ETIKA I POLITIKA
utorak, 30.12.2008.
BOŽIĆNA OSMINA... ADESTE FIDELES...
|
Tuesday, December 30th, 2008 The Octave of Christmas Adeste, fideles, laeti triumphantes; Venite, venite in Bethlehem. Natum videte Regem angelorum. Venite adoremus, Venite adoremus, Venite adoremus, Dominum. O come, all ye faithful, joyful and triumphant; Come ye, O come ye, to Bethlehem. Come and behold Him, born the King of angels. O come, let us adore Him, O come, let us adore Him, O come, let us adore Him, Christ the Lord. |
- 20:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #
ponedjeljak, 29.12.2008.
SVE MANJE IZVANDOMOVINSKIH HRVATA DOLAZI KUĆI ZA BOŽIĆ
|
Premda je Božić pred vratima, u Tomislav Gradu se ne može vidjeti mnogo automobila stranih registracija, kako je to bilo ranijih godina. Očito je svjetska ekonomska kriza pogodila i preplašila ovdašnje gastarbajtere. - Gadno, rodijače, poručuje mi prijatelj Iko iz Njemačke. Ko ne bi doša kući za Božić, ali je to skupo. Lakše je doć ljeti nego za Božić kad moraš ugrijat kuću i napunit je svim i svačim, pa nakon petnaest dana zurik. Skupo, brate. Lako je vama, vi stalno živite u krizi. A mogu ti kazat da je zgodnije podnosit krizu kod kuće, nego u tuđini. Lako je bilo dosad živit u Njemačkoj kad je svima medilo. Čim dođe kriza, gastarbajteri su na najvećem udaru. Domaći ljudi razumiju gastarbajtere, ali im zamjeraju što remen stežu preko njihovih leđa. Naime, dolazak gastarbajtera za Božić nije samo stvar radosnih susreta, nego im se ovdje vesele gotovo svi zbog novaca koje donesu, pa živnu prodavaonice, kafići, ceste, rođaci... Bez njih nema tko ni zapjevati niti se ima čemu pjevati. Duvnjaci su posljednjih desetljeća imali barem vesele Božiće, a ove će godine ostati i bez toga. Sve su prilike da će tako biti i idućih godina, jer prva generacija nestaje, druga i treća polako, ali sigurno asimilira se u zapadna društva. Tako ovdašnja siromašna gastarbajterska mjesta ostadoše i bez svojih izdašnih turista. Došlo vrijeme pa se ljudi potajno vesele pokopima gastarbajtera koji vječni počinak traže u zavičaju. To je ostala gotovo jedina prigoda da se rodbina sastane. Ne znam jesu li o tome vodili računa vlasnici velikih trgovinskih kuća poput Konzuma i Super Nove koji su u Tomislav Gradu otvorili velike trgovine. Ako se zna da ovdje već postoje robne kuće Baković i Prodex, te stotinjak malih trgovina, ljudi se moraju pitati komu će prodavati svoju robu. Prošlo je vrijeme kad je Tomislav Grad bio Duvno. No oni znaju svoju računicu, ovdje pokupe novac, pa ga investiraju na strani, u drugim mjestima. Ovih su dana najbolje išle svinjske polovice, prodano ih je na tisuće, dobar broj gastarbajterskih, što znači da još ima ulja u svići. Dokle? Petar Miloš |
- 19:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #
subota, 27.12.2008.
SV. IVAN EVANĐELIST
|
Saturday, December 27th, 2008 Feast of Saint John the Evangelist Son of Zebedee and Salome. Fisherman. Brother of Saint James the Great, and called one of the Sons of Thunder. Disciple of Saint John the Baptist. Friend of Saint Peter the Apostle. Called by Jesus during the first year of His ministry, and traveled everywhere with Him, becoming so close as to be known as the beloved disciple. Took part in the Last Supper. The only one of the Twelve not to forsake the Savior in the hour of His Passion, standing at the foot of the cross. Made guardian of Our Lady by Jesus, he took her into his home. Upon hearing of the Resurrection, he was the first to reach the tomb; when he met the risen Lord at the lake of Tiberias, he was the first to recognize Him. During the era of the new Church, he worked in Jerusalem and at Ephesus. During Jesus' ministry, he tried to block a Samaritan from their group, but Jesus explained the open nature of the new Way, and he worked on that principle to found churches in Asia Minor and baptizing converts in Samaria. Imprisoned with Peter for preaching after Pentecost. Wrote the fourth Gospel, three Epistles, and possibly the Book of Revelation. Survived all his fellow apostles. Traditional stories: Emperor Dometian had him brought to Rome, beaten, poisoned, and thrown into a cauldron of boiling oil, but he stepped out unharmed and was banished to Patmos instead. When John was en route to preach in Asia, his ship was wrecked in a storm; all but John were cast ashore. John was assumed dead, but 2 weeks later the waves cast him ashore alive at the feet of his disciple Prochoros. When John denounced idol worship as demonic, followers of Artemis stoned him; the rocks turned and hit the throwers. He prayed in a temple of Artemis; fire from heaven killed 200 men who worshipped the idol. When the remaining group begged for mercy, he raised the 200 from the dead; they all converted and were baptized. Drove out a demon who had lived in a pagan temple for 249 years. Aboard ship, he purified vessels of sea water for drinking. Ceonops, a magician, pretended to bring three dead people come to life; the "people" were actually demons who mimicked people so the magician could turn people away from Christ. Through prayer, John caused the magician to drown and the demons to vanish. Once a year his grave gave off a fragrant dust that cured the sick. (Catholic Forum) God our Father, you have revealed the mysteries of your Word through Saint John the apostle. By prayer and reflection may we come to understand the wisdom he taught. Grant this through our Lord Jesus Christ, your Son, who lives and reigns with you and the Holy Spirit, one God, for ever and ever. Amen |
- 22:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #
petak, 26.12.2008.
GODIŠNJA PORUKA JAKOVU
|
"Dear Children! Today, in a special way, I call you to pray for peace. Without God, you cannot have peace or live in peace. Therefore, little children, today on this day of grace, open your hearts to the King of Peace for him to be born in you and to grant you his peace; and you, be carriers of peace in this peaceless world. Thank you for having responded to my call." |
- 00:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #
četvrtak, 25.12.2008.
SRETAN BOŽIĆ
|
25. prosinac 2008. [O] “Draga djeco! Trčite, radite, skupljate, a bez blagoslova. Vi ne molite! Danas vas pozivljem da se zaustavite ispred jaslica i meditirate o Isusu kojega vam i danas dajem da vas blagoslovi i pomogne da shvatite da bez njega nemate budućnosti. Zato, dječice, predajte svoje živote u Isusove ruke da vas on vodi i štiti od svakoga zla. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu. ” Svim dragim, znanim i neznanim, stvarnim i virtualnim prijateljima čestitam Božić, blagdan mira i radosti. Neka blagosov susreta čovjeka i Boga u Božiću obasja vaše pute, prati svaki vaš korak i vodi vas k svetosti. Molimo da bismo se mogli radovati kao djeca. Radujmo se kao djeca da bi naše molitve mogle biti uslišane. Samo otvoreno srce može otvoriti nebo. Okupimo obitelji oko jaslica i razmislimo o poruci savršeno jednostavne Božje Ljubavi. |
- 22:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #
petak, 19.12.2008.
ZNAK
|
Uvečer govorite:`Bit će vedro, nebo se žari` A ujutro:`Danas će nevrijeme, nebo se tamno zacrvenjelo` Lice neba znadete rasuditi, a znakove vremena ne znate. Naraštaj opak i preljubnički znak traži, ali mu se znak neće dati doli znak Jonin. (Mt 16,2-4) |
- 10:25 - Komentari (1) - Isprintaj - #
četvrtak, 18.12.2008.
ČITAJTE CRKVU NA KAMENU
|
Kiša i pomoć, po dogovoru Piše Željko Raguž Kako kaže narodna pripovijest, u davna vremena, bude jedne godine silna suša, te se sastanu seljani pred crkvom po liturgiji, i ukore popa kako mu nisu prijatne molitve Bogu jer je toliko puta uzalud molio za kišu. Pop se našao mudar i reče im: “Znadete, braćo, da su mi jučer poručili ozgor s neba da se s vama dogovorim, u koji ćete dan da vam pošalju i koliko kiše. Sad mi odgovorite.” Reče glavar od sela: “Eto sutra u ponedjeljak.” Odgovori pop: “Sutra ne, zato što sam najmio mobu, da mi okopavaju kukuruz.” “A ono u utorak”, reče glavar, a drugi odgovori: “A zar nisi vidio da mi je toliko žito prostrto na guvno da se suši?” “A mi hajdemo u srijedu”, reče glavar. A treći odgovori: “Ne u srijedu, meni je krsno ime, pak ako mi se uzvanice skvase, ondar kud ću ja?” “A mi hajmo u četvrtak”, reče glavar, a četvrti odgovori: “Kako u četvrtak?, da li ja taj dan ne ženim sina?” “Hajdemo dakle u petak”, reče glavar. A peti opet skoči: “Ne u petak, ljudi govore da nikakva sreća u petak nije probitačna.” “A vi, braćo, hajdemo u subotu.” “Bogme ja ne ću”, odgovori šesti. “Dognaće mi jedan ortak dva vola, ako se pogodimo, pak valja mi ih obidovati.” Tada reče pop: “A vi, moji ljudi, ove druge nedjelje, dogovorite se, pak mi odgovorite.” A seljaci se ni druge nedjelje ne mogaše dogovoriti, pa ni do danas. Cijelu kolumnu možete pročitati u tiskanom izdanju Crkve na kamenu, za koju redovito pišu: biskup dr. Ratko Perić, dr. Stipe Jurič, dr. Tomo Vukšić, dr. Božo Goluža, dr. A. T. Komadina, dr. D. Kutleša, mr. K. Puljić, mr. I. Šutalo, mr. I. Štironja... Koja reprezentacija!!! |
- 08:53 - Komentari (1) - Isprintaj - #
srijeda, 17.12.2008.
ČVRST JE DAKLE ČOVJEK KOJI ŽIVI DOŠAŠĆE...
|
Vatikan, 17. prosinac 2008. UČITELJSTVO BENEDIKTA XVI. O DOŠAŠĆU "Čvrst je dakle čovjek koji živi Došašće jer se nada u Nekoga za kojeg zna da će doći" Crkva već dvije tisuće godina hodi u iščekivanju koje ne iznevjerava: Kristov dolazak slavljen u Došašću. U ovim godinama pontifikata, Benedikt XVI. istaknuo je razne duhovne vidike razdoblja koje obilježava početak liturgijske godine za Crkvu u svijetu, a sve ih povezuje ono što nedostaje našoj epohi, a što se naprotiv može smatrati bitnim za Došašće, a to je nada. Kada je bilo nulta godina za vjeru i za povijest, hotelska su se vrata više puta zatvorila pred licima mladoga para koji je jedva stigao do Betlehema, potom je Bog pokucao na srca nepismenih i siromašnih, ali ljudi kadrih dijeliti njegovo ništa, prvo se došašće završi tako pred očima onih koji rukom dotakoše Nadu. Dvadeset stoljeća poslije, prokušana koreografija naučila je u ovome razdoblju priopćavati smisao iščekivanja: ukrasi i svjetla razbijaju noć, a bezbrojna vrata ostaju otvorena i privlačna. Očito je da se i danas nešto iščekuje, ali to nešto nije po svaku cijenu Netko. Vrata ljudskoga srca često su ravnodušna kao prije dvije tisuće godina. Benedikt XVI. je 2006. godine u propovijedi na prvu Večernju Došašća ustvrdio da „jedini pravi Bog“ nije „Bog koji stoji u nebu, nezainteresiran za nas i našu povijest, nego je Bog koji dolazi“ u današnjicu čovječanstva. Došao je prvi put, obećao je doći na svršetku vremena. Ali mi se ne odričemo – pojasnio je Papa 25. studenoga 2005. godine – svake godine i svaki dan živjeti Došašće. U izvjesnom smislu Gospodin uvijek želi dolaziti preko nas. On kuca na vrata našega srca: jesi li spreman dati mi svoje tijelo, vrijeme, svoj život? To je glas Gospodina koji želi ući u naše vrijeme, preko nas želi ući u ljudski život. On traži živo prebivalište, naš osobni život – istaknuo je Sveti Otac. Tko nauči otvarati vrata, prihvaća danas voditi „dobru bitku vjere“ kao što je bila Pavlova bitka. Zašto je prihvat djetešca Isusa i njegov rast u meni, da u meni bude vidljiv onima koji ga ne poznaju ili su ga zaboravili obveza koja zahtijeva nadljudsku snagu: to jest Božju snagu koju je čovjek naučio tražiti od prvoga približavanja božanstvu. Potvrda toga – ustvrdio je Benedikt XVI. – su psalmi. Gospodine, tebi se obraćam, priteci mi u pomoć. To je vapaj osobe u opasnosti, ali je i vapaj Crkve u višestranim zasjedama koje je okružuju, koje prijete njezinoj svetosti, neporočnoj cjelovitosti o kojoj govori apostol Pavao, koja mora biti sačuvana za Gospodinov dolazak. U tome vapaju odzvanja vapaj svih pravednih, svih oni koji se žele oprijeti zlu, zavođenjima lažnoga blagostanja, užitaka koji vrijeđaju ljudsko dostojanstvo i siromašne – istaknuo je Papa. Čvrst je dakle čovjek koji živi Došašće jer se nada u Nekoga za kojeg zna da će doći. Uostalom, Benedikt XVI. je u ovim godinama više puta isticao kako je Došašće u pravome smislu riječi duhovno razdoblje nade. Ta je tema draga Svetome Ocu, čak joj je posvetio drugu encikliku „Nadom spašeni“, objavljenju 30. studenoga, upravo dan prije početka prošlogodišnjega Došašća. Dan poslije, Papa je istaknuo nepokolebljivu želju Boga da svake godine postane djetetom usred ljudi svakoga vremena. Čovječanstvu koje više nema vremena za Njega, Bog nudi drugo vrijeme, novi prostor da se sabere i zaputi kako bi otkrilo smisao nade – primijetio je Benedikt XVI. Mir ljudima dobre volje! Siromašnima u betlehemskoj noći, koji su vrata srca otvorili otajstvu onoga Rođenja, osim nade bila je najavljena kvaliteta koju je dijete nosilo u sebi. To je Papa istaknuo 2. prosinca 2006. godine. Za kršćane je mir najljepše ime Boga, koji želi sklad svoje djece. Došašće je u tome vidiku najprikladnije doba za zajedništvo svih onih – a hvala Bogu ima ih jako puno – koji se nadaju pravednijem i bratskijem svijetu. U zauzimanju za pravdu se na neki način mogu naći zajedno ljudi svih narodnosti i kultura, vjernici i nevjernici – zaključio je Benedikt XVI. (kta/rv) |
- 10:19 - Komentari (1) - Isprintaj - #
petak, 12.12.2008.
MOGU LI POLITIČARI BITI SVECI?
|
Politika je časna djelatnost kojom se služi općem dobru naroda i društva. Ali, politika je i nešto prljavo, i o onim ljudima koji se njome bave u Hrvatskoj (ali i drugdje!) ne postoji baš visoko mišljenje. Sebi su dali velike plaće, čini se da ništa ne rješavaju, a i vi ste više puta pisali da im je logika - »što gore, to bolje«. No, ja sam nedavno čitao da su neki europski političari »na oltaru«, to jest da su sveti, a za neke da je - Talijana don Luigija Sturza i Francuza Roberta Schumana - otvoren proces za svetost. Kako to da takva djelatnost kao što je danas politika nekoga može dovesti čak do svetosti? I. Š., Zagreb U pravu ste kada navodite da nedavni početak procesa beatifikacije don Luigija Sturza, osobito ako imamo pred očima način »događanja politike« u Hrvatskoj, potiče na pitanje: Može li političko djelovanje biti put do svetosti? U naše doba, kako ga puno ljudi naziva - svekolike moralne, duhovne i društvene krize - to Vaše pitanje može izgledati paradoksalnim, da ne kažemo provokativnim. U mnoštvu svetih, u »narodu svetih« službeno priznatih i proglašenih u krilu Katoličke Crkve ima i kraljeva i vojnika, i seljaka i bolesnih, i bogatih i siromašnih, i intelektualaca i majki obitelji. Po svemu, rekli bismo, prilično »heterogeni skup« čije se nastajanje i oblikovanje mijenjalo u tijeku stoljeća tumačeći potrebe Crkve i očekivanja društva. »U svecima želimo otkriti ono što ih spaja s nama«, govorio je papa Pavao VI. Kada Crkva priprema procese proglašenja blaženima nekog političara - u ovome slučaju don Luigija Sturza, svećenika i političara - čini se da u prvi plan stavlja svetost djelovanja koja se temelji na skladu i dosljednosti unutarnjega života i izvanjskoga života. U prošlosti blaženima i svetima su bili proglašeni vladari, ali nikada političari u modernom smislu shvaćanja te riječi. Veliki lik i osoba Thomasa Morea (1478-1535) zbog svojega osjećaja za žrtvu može predstavljati upravo »tip« čovjeka kakav bi trebao biti kršćanski upravitelj, piše francuski povjesničar Jean-Dominique Durand, i stoga je i proglašen zaštitnikom političara u tijeku proslave Velikoga jubileja 2000. No, istini za volju, Thomas More svetim je proglašen ne toliko zbog svoga »političkog djelovanja« nego zato što je bio mučenik, zato što je između vjernosti Rimskoj Crkvi ili svojemu kralju izabrao - vjernost Crkvi. Možda je bliže ovom našem razmišljanju o »svecu-političaru« Nicolas di Flüe (1417-1487), utemeljitelj moderne Švicarske koji se nakon intenzivnoga političkog djelovanja povukao u osamljenost i molitvu. Ipak, u suvremenom katolištvu političko djelovanje dugo se smatralo ne baš prikladnim djelovanjem, jer u okviru demokracije, kao što znate, parlamentarne strukture jednostavno pozivaju na - kršćanima u nekim pitanjima neprihvatljiv - kompromis. U 19. stoljeću povlašteno je mjesto, koje je ponekad dovodilo do priznavanja svetosti, imalo socijalno zauzimanje političara. Papa Lav XIII. demokraciju je definirao »prihvatljivim režimom«, Pio XI. politiku je definirao kao »karitativno djelovanje« a Pio XII. od 1942. do 1944. demokratski je ustroj prikazao kao politički sustav koji bolje omogućava ostvarenje evanđeoskih načela. To usmjerenje potvrdio je i II. vatikanski sabor svojom konstitucijom »Guadium et spes«. Pobudnica »Christifideles laici« iz prosinca 1988. o zvanju i poslanju vjernika laika u Crkvi i svijetu, svetost je definirala kao savršenost/usavršavanje ljubavi u svakodnevnom, »običnom« životu - u obitelji, na poslu, u društvu i u politici. U tom teološkom i duhovnom kontekstu pojavljuje se i pitanje proglašenja blaženima političara izabranih kako bi dali smisao kršćanskome zauzetom djelovanju u »res pubblica« - u javnim, ili pak društvenim poslovima. Neki su procesi otvoreni već i prije onoga don Luigija Sturza, utemeljitelja Talijanske pučke stranke (Partito popolare italiano) kojega spominjete. Naprimjer, u Italiji je započeo proces za utemeljitelja Demokršćanske stranke (Democrazia cristiana) Alcidea De Gasperija, koji je bio talijanski premijer od 1946. do 1953; za Giuseppea Lazzatija, vođu Katoličke akcije (Azione Cattolica) i zastupnika na osnivačkom saboru Demokršćanske stranke, utemeljitelja jednoga svjetovnog instituta i rektora Katoličkog sveučilišta u Milanu; za Giorgija La Piru, »svetoga gradonačelnika« Firence; za Igina Giordanija, koji je bio zastupnik na osnivačkom saboru Demokršćanske stranke i koji je s Chiarom Lubich bio jedan od suosnivača Pokreta fokolara. U Francuskoj, koliko znamo, započeli su procesi za Edmonda Micheleta i Roberta Schumana. Podići na čast oltara nekoga političara može biti iznenađujuće i rizično. Naime, neki bi ljudi mogli zaključiti da je tako »blaženom ili svetom proglašena« i njegova stranka. Neki pitaju nisu li ti procesi otvoreni prerano. Drugi kažu da političko djelovanje uključuje one kreposti koje nemaju veze s ljubavlju, već »proračunatošću«, s »državnim razlozima«, s cinizmom. Je li politika - »umijeće mogućega« - pomirljiva s apsolutnošću u svetosti? Sva su ta pitanja i sumnje opravdane. Ipak, istina je da upravo ovi otvoreni procesi za proglašenje blaženih i svetih nekih političara pokazuju da se politika i danas može voditi na drugačiji način, da je i u političkom djelovanju moguće biti i ostati vjeran vlastitoj savjesti i vjeri upravo u djelovanju. Jednako tako, daje se i jasan znak da je politika časna djelatnost ukoliko se njome bave časni ljudi i da političko djelovanje odgovora visokim zahtjevima. Braniti i pojasniti duh kršćanstva, pokazati da je upravo taj »kršćanski duh« potreban da se ponovno promisli pojam demokracije i služenja zajednici, pokazati da je politika forma svetosti, kako je rekao sv. Toma, upravo bi to trebalo biti značenje beatifikacije nekoga političara u modernim demokracijama. |
- 00:43 - Komentari (1) - Isprintaj - #
utorak, 09.12.2008.
BEZGRJEŠNO ZAČEĆE MARIJINO
|
God chose Mary the Immaculate to be "our pattern of holiness" (Preface) in much the same way that DNA plays an integral role in our genetic code: from the inside, not from the outside. At Mary's conception, a new way of being human happens, and we are "chosen destined" to share it. Adam and Eve were tricked by the serpent's "conception." The yes of Mary at the Annunciation, the culmination of the Immaculate Conception, undoes the disobedience of Eden and makes paradise a possibility once again for us. (from Magnificat) Father, you prepared the Virgin Mary to be the worthy mother of your Son. You let her share beforehand in the salvation Christ would bring by His death, and kept her sinless from the first moment of her conception. Help us by her prayers to live in your presence without sin. We ask this through our Lord Jesus Christ, your Son, who lives and reigns with you and the Holy Spirit, one God, for ever and ever. Amen "I am the Immaculate Conception." (Blessed Virgin Mary at Lourdes) |
- 01:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #
nedjelja, 07.12.2008.
DRUGA NEDJELJA ADVENTA
|
Sunday, December 7th, 2008 Second Sunday of Advent "The beginning of the gospel of Jesus Christ" is not a book, but a presence: the presence of the Son of God in human flesh. The beginning of the Gospel promises a new beginning for those aching to hear someone "speak tenderly." Comfort will come; truth that is meaning which never decays will "spring out of the earth" - out of what we see and touch every day. We hasten that day by awaiting this presence eagerly. "Repentance" means changing to please the one who loves us into happiness. (from Magnificat) Father in heaven, the day draws near when the glory of your Son will make radiant the night of the waiting world. May the lure of greed not impede us from the joy which moves the hearts of those who seek Him. May the darkness not blind us to the vision of wisdom which fills the minds of those who find Him. We ask this in the name of Jesus the Lord. Amen |
- 20:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #
subota, 06.12.2008.
PRVI PETAK
|
Friday, December 5th, 2008 First Friday of the Month "But a very little while," and a change we could never imagine will happen. The lowly will find joy and the poor will rejoice. Why? Because of a Presence that even a blind man can sense...because it is the Presence we have been waiting for all our life. "Have pity on us!" "The Lord Jesus took compassion on us in order that He might call us to Himself and not scare us away. He comes as someone gentle, someone humble" (Saint Ambrose). Jesus, our Lord, save us from our sins. Come, protect us from all dangers and lead us to salvation, for you live and reign with the Father and the Holy Spirit, one God, for ever and ever. Amen |
- 22:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #
utorak, 02.12.2008.
PRVI TJEDAN ADVENTA
|
Tuesday, December 2nd, 2008 The First Week of Advent Veni, veni Emmanuel; Captivum solve Israel, Qui gemit in exilio, Privatus Dei Filio. Gaude! Gaude! Emmanuel Nascetur pro te, Israel! O come, O come Emmanuel; And ransom captive Israel, That mourns in lonely exile here, Until the Son of God appear. Rejoice! Rejoice! Emmanuel Shall come to you, O Israel! |
- 20:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #
ponedjeljak, 01.12.2008.
|
HKD NAPREDAK Split poziva Vas i Vaše prijatelje na predstavljanje knjige TVOJA KRV I MOJA autorice Julienne Eden Bušić objavljene u nakladi Mozaik knjige Zagreb Knjigu će predstaviti prof. dr. Ivan J. Bošković, Mladen Vuković, predsjednik HKD Napredak Split, Zoran Maljković u ime nakladnika i autorica. Gost večeri: Zvonko Bušić Izabrane tekstove kazivat će Snježana Sinovčić-Šiškov, glumica HNK Split, uz glazbeni program muške klape ŠUFIT. Srijeda, 03. prosinca 2008. u 19,30 sati u dvorani Nadbiskupskoga sjemeništa, Zrinsko-frankopanska 29, Split. |
- 10:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Rujan 2013 (1) Travanj 2013 (1) Ožujak 2013 (2) Veljača 2013 (6) Siječanj 2013 (4) Prosinac 2012 (5) Studeni 2012 (2) Listopad 2012 (1) Rujan 2012 (4) Kolovoz 2012 (7) Srpanj 2012 (3) Svibanj 2012 (4) Travanj 2012 (7) Ožujak 2012 (5) Veljača 2012 (3) Siječanj 2012 (4) Prosinac 2011 (3) Studeni 2011 (2) Listopad 2011 (3) Rujan 2011 (2) Kolovoz 2011 (2) Lipanj 2011 (2) Travanj 2011 (2) Ožujak 2011 (4) Veljača 2011 (1) Siječanj 2011 (3) Prosinac 2010 (3) Studeni 2010 (8) Listopad 2010 (8) Rujan 2010 (5) Kolovoz 2010 (3) Srpanj 2010 (6) Lipanj 2010 (11) Svibanj 2010 (15) Travanj 2010 (16) Ožujak 2010 (11) Veljača 2010 (9) Siječanj 2010 (2) Prosinac 2009 (3) Studeni 2009 (7) Listopad 2009 (8) Rujan 2009 (2) Kolovoz 2009 (2) Srpanj 2009 (5) Lipanj 2009 (6) Svibanj 2009 (9) Travanj 2009 (13) Ožujak 2009 (12) |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Opis bloga
ONLINE SPOMEN Blog je bio zamišljen kao prostor za iznošenje različitih pogleda na trenutni položaj i budućnost Hrvata u BiH. Kako su te teme bliže BH javnosti o tomu pišem na blogu IVAN BAĆAK, a ovaj blog ostaje za meditacije, molitve, i uglavnom duhovne sadržaje. "Dragi moj ispaćeni narode, ne kloni duhom!" (Alojzije kardinal Stepinac) "Šutnja nije izbor, to je neizbor. Apolitičnost nije rješenje, to je nerješenje. Sadašnje vrijeme shvatite kao nastavak borbe iz početka 90-ih godina, to je očito bila samo prva faza. Nemojte dozvoliti da vaša žrtva i mnogo teža, i konačna, žrtva vaših prijatelja bude uzaludna." (http://branitelj.blog.hr) Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati (S.S. Kanjčević) "Nekoć smo govorili i kad smo šutjeli, danas šutimo i kad govorimo". Planovi međunarodne zajednice KORISNI BLOGOVI i STRANICE: HDZ SPLIT JOSIP JURČEVIĆ BLOG IVICA URSIĆ Savez za Hrvatsku IVAN.BACAK MEDJUGORJE MESSAGES DARIO KORDIĆ Blog je posvećen njemu koji je ponio križ svih Hrvata iz BiH i strpljivo ga nosi u zatvoru Karlau pored Graza. Dario Kordić, G-416 Justizanstalt Karlau Herrgottwisgasse 50 A – 8020 Graz  Vrijeme će pokazati da je ova nepravedna PRESUDA rezultat zavjere muslimanske obavještajne službe AID, pojedinaca iz RH i nekadašnjih Darijevih "prijatelja" i suradnika. PISMO DARIOVA OCA IVI SANADERU Kada su Darija Kordića bez ijednoga dokaza osudili na 25 godina robije izjavio je: "S ljubavlju i ponosom nastavljam nositi ovaj maleni križ prikazujući ga rođenom Isusu Kristu za dobro i boljitak svome najmilijem hrvatskom narodu." To je rekao iako je svjestan: "Bog mi je stavio lance, a današnja Hrvatska zategla omču oko vrata." (Hrvatski list, 23. prosinca 2004.) A u istom tekstu (HL, 23. XII '04.) možemo naći i slijedeće riječi Darijeve supruge Venere: "Živa je istina da mu je to bilo u istrazi ponuđeno preko odvjetnika: ukoliko optuži Tuđmana i Šuška, doći će do nagodbe sa Sudom! Da je to napravio, bio bi danas vani na slobodi kao i svi drugi optuženici. Zašto nije? Jer je, kako mi kaže, ponosan na te ljude, ponosan što je bio s njima, ponosan što ih je uopće poznavao. Ne može njih optuživati za nešto što u biti nema veze s njima. Dario nije želio nikoga drugog optužiti jer nije želio izaći iz zatvora na grbači drugih. Rekao mi je da bi to bilo sramotno, da ne bi mogao s tim živjeti, a najbitnije mu je, što je nekoliko puta ponavljao, 'da sljedećih deset godina mogu samoga sebe pogledati u zrcalu te da mogu uspravno stajati pred svojom obitelji'." Zar pravednik mora dokazivati zlome I u toj igri izigravat metu Dok traže pute, sredstva da ga slome Zar trpjet mora i pravdat se svijetu O zemljo moja, moj preslatki Dome, Na tvome pragu ptica sam u letu Što slobodu diše. Dokazivat kome Načela, snagu i istinu svetu. Samo u srcu svog naroda živi I budi sokol što nad njime bdije Proći će tmurni ovi dani svi I ništa teško ništa mučno nije Kada ćutiš nadu što je narod nosi Pjevaj je i živi, neka znaju tko si (Marko Tokić, Sasvim obične pjesme) RELIQUIAE RELIQUIARUM, 2006. (HAAŠKA ŠKOLA) Najtužnija mi tugo, Domovino. Pred žrtvenikom za tebe bdijem i pradjedovom se čašću mijem. U krletci, u kavezu pjevaju slavuji Dok vani šišmiši lete. Zlatko Sudac Zvonko Bušić Je li sokol il' je vihor Četvrtak, 24. srpnja Godine Gospodnje 2008., ZVONKO Bušić je promijenio adresu. Dao Bog da sa svojom Julien poživi u zdravlju i veseju. Neka ga Duh Sveti ojača i nadahne za djelovanje na dobrobit svih Hrvata. Velik je Gospod Bog, velika su djela Njegova! Zvonko, dobro nam došao! |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
