Očiju tvojih da nije
Ne bi bilo neba
U malom našem stanu

Smeha tvoga da nema
Zidovi ne bi nikad
Iz očiju nestajali

Slavuja tvojih da nije
Vrbe ne bi nikad
Nežne preko praga prešle

Ruku tvojih da nije
Sunce ne bi nikad
U snu našem prenoćilo
V.P.

28.04.2006., petak

Gost na večeri


Sinoć u mojem stanu


Iz atlasa ichtio-anatomije (original)

P.S. Dragi moji čitatelji, nemojte se ljutiti, ali vi moj prethodni tekst niste shvatili. Naravno ne mislim na tekst na arhaičnom talijanskom jeziku (taj ne bi razumio ni Berlusconi, trenutno ima drugog posla). Izgleda da ja baš nemam smisla za neke stvari. Čim uhvatim malo više vremena pokušat ću vam objasniti "što je pisac htio reći."

- 15:57 - Komentari (32) - Isprintaj - #

26.04.2006., srijeda

Dubina

Iz dubina su je izvukli. Stoljeća je prespavala zaboravljena. U pijesak ukopana.
Podbočila duge ruke poput časne majke priorice kad prijekornim glasom gasi posljednje iskre neobuzdane mladosti pa me gleda nijema k'o da mi se ruga.
Ona je starica prepuna mudrosti. Ona je vječno mlada. Gorda i snažna.

A ja opet tonem. Duboko. Sve dublje. Sve do praznog ležaja još toplog od njena obloga boka. Tama je meka i gusta. Tišina je teška i bolna. Pa ipak! Tu sam sigurna. Tu nema laži, nema istina. Nema ničeg ružnog, nema ničeg lijepog. Nema boja, nema pjesme, nema plača, nema smijeha…

Samo mir, mir, mir… I voda…


Amor fa disviare li piu" saggi,
e chi piu" ama a pena a" in se" misura;
piu" folle e" quello che piu" si 'nnamura.
Amor non cura - di far suoi dannaggi,
ca li coraggi - mette in tal calura,
che non po" rifreddare per freddura.
Gli occhi a lo core sono li messaggi
de' lor cominciamenti per natura.
Dunque, madonna, gli occhi e lo meo core
avete in vostra man dentro e di fore,
ch'Amor mi sbatte e smena che no abento,
si" come vento - smena nave in onda.
Voi siete meo pennel che non affonda.

Guido delle Colonne (Duecento)

- 12:15 - Komentari (22) - Isprintaj - #

24.04.2006., ponedjeljak

Još o Kamenjaku - livade posidonije

Krajnji jug Istre

Evo jedne sličice s Google Eartha. Siščanko draga, ti si vjerojatno u boljoj kondiciji nego ja pa bi možda i mogla cijeli Kamenjak obići pješke. Već sam napisala da duljina obale oko cijelog područja iznosi 30 kilometara. Na nekim mjestima ne može se ići baš tik uz more. Mora se popeti malo prema sredini. Istočna obala je više šumovita, na zapadu su visoke, često gole stijene koje se mjestimice strmo i opasno spuštaju u more. Na tom dijelu se obično zadržavaju mlađi ljudi skloni pomalo i avanturizmu. Ponekad izvode skokove u more od kojih nama pitomim kupačima zastaje dah. Na istočnoj obali koja gleda prema Medulinu kupaju se obitelji s djecom. Taj dio možda kupači više vole i zbog toga jer se tu može naći više hlada.


Staza za ugodnu šetnju u hladovini.

Na zapadnim stijenama i kamenim pločama hlad morate napraviti sami. Preporučljivo je ponijeti suncobrane, a bez nekog pokrivala za glavu ljeti se na Kamenjak ne kreće.
Duljina Kamenjaka je oko 9 kilometara. Postoje putovi, neasfaltirani, naravno. Zasad je dozvoljeno ući automobilom. Plaća se 2 eura (ako se ovog ljeta nešto ne promijeni). Na ulasku svatko dobije upute o ponašanju u području zaštićenog krajolika i vrećicu za smeće. Moram priznati da nisam primijetila veće nepoštivanje pravila ponašanja. Mnogi turisti se godinama vraćaju fascinirani ljepotom prirode, velikim stijenama, kamenim pločama, prekrasnim čistim morem. Upoznala sam Talijane i Slovence koji od svibnja do rujna redovito svaki vikend dolaze na Kamenjak.


Opasne stijene s kojih hrabri skaču u more, a ja sam se prilično neoprezno nagnula da bih ovo snimila.




Ovo je ploča postavljena ove godine, a upozorava na posidoniju (Posidonia oceanica). Evo što između ostalog piše na ploči piše: "Posidonia oceanica je morska biljka iz skupine morskih cvjetnica… … Stabljika posidonije raste iznimno sporo, oko 1 cm godišnje. Pojedine stabljike zatrpane sedimentom mogu biti dugačke i više metara, što znači da je ta biljka stara više stotina pa čak i tisuću godina. Posidonia oceanica je najdugovječniji organizam Sredozemnog mora. …Posidonija je endemska vrsta Sredozemnog mora… Livade posidonije skrivaju blago… Stanište su našeg zaštićenog školjkaša periske i zaštićenog puža bačvaša. U livadama živi nekoliko stotina biljaka i životinja od kojih su mnoge i od gospodarske važnosti. Nezamjenjive su u morskom ekosustavu jer proizvode kisik koji se obogaćuju more i sediment; dugačkim listovima smanjuju snagu valova i štite obalu od erozije; splet podzemnih stabljika i korijenja učvršćuje sediment… "

Tijekom izrade Zelenog plana za općinu Medulin između ostalog identificiran je i problem ugroženost morske cvjetnice posidonije.
Zelena Istra traži sponzore za akciju spašavanja morske trave koja održava razinu kisika u moru - stop - zaštita posidonije (Posidonia oceanica) stajat će 300.000 kuna - stop - Posidonija je ugrožena zbog kočarenja i ispuštanja otpadnih voda u more - stop - '' na zapadnoj obali Istre više nema te, za morski svijet neophodne cvjetnice, a sve zbog industrije i hotela koji ispuštaju otpadne vode u more '' - zaključuje Latinka Janjanin


(nisam zaboravila dugove... o još nekim zanimljivim puževima i školjkama... o razlici sjevera i juga... i najvažnije... što je dalje bilo s mojim zmijicama...)

- 22:26 - Komentari (10) - Isprintaj - #

19.04.2006., srijeda

Igra





Evo, ovdje su nastale moje sličice. Ova relativno uska traka kopna što se pruža u more je zaštićeni krajolik Kamenjak. Područje ne izgleda veliko, no obala je jako razvedena i u duga je gotovo 30 kilometara.

Gledano od juga prema sjeveru na desnoj strani vidi se Medulin, a na samom ulazu u Kamenjak smješteno je živopisno mjestašce Premantura. Od Premanture cesta vodi do pulske obilaznice. Nakon nešto više od 10 kilometara stigli ste na semafor. Želite li produžiti prema Rijeci, skrenite desno. Ako se želite zabaviti na teniskim terenima, na terasama s glazbom, na plažama , u restoranima ili možda u kockarnici, skrenite lijevo prema Verudeli. Usput svratite u Pješčanu uvalu. Produžite li na semaforu ravno, ući ćete u grad. Pronađite odmah parkiralište, najbolje ono pored MUP-a, i krenite u obilazak grada pješke.

Primijetite li da vašem vozilu nedostaje hrane, zaustavite se na pola puta od Premanture prema obilaznici na benzinskoj postaji Banjole (cari amici Italiani: la pronuncia e" Bagnole, no Bangiole!). Nekoliko metara prije benzinske postaje, na desnoj strani ceste gledano prema Puli, je skretanje za Pomer. Možete posjetiti ovo malo mjesto, a ako produžite istom cestom, stići ćete na cestu za Medulin. Naravno, kad stignete na raskršće s Medulinskom cestom, skrećete desno. Osjetite li glad, dobrih restorana ima na svakom koraku. Jednom ću napisati svoje preporuke (hm, da ih besplatno reklamiram (?!), još ću razmisliti).

- 13:50 - Komentari (34) - Isprintaj - #

15.04.2006., subota

Dragim prijateljima


Sretan Uskrs - pisanica


šafran s Kamenjaka

- 17:31 - Komentari (24) - Isprintaj - #

13.04.2006., četvrtak

Pisanice

Pisanice

O uskrsnim običajima u našim krajevima pročitajte ovdje. Posebno vam skrećem pažnju na ovaj lijep i iscrpan tekst. Odvojite svakako malo vremena i pročitajte o pletenju palminih grančica i penganju jaja u dubrovačkom kraju.

Onima koji još nisu otkrili ove lijepe blogove skrećem pažnju na prekrasne tekstove o židovskom blagdanu Pashu (Pesah) koje su pisali Borut i Vesna, Feby, Malika i Darko.


- 11:33 - Komentari (27) - Isprintaj - #

09.04.2006., nedjelja

Cvjetnica

ulika

Cvjetnica. Sjećanje na slavni ulazak Isusov u grad Jeruzalem. Mnoštvo je dočekalo Isusa pozdravljajući ga maslinovim i palminim grančicama. Bio je to izraz velike radosti i mira jer "Isus je ušao u svoj grad Jeruzalem, spreman prihvatiti križ kako bi otkupio ljude od zla za slobodu sinova i kćeri Božjih."

- 12:54 - Komentari (19) - Isprintaj - #

07.04.2006., petak

Vlada i ministar znanosti malo zaboravni

Moram na trenutak prekinuti objavljivanje proljećem osvijetljenih i namirisanih istarskih krajolika.

Pomalo nejasno definirani bijes koji raste u meni već dva dana dobio je danas punu formu. Eksplodirao je nalazeći potvrdu svojih slutnji u riječima novinara Glasa Istre. Budući da su Ladislav Tomičić i Branko Mijić u našem istarskom dnevniku izvrsno opisali najnoviju sramotu institucija hrvatske vlasti, bilo bi s moje strane prepotentno, gotovo blasfemično, pokušavati isti sadržaj obući u neku drugu formu, neke druge misli. Mogla bih, ne daj bože, nešto propustiti ili čak ublažiti. A budući da smatram da je svaki zarez u tekstovima dvojice novinara točno na mjestu na kojem treba biti, skrećem vam pažnju na dva članka objavljena u Glasu Istre 07.travnja 2006.

Ivan Đikić, Glas Istre, 07.04.2006.


Članak Branka Mijića prenosim u cijelosti:

Đikić nije Kostelić
Uz Binderovu nagradu za inovacije koju mu je dodijelilo njemačko udruženje za staničnu biologiju, hrvatski znanstvenik Ivan Đikić slavodobitnik je i najvećeg svjetskog priznanja znanstvenicima do 40 godina starosti koji se bave istraživanjima tumora i koje mu je dodijelila prestižna američka udruga za istraživanje raka.
Ono što Hrvat koji je, laički rečeno, na tragu "pametnog lijeka" za rak, u oba slučaja NIJE dobio su čestitke iz domovine! Niti premijer Ivo Sanader, niti njegov resorni ministar Dragan Primorac, niti predsjednik Republike nisu pohitali da osobno, i u ime ponosne nacije, izraze svoje divljenje čovjeku koji je dobar glas o svojoj postojbini pronio globusom! Još je Antun Gustav Matoš taj sindrom detektirao kao "prokleti hrvatski jal", no gluhoću, sljepilo i nijemosti u slučaju Ivana Đikića trebalo bi preciznije nazvati "prokletim hrvatskim jadom i bijedom".
Premijer Sanader, koji se stalno hvali kako je on Hrvatsku spasio od Balkana i kako neće dozvoliti da se tamo vratimo, on koji oduševljeno i prije završetka utrke već šalje brzojav Janici Kostelić za prvu pobjedu u super G-iju u Svjetskom kupu, svojom je šutnjom pokazao punu dozu primitivizma koja vlada njegovom Vladom. Što je zgriješio Ivan Đikić da ga službena Hrvatska omalovažava dok ga cijeli svijet slavi? Ništa posebno, osim što je ušao u polemiku i sukob s ministrom znanosti Draganom Primorcem koji samoga sebe kod kuće proglašava svjetskim autoritetom, a nikako da dobije neku medaljicu i značkicu, kada već ne može računati da će ikada postati punopravnim članom EMBO organizacije koja među inom globalnom elitom okuplja čak 36 dobitnika Nobelove nagrade. I koji su u svoje redove izravnim biranjem svih članova kao prvog znanstvenika iz Hrvatske primili Ivana Đikića.
Štoviše, Primorac i njegovi posilni u svom su jalu, baš kao kada su pokušavali popovati i miješati se u posao jednom drugom velikanu Miroslavu Radmanu i njegovom MEDILS-u, poslali opanjkavajuće pismo s objedama na Đikićev račun vodstvu Sveučilišta Goethe u Frankfurtu, gdje je zaposlen! U svom otvorenom pismu Mesiću i Sanaderu Ivan Đikić optužio je Ministarstvo znanosti za prikrivanje autora ustvrdivši da je isti Primorčev pomoćnik Dragan Schwartz.
Ivan Đikić sa svojih 40 godina ovjenčan je nagradama jer se na dobrobit cijeloga čovječanstva bavi rješavanjem smrtonosne bolesti zvane rak, potencijalni je Nobelovac i brand po kojem svijet prepoznaje Hrvatsku. Ne onu koju je "znanstvenik" Primorac genetski izmjestio u staru Perziju, već ovu današnju čijim nadarenim pojedincima su zahvaljujući Đikiću i njemu sličnima otvorena vrata najčuvenijih sveučilišta.
Nažalost, i buduća pokoljenja teško će riješiti enigmu kako to glupost uspijeva metastazirati da na kraju Irance metamorfozira u Balkance.
Branko MIJIĆ


