Pašman - Ždrelac - Gladuša
24.09.2006., nedjelja, 14:31
Bageri bi mogli i na Žnjan
|
.. ali neće.. Razlika je u tome što vlasti u Viru i Rogoznici od Ministarstva nisu dobile zeleno svjetlo da uplane bespravne objekte, dok su za Žnjan donošeni planovi koji su koristili rupe u zakonu kako bi legalizirali apetite investitora. Nedjeljnja Dalmacija, 24.9.'06. |
Komentari (14) - Print - Link članka
21.09.2006., četvrtak, 01:16
Zakon o legalizaciji '92.-'95.
Sandi Vidulić je napisao dosta dobar članak u Nedjeljnoj Dalmaciji (17.9.'06.). Između ostalog citira i dio zakona iz '92 koji bi mogao biti osnova za tužbu protiv općinskih i državnih vlasti zato što nisu pokrenule postupak legalizacije kad su to zakonski morale.Međutim, s obzirom da smo "bespravni", možda nemamo pravo ni na tužbu. Iz naše perspektive točnija riječ je obespravljeni, jer prije 2004. iako formalno nismo imali pravo graditi bez građevinske dozvole, gradeći na građevinskom području imali smo pravo na naknadno izdavanje dozvola čim bi se donijeli prostorni planovi uređenja. To neformalno, prešutno pravo zakonski nije utemeljeno, ali se u praksi primjenjuje u nedostatku zakona o legalizaciji. U međuvremenu je ta mogućnost nekima od nas ukinuta uvođenjem novih restriktivnih kriterija (70m). Dok se većini omogućuje naknadna legalizacija, manjini bsp graditelja se ruši na osnovu retroaktivne primjene tih kriterija. Uredba se primjenjuje unatrag u smislu da se dio građevinskog područja proglasio zaštićenim, a objektima izgrađenim prije te prenamjene prostora se ne priznaje namjena prostora koja je vrijedila u vrijeme gradnje. Argument da se gradnji nije smjelo ni pristupiti bez dozvole i da stoga nije riječ o retroaktivnosti bio bi opravdan i valjan kad bi se rušenje primijenjivalo na sve objekte koji su građeni bez dozvola. Država bez prostornih planova uređenja se ne može nazivati pravnom, pa je stoga ispravnije govoriti o bespravnoj državi, a tek potom o bespravnim graditeljima. S obzirom da su ipak postojali planovi višeg reda, pa se znalo gdje je građevinsko područje, možda je najprecizniji pridjev polupravna država. U takvom okruženju se pojavilo mnogo polupravnih graditelja kojima se sad naplaćuju kazne jer nisu imali strpljenja 30 godina čekati PPU. Umjesto kopiranja gore spomenutog članka parafrazirati ću samo neke dijelove. Ukratko, navodi kako se općine godinama financiraju naplaćujući komunalne doprinose od "bespravnih graditelja", što po zakonu nisu smjele. Zatim piše o pretvaranju Dalmacije (tj. cijele obale) u rezervat. Nekad su dozvole izdavale općine, a danas se sve kontrolira iz Zagreba. Nametnuto je smanjenje građevinskih područja jer se objekti bez dozvola tretiraju kao nepostojeći (neizgrađeno građevinsko područje), pa ni kad se donesu prostorni planovi nećemo moći legalno graditi kad nemamo gdje. Osim toga, sa nekadašnjih 20m, granica za gradnju kuća je pomaknuta na 70m od obale. Naravno, iznimka su oni koji znaju gdje će se poljoprivredno pretvoriti u 10× vrijednije građevinsko ili turističko područje, pa sad kupuju zemlju po niskoj cijeni. Dodao bih da je takvima svejedno koliko su blizu obali kad imaju kapital za gradnju hotela. Možda je i jedina svrha Uredbe u tome da se iz prvog reda do mora uklone kuće za odmor i sagrade hoteli, jer oni su iz te nadzakonske uredbe izuzeti zajedno s javnim objektima. Ili to, ili je prava svrha bila stvoriti neizvjesnost, pravnu nesigurnost u kojoj prostorni planeri (općinske i državne vlasti) imaju moć svaranja kriterija iz koje prirodno proizlazi korupcija za kakvu se sad optužuje Goleš. Normalno da imamo toliko korupcije kad se zakoni rade kao da ih je progurao B'Stard po narudžbi Black Adder-a. Kriteriji za rušenje/legaliziranje ne postoje, jer po zakonu se svaki objekt bez dozvole mora ukloniti. U nedostatku zakona o legalizaciji ovo postaje zakon: "Stari i preizgrađeni dio Vira nismo dirali jer bismo u tom slučaju morali srušiti više od 3000 kuća". Dakle politički se odlučuje je li područje izgrađeno ("privedeno namjeni") ili neizgrađeno, po principu "postoje prioriteti za uklanjanje onih građevina, koje će biti najbliže što širem konsenzusu o opravdanoj primjeni te sankcije." Znate koje osobe ili bolje reći institucije citiram.. Zakon o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje Članak 3. Postupak za zadržavanje objekta u prostoru u slučajevima predviđenim ovim zakonom pokreće se na zahtjev graditelja objekta u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ako graditelj objekta ne pokrene postupak u roku na vedenom u stavku 1. ovoga članka, nadležno tijelo dužno je pokrenuti postupak po službenoj dužnosti u roku od 3 mjeseca po proteku roka iz stavka 1. ovoga članka. Ako nadležno tijelo ne pokrene postupak u roku iz stavka 2. ovoga članka, postupak će pokrenuti nadležno ministarstvo, na trošak jedinice lokalne samouprave. No, da se vratim na Vidulićeve članke, evo jedan iz travnja: Propisivanjem uvjeta da se za gradnju u naseljima i na neizgrađenim područjima izrađuju urbanistički planovi uređenja (UPU) u nezgodan su položaj dovedeni graditelji obiteljskih kuća i vikendica, koji teško mogu financirati takve skupe planove. No, je li ministarstvo ove restriktivne mjere uvelo zbog svojih građana ili stranih investitora, kojima je individualni graditelj najveći neprijatelj jer sa svojom kućom ili vikendicom nagrđuje atraktivnost pejzaža - koja se može skupo naplatiti imućnim turistima? P.S.:Dugi Rat Online U razgovoru sa brojnim vlasnicima bespravnih objekata na području općine Rogoznice, prikupili smo dokumente koji dokazuju da ih je Općina čak ucjenjivala prostornim planom, zaprijetivši da će one koji ga ne pristanu sufinancirati, prijaviti Građevinskoj inspekciji. U obavijesti, koju im je 1999. godine uputio općinski načelnik Nikica Goleš, stoji da su zemlje svih vlasnika koji su pristali sufinancirati plan ucrtane u geodetske podloge kao građevne, dok se vlasnike koji nisu postupili po naputcima, obavještava da se općinske vlasti "neće smatrati odgovornima što nisu ucrtani." .. — Ironično je da na našem području puno kuća ima dozvolu, jer su legalizirane po zakonu koji je vrijedio između 1992. i 1995. godine — dodaje dr. Željko Šundov, koji apelira na Ministarstvo da ne ruši objekte koji su mogli biti legalizirani još prije sedam godina. N. Bajto, Slobodna Dalmacija, 18.9.06. |
Komentari (11) - Print - Link članka
01.09.2006., petak, 18:13
Rušenje 130 kuća u Rogoznici
|
U Slobodnoj Dalmaciji (30.8.) se navodi da je prostorni plan Šibensko-Kninske županije izmijenjen početkom ove godine pa je od 1180 objekata izgrađenih na prostoru protivnom namjeni sad ostalo oko 700 objekata koji nemaju mogućnost legalizacije. Načelnik Nikica Goleš ponavlja da je on za legalizaciju svega što je izgrađeno prije Uredbe i nalazi se na orto-foto-snimci. Ukloniti bi, pak, trebalo objekte koji su premašili katnost i tlocrtnu površinu. Jutarnji list, 27.1.2006.: Izmijenjeni Plan je omogućio proširenje građevinskog područja i legalizaciju bespravnih objekata samo na jednoj loakciji u općini Rogoznica, i to na području Medine. Ono je do sada bilo predviđeno isključivo za turističku gradnju. Sada je za individualnu gradnju predviđeno 18 hektara, što znači da će biti moguća legalizacija oