako isključimo apoene od 1 do 50 dinara, na kojima i nije predviđen serijski broj, među primjercima od 100 do 5000 dinara serijski broj zapazio sam jedino na novčanici od 500 dinara, i to serijskog prefiksa “AT”. Ako pretpostavimo da je izrada započela od serije “AA” (ćirilićna slova), to znači da je apoena od 500 dinara izrađeno najmanje 22 serije po milijun komada, dakle 22.000.000 komada.
Ostale apoene, od 100, 1000 i 5000 dinara, do sada sam vidio samo nenumerirane, ali među numizmatičarskim krugovima, pogotovo u Bosni i Hercegovini, govori se o postojanju i numeriranih primjeraka u privatnim kolekcijama (Slika 2).
Što se tiče nenumeriranih primjeraka koji se pojavljuju, logični razlog tome je da su izrađeni numerirani primjerci uništeni pod solidnim sigurnosnim mjerama (“iznjeti”, da ne kažem “ukrasti” nešto od primjeraka predviđenih za spalji-vanje 70-ih je bilo značajno teže nego danas…), a nenumerirani primjerci najvjerojatnije su zaostali u ZIN-u nakon obustave izrade, i to u nesječenim arcima. U prilog tome ide i to, što su novčanice često nepravilo isječene, dakle naknadno i ručno, a onda su već nekako lakše “našle put ka vratima”…
Dakle, logičan zaključak bio bi da serija 1950. jest 1949. ili 1950. u potpunosti izrađena “rezervna” serija novčanica socijalističke Jugoslavije, koja (za razliku od novčanica Kraljevine Jugoslavije) nije dočekala upotrebu i završila je uništena.
Slika 2.
II - Serija 6 novčanica 1. V 1949, 1. V 1950, 1. XI 1950. i 1951.
Serija ovih 6 novčanica ne može se smatrati “rezervnom” serijom, niti je treba uopće vezivati za tzv. Informbiro razdoblje. U analizi nastanka novčanica “rezervne” serije 1950. kazao sam da je u to doba u optjecaju bila “prva” serija novčanica 1.V 1946. (bez sigurnosne niti i na papiru cijelom prožetom geometrijskim vodoznakom), kao i novčanice 1, 5, 10 i 20 dinara 1944. tzv. državnog “DFJ” izdanja. I dizajn i sigurnosni elementi tih optjecajnih novčanica nisu mogli biti zadovoljavajući i logično je da je bilo potrebno izraditi kompletno novu, sigurniju i moderniju seriju novčanica. Međutim, za razliku od “rezervne” serije 1950, ovdje ne možemo govoriti o jedinstvenoj tehnologiji i vremenu izrade.
Početkom 1950-ih dinar je vrijedio 5 do 6 puta manje nego u ljeto 1945. kada je prvi put emitiran. Stoga je logično da je najvažnije bilo najprije izraditi najveći apoen, sada već od 5000 dinara. I tako je logično nastala novčanica 5000 dinara 1.XI 1950, prva u novoj seriji i to istovremeno s izradom “rezervne” serije. Tome u prilog ide činjenica da je izrađena istom tehnologijom kao i “rezervna” serija 1950, dakle na papiru cijelom prožetom geometrijskim vodoznakom i bez sigurnosne niti. Prema primjercima koji se pojavljuju na tržištu, najveća serija koju sam vidio jest “SA” (ćirilićna slova), a najmanja «AA», zbog čega pretpostavljam da serijski prefiksi nisu upotrebljavani redom (od “AA” do “SA” bilo bi previše kombinacija po milijun primjeraka), nego neredovito.
Nakon 5000 dinara, mišljenja sam da su nastali apoeni od 100 dinara 1.V 1949. i 50 dinara 1.V 1950, i to nešto kasnije, 1951. ili 1952, jer su izrađeni na boljem papiru, a apoen od 100 dinara ima i vodoravnu sigurnosnu nit. U prilog tome i činjenica da se oko 1952. u optjecaju pojavila i “druga” emisija 1.5.1946. s istim tehničkim karakteristikama (bolji papir s končićima i s vodoravnom sigurnosnom niti). Apoen od 50 dinara nema sigurnosnu nit, jer 50 dinara u to doba već nije bila neka bitnija vrijednost.
Prema primjercima koji se pojavljuju, najveća serija koju sam zabilježio na novčanici od 100 dinara je “VS” (ćirilićna slova), a najniža “AA”. Na novčanici od 50 dinara numeracija nije tipa 2 slova + 999.999 mogućih primjeraka nego francuskog tipa slovo + broj serije + broj novčanice (od čega je za broj izrađenih primjeraka najbitniji broj serije). Na 50 dinara najveća serija koju sam vidio jest 0182, što znači 4,550.000 izrađenih primjeraka (od prve serije 0001!).
Najsitniji apoeni ove “nove” serije bili su 10 i 20 dinara 1951., logično, jer je trebalo najprije riješiti pitanje većih apoena. Ovim novčanicama posve sigurno trebalo je iz optjecaja povući novčanice 10 i 20 dinara DFJ serije 1944. (novčanice od 1, 2 i 5 dinara povlačene su zamjenom za kovanice). Vrijeme izrade ove dvije novčanice svakako je poslije 1953., najvjerojatnije 1954. ili čak 1955., jer je papir potpuno novog tipa, identičan onome na kojemu su izrađeni primjerci nove serije 1.5.1955. (bijeli, kvalitetan, s končićima). U prilog tome činjenica da je 1953. Jugoslavija (u Sloveniji) započela proizvodnju vlastitog papira za izradu novčanica, a i ZIN je 1953. nabavio novu opremu za “intaglio” tj. “duboku” tehnologiju izrade novčanica. Na novčanici od 10 dinara numeracija nije bila predviđena, a na 20 dinara jest. Primjerci koji se pojavlju su numerirani su s 2 slova + 999.999 mogućih komada, najveća serija koju sam vidio jest “VN” (ćirilićna slova), a najniža “AD”.
Slika 3.
Za kraj – nelogično, ali ipak logično – novčanica 1000 dinara 1.5.1949 – jedini apoen izrađen vrhunskom tehnologijom koju ZIN tada nije imao, te na vrhunskom papiru kojega u Jugoslaviji nije bilo. Ova novčanica izrađena je na visokokvalitetnom bijelom papiru, s vodoravnom sigurnosnom ni-ti i u “intaglio” tj. “dubokoj” tehnici. Usuđujem se reći da ova novčanica uopće nije izrađena u Jugoslaviji, a prema općem izgledu, najbliža je njemačkoj izradi (i vrsta sigurnosne niti i papir i “intaglio” identični su s primjercima novčanica njemačke marke 5 DM serije 1948. izrađenim u Bundesdruckerei, München). Tome u prilog se sve vremenski podudara s jugoslavensko-njemačkim razgovorima o povratu opreme ZIN-a koju je Wehrmacht u jesen 1944. odnio iz Beograda u Njemačku, a kao jedna od mogućnosti restitucije bila je i varijanta izrade jugoslavenskog novca u Njemačkoj. Je li ova teorija točna ili ne, možda ćemo jednog dana i doznati, ali neoboriva činjenica jest da se novčanica od 1000 dinara 1.V 1949. u Jugoslaviji nije mogla tako kvalitetno izraditi. Inače, zanimljivo da je ovo jedini apoen koji se pojavljuje numeriran (francuski tip numeracije), a najveća serija koju sam vidio je 0153 što odgovara broju od 3,825.000 izrađenih komada.
Slika 4.
U svakom slučaju, niti jedan od ovih apoena nije ugledao optjecaj. ZIN je u međuvremenu 1953. nabavio modernu opremu čiji je rezultat bio likovno lijepa, moderna i sigurna serija od 100, 500, 1000 i 5000 dinara 1. V 1955. emitirana 1957. Izrađene novčanice od 10 i 20 dinara 1951. i 50 dinara 1.V 1950. nisu emitirane, jer je već 1956. u optjecaj ušao kovani novac istih nominala s godinom 1953, a najveća zanimljivost krupnijih neemitiranih novčanica jest ona od 100 dinara, popularno nazvana “lokomotiva”. Jedino je ona emitirana, u svojevrsnom “test-optjecaju” u samo nešto više od 18.000.000 primjeraka, s novim datumom 1.V 1953, i izrađena u novousvojenoj “intaglio” tehnici, očito kao prva koju je ZIN izradio na novoj opremi. Razlog tome je, vjerojatno, činjenica da je “lokomotiva” kao likovno rješenje bila i najljepša novčanica neemitirane serije. Doduše, izvjesnu ljepotu imao je i apoen od 50 dinara s motivom partizana na aversu, ali možda i još nešto što već ulazi u političko pitanje: naime, naziv republike Bosne i Hercegovine na “lokomotivi” je ispisan latinicom (kao i Hrvatska i Slovenija, a ćirilicom Crna Gora, Srbija i Makedonija, a na svim ostalim apoenima Bosna i Hercegovina ispisana je ćirilicom.
Bilo kako bilo, neemitirane novčanice FNRJ za kolekcionare su vrlo zanimljivi primjerci, a iako vrlo skupi, rado su viđeni u kolekcijama. Najveća zagonetka svakako je apoen od 1000 dinara 1.VI 1949, ali zapravo su sve te novčanice svjedoci jednog burnog, i do dan danas još uvijek tajnovitog povijesnog razdoblja jugoslavenske države.
Slika 5.
BANKNOTES OF FNRY 1949/51 - TRIAL ISSUES OR SOMETHING ELSE?
Unissued banknotes of the FNRY - Federal People’s Republic of Yugoslavia - belong to the category of Yugoslav notes for which we do not have any official data. They should not be seen as one, but as two different series. The first one has 10 denominations, all dated 1950, while the second one consists of 6 banknotes, dated May 1, 1945, May 1, 1950, November 1, 1950 and 1951.
The first series (consisting of 1, 2, 5, 10, 20, 50, 100, 500, 1000 and 5000 Dinara) is undoubtedly the so-called reserve series, planned to be put into circulation in case of war. It had been issued at the time of difficult political situation, after Tito’s break up with Stalin and the formation of Informbiro, pact of communist countries; at the same time the Trieste crisis at western boarders of the New Yugoslavia also provided very tense moments. Specimens that we find on the numismatic market today mostly do not have serial numbers, so it is difficult to calculate the exact quantity issued. After being officially destroyed in the Banknote Printing Establishment in Belgrade (ZIN), it is believed that only some uncut sheets had been retained and later smuggled to the numismatic market, for the banknotes we observe on the market are improperly cut in most cases.
The second series, which includes various dates of issue, we could not treat as the “reserve notes”, nor should they be connected with the “Informbiro” issues. It seems that the first note issued in this series was the highest denomination: 5000 Dinara dated November 1, 1950. It had been produced by the same technology as the “reserve notes” from the previous series. The 100 Dinara note dated May 1, 1949 and 50 Dinara dated May 1, 1950 followed, and after them the banknotes dated 1951 and 1952, for they had been produced on paper of higher quality. There also exist two different types of numerations.
Finally, the most illogical “case” is the banknote of 1000 Dinara dated May 1, 1949. It had been produced in the most advanced “intaglio” printing system on machines that Yugoslavia did not have at that time. The only possible conclusion is the hypothesis that it was printed in the Bundesdruckerei Munich, for the quality of paper, security devices and general appearance is similar to the German 5 DM notes dated 1948. This is quite logical having in mind that at the same period of time negotiations with Germany had been carried out for the war reparations, including the question of returning the equipment taken from the Belgrade Mint by Wehrmacht in 1944. It is therefore likely that a kind of compensation was printing of this note in the well-equipped Banknote printing establishment in Munich.
Autor: Ivan Škrabo
Izvor: „dinar“, glasilo SND, br. 24, 2005.
|
- 09:53 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
nedjelja, 04.12.2005.
- 03:48 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
subota, 03.12.2005.
Predstojeći sajmovi numizmatike
 Zagreb
Pučko otvoreno učilište, Vukovarska 68
10. prosinac 2005., od 09:00 do 15:00 h
 Rijeka
Zgrada Transadrije, Riva Boduli 1
17. prosinac 2005., od 08:00 do 16:00 h
 Beograd
Hotel "Slavija", Svetog Save 1
10. prosinac 2005., od 09:00 do 15:00 h
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
|
- 16:04 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
petak, 02.12.2005.
- 08:21 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
četvrtak, 01.12.2005.
- 23:04 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
“50 State Quarters program” predstavlja američki program izdavanja prigodih kovanica od 25 centi s tematikom američkih saveznih država. Naime, US Mint svake godine pušta u optjecaj nekoliko primjeraka kovanica od 25 centi s imenom i motivima neke od 50 saveznih država u sastavu SAD-a. Prva takva kovanica puštena je u optjecaj 1999. s temom države Delaware, a plan je da se završi 2008. s državom Hawaii. Do sada je izdano 35 primjeraka, a preostaje još 15. 
Ponovno donosimo pregled novih kovanica i novčanica za prosinac 2005. koje je objavio njemački numizmatički časopis Münzen & Papiergeld na svojim internet stranicama