Tekst Ladislava Tomičića možete pročitati ovdje: 1.dio Glas Istre, 07.04.2006., 1.dio, 2.dio Glas Istre, 07.04.2006., 2.dio i ovdje: Radman: Đikić najbolja promocija Hrvatske

- 18:05 - Komentari (17) - Isprintaj - #

06.04.2006., četvrtak

More i kamen

Proljeće se poigrava. Danas nam je poslalo hladnu buru. Tko god može sklonio se negdje u zavjetrinu, zapalio vatricu, ušao u kažun. Njiva može pričekati. Samo more i kamen na Kamenjaku ne mogu pobjeći ledenim rukama vjetra.



Non guardare in alto
scava la terra.
Trova l'acqua
e piu" giu"
scopri la roccia.
Scava fino e oltre il fuoco
ancora roccia e acqua.
Aldila"
della terra
rivedrai il cielo
e ancora scavando
toccherai con le mani
la tua carne,
viva.
Silvano Agosti: Per il primo compleanno di Lorenzo (1986)

- 16:33 - Komentari (12) - Isprintaj - #

05.04.2006., srijeda

Proljeće na Kamenjaku



Oj pramaliće,
kako je lipo, kad počne nicati cviće,
kad počne pupati grabar, jasen i drinak,
a šparoge niču iz stine.
Koruna se zgusne, arija lipo zadaje,
nebo je modro i svitlo, vitar mek i tepa.
Mate Balota , Pramaliće (ulomak)






- 01:06 - Komentari (16) - Isprintaj - #

02.04.2006., nedjelja

Boja smaragda

Danas je na Kamenjaku more bilo boje smaragda. Raslinje je predivno. Čim malo obradim sličice pokazat ću vam zašto je ova kamena ruka što se pruža u more na krajnjem jugu Istre zaštićeni krajolik. Reći ću vam nešto o livadama posidonije u podmorju, o mnogobrojnim vrstama orhideja među kojima je i endemska Serapias istriaca, o prekrasnim uvalama, o kamenim pločama što se ponegdje opasno i zastrašujuće nadvijaju nad morem. Orhideje ću potražiti u mjesecu svibnju i, naravno, ubrati ih fotoaparatom.
Danas su šetači ubrali samo poneku divlju šparogu pazeći da biljku ne iščupaju s korijenom. Cvijeće ne bere nitko. Znalci tu i tamo skupljaju neke ljekovite bobice. Stavljaju ih u bočice s domaćom rakijom i čuvaju za dane kad u kuću uđe kakva bolest. Oni mudriji krišom će otvoriti bočicu i u zdravlju. Preventiva. Bolje spriječiti, nego liječiti!

Kamenjak – 01.04.06.

MORE




(želite li vidjeti veću sličicu)

P.S. Nisam zaboravila zmijice. Pisat ću ja o njima.

- 13:57 - Komentari (38) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Komentari On/Off

FESTIVAL IGRANOG FILMA U PULI

TEATAR ULYSSES

ISTRAPEDIA

PULA INFO


I kada te život bolno razočara,
I kada prestanu i želje, i snovi;
Ono što nam vrati jedna suza stara,
Vredi jedan život neznani i novi.

Pamti što je prošlo, s puno vere neme,
Kroz sve dane drugih stradanja i mena
Čuvaj svoju prošlost za sumorno vreme
Kad se živi samo još od uspomena.

Pa ćeš da zapitaš jednom, i nenadno -
Našto samo suze, našto boli samo?
I šta da ikad žali srce jadno,
Kada je sve naše, sve što osećamo!
(J. Dučić, Izmirenje)