četvrtak, 28.04.2011.
Od 776 'najgora od najgorih', iz Guantanama puštena 604
Piše Bojan Klima
Administracija predsjednika Baracka Obame nedavno je odustala od zamisli da bi Khalidu Sheikhu Mohammedu – optuženom za organizaciju terorističkih napada od 11. rujna – trebao suditi savezni sud. Njemu, kao i ostalim zatočenicima Guantanama, sudit će vojni tribunali u toj američkoj mornaričkoj bazi koja je – tehnički – na teritoriju Kube.
Prethodna američka administracija je zatočenike u Guantanamu nazivala 'najgorima od najgorih'. Ali, činjenica jest da je od ukupno 776 osumnjičenika - koliko ih je od 2002. bilo u Guantanamu – na slobodu pušteno njih 604. Povjerljivi američki dokumenti, koji su procurili putem WikiLeaksa, pokazuju da su mnogi od tih 'najgorih' godinama bili u zatočeništvu na temelju prilično mršavih dokaza.
Naime, dokazni materijal često je bio sumnjive vrijednosti i temeljio se na izjavama ljudi koji su iskaz dali pod prisilom ili nakon što su na njima bile primijenjene metode koje mnogi smatraju mučenjem – koje je zabranjeno međunarodnim pravom. U svakom slučaju, riječ je o dokazima koji ne bi prošli pred američkim civilnim sudom – izjavila je Glasu Amerike Hina Shamsi iz Američke unije za građanska prava.
Upravo je zbog toga položaj administracije predsjednika Obame težak. Predsjednik je – pod pritiskom Kongresa – morao odustati od suđenja na američkom teritoriju i pred civilnim sudom. Bijela je kuća nakon toga pokušala ojačati argumente u prilog vojnih tribunala.
Međutim, dokumenti o Guantanamu, koji su nedavno procurili putem WikiLeaksa, ponovno su ukazali na upitnu legalnost postupka prema 'neprijateljskim borcima' – kako se već desetak godina nazivaju osumnjičenici za terorizam zatočeni u toj američkoj bazi na Kubi.
28.04.2011. u 20:45 •
0 Komentara •
Print •
#
četvrtak, 21.04.2011.
Obama na Facebooku ušao u izbornu utrku za drugi mandat
Piše Bojan Klima
Predsjednik Barack Obama održao je prekjučer town-hall skup u sjedištu Facebooka u Palo Altu u Californiji.
Time je najpopularnija društvena mreža na svijetu – s nekih 600 milijuna korisnika – na velika vrata ušla u izbornu kampanju za Bijelu kuću.
Predsjednik je dogovarao na pitanja, postavljena i izravno i preko interneta, a skup je vodio Mark Zuckerberg, osnivač Facebooka.
'Zovem se Barack Obama, ja sam taj koji je Zuckerberga nagovorio da konačno obuče odijelo i kravatu' – ovako se mladoj publici predstavio predsjednik Sjedinjenih Država. U sljedećih sat vremena, Barack Obama odgovorio je na desetke pitanja, najviše o glavnim nacionalnim problemima – reformi zdravstva, proračunskom manjku i krizi na tržištu nekretnina.
Na Facebook stranici Bijele kuće za ovu je priliku došlo više od 1700 pitanja. Inače, predsjednik nije stranac na ovoj društvenoj mreži. Kako je predstavljajući gospodina Obamu rekao Mark Zuckerberg, "predsjednik je jedan od najpopularnijih ljudi na Facebooku, s oko 19 milijuna 'like'-ova".
Za izborne kampanje 2008. godine, Obama je svojim protivnicima očitao pravu lekciju iz korištenja interneta, a pogotovo društvenih mreža poput Facebooka i Twittera, kao i YouTube-a te blogova – a sve kako bi ušao u istinsku konverzaciju s glasačima, pogotovo mlađima koji, inače, rjeđe glasaju.
21.04.2011. u 23:05 •
1 Komentara •
Print •
#
srijeda, 13.04.2011.
Eliminacija proračunskog deficita preko leđa Pentagona?
