Marketing
Nastanak kovanog novca
Oko godine 700. pr. n. e. počelo se u Maloj Aziji, i to — prema Herodotu — u Lidiji, obilježavati malene komade, grudice plemenitog metala naročitim pečatima, da se time posvjedoči i službeno zagarantira njihov sadržaj i težina. Time je bio stvoren prvi "novac", prvo sigurno mjerilo za određivanje vrijednosti robe i rada. Najstariji novci bile su grudice okruglastog ili jajastog oblika, načinjene od elektrona, mješavine 4/5 zlata 11/5 srebra, s hrapavom površinom i bez slike, na koju je utisnuto nekoliko nejednakih, također bez slika, punca. Drži se, da je lidijski kralj Krezo kovao ljepše novce od finog zlata i srebra sa slikom dva lava i zvijezdom na aversu i s puncom „Quadratum incusum“ na reversu. Krezovo kovanje preuzeo je i nastavio kralj Darije, kujući svoje zlatne darke i srebrne sigle s likom kralja kako strijelja lukom. Na ovaj su način uskoro počeli kovati svoje novce i Lidiji najbliži grčki gradovi, također bez natpisa, ali s grbovnom oznakom grada. Tako npr. Efes sa pčelom, Milet s lavljom glavom, Kizik s ribom tunom itd. Takvo se kovanje dalje širilo na istok i na zapad, na egejske otoke, a odatle i u samu Grčku. Među najstarije starogrčke novce ubrajaju se oni s otoka Egine, s morskom kornjačom s jedne i s quadra-tum incusum s druge strane. Te se novce stavlja u drugu polovicu VII stoljeća pr. n. e. Quadratum incusum se u toku vremena sve ljepše izrađuje umetanjem u kvadratna polja različitih znakova i slika, a i prednja strana novca postupno poprima jednu potpuniju sliku. Iz stare Grčke preneseno je kovanje novca najprije u južnu Italiju, nazivanu Graecia Magna, a zatim i dalje na zapad do obale današnje južne Francuske (Massilia) i Španjolske. Od oko 550. g. pr. n. e. kovali su gradovi Velike Grčke svoje novce već s dva kalupa, sa plastično uzdignutim slikama na jednoj strani a na drugoj udubljenim; to su tzv. nummi incusi.
Izvor: Davorova stranica o numizmatici
Post je objavljen 18.12.2005. u 18:52 sati.