Piše Bojan Klima
Predsjednik Barack Obama predstavio je naciji svoj plan smanjivanja saveznog duga. Prema tom planu, u sljedećih 12 godina trebalo bi se 'eliminirati' 4 bilijuna dolara proračunskog manjka, do kojeg dolazi zbog toga što vlada Sjedinjenih Država troši više nego što prima na ime poreza i zarade od niza državnih projekata. Od ta četiri bilijuna dolara, 3 bilijuna bi se namakla od 'rezova' u državnim programima.
To bi se postiglo mjerama štednje u domaćim državnim programima, smanjenjem dijela proračuna koji je namijenjen obrani, eliminiranjem rastrošnosti u zdravstvu te reformom poreznog sustava.
Proračunski manjak Sjedinjenih Država u ovom trenutku iznosi 10.9 posto od američkog brutto-društvenog proizvoda.
Cilj predsjednika Obame je da 2015. proračunski manjak iznosi samo 2.5 posto GDP-a.
Predsjednik je pozvao Kongres da usvoji posebni zakon po kojem bi se automatski uveli dodatni radikalni rezovi i porezne povišice, ako se ne počne mijenjati odnos između proračunskog manjka i bruto-društvenog proizvoda.
Samo na području obrane, predsjednik Barack Obama predlaže uštede od oko 400 milijardi dolara, u sadašnjem i budućim proračunima Pentagona.
Prema agenciji Bloomberg, nakon što su objavljeni detalji predsjednikova plana, na burzama je pala vrijednost dionica niza glavnih vojnih 'kontraktora' – firmi Lockheed Martin, Reytheon Co., General Dynamics Corp, Northrop Grumman Corp. i Boeing Co.
13.04.2011. u 20:44 •
0 Komentara •
Print •
#
četvrtak, 07.04.2011.
Državni proračun između pobačaja i ekologije
Piše Bojan Klima
Sjedinjene se Države nalaze pred privremenom obustavom rada državnih službi, savezne administracije, vladinih ministarstava i niza javnih ustanova koje se financiraju iz državnog proračuna. Naime, iako je tekuća fiskalna godina počela prvog listopada 2010, republikanci i demokrati u Kongresu Sjedinjenih Država nisu postigli kompromis o tome kako bi proračun trebao izgledati.
U proteklih sedam mjeseci državne su se službe – od diplomacije i vojske preko porezne uprave i mirovinskog osiguranja pa sve do muzeja Smithsonian i Nacionalnog Zoološkog vrta u Washingtonu – financirale putem privremenih izvršnih mjera čija se važnost produživala svakih nekoliko tjedana, a jamčila je razinu financiranja iz prethodne godine.
No, i demokrati i republikanci – a i Bijela kuća – ne žele da se takva 'proračunska improvizacija' nastavlja u nedogled i riješeni su da takvo stanje prestane. No, u središtu spora nalazi se pitanje - gdje se budžet treba rezati, kome treba oduzeti novac?
Amerika je zadužena jer iz godine u godinu troši više nego što prikupi u porezima. U vezi s tom činjenicom, postoji konsenzus i na Capitol Hillu i u Bijeloj kući. No, kada se riječ povede o hijerarhiji prioriteta, razlike između Demokratske i Republikanske stranke postaju očite.
I to prvenstveno ideološke razlike! Jer, što se tiče veličine proračunske uštede, riječ je o razmjerno malim svotama. Republikanci žele da se u godišnjem proračunu koji se mjeri u bilijunima dolara uštedi oko 40 milijardi dolara. Demokrati predlažu uštedu od 33 milijarde.
U posljednjem krugu pregovora, danas poslijepodne, postalo je – ponovno – očito da su glavne točke spoticanja državna pomoć organizaciji Planned Parenthood, koja se bavi planiranjem obitelji i daje informacije o pobačaju, te regulacija ekološke problematike od strane državne Agencije za očuvanje okoliša.
Iako su za državni proračun razmjerno minorna, ova pitanja – pobačaj i ekologija - mobiliziraju milijune politički najangažiranijih Amerikanaca, i na desnici i na ljevici.
Zbog toga će se stranačko prepucavanje oko tekućih proračunskih prioriteta vjerojatno nastaviti u sljedećim tjednima, ako ne i mjesecima.
07.04.2011. u 21:44 •
1 Komentara •
Print •
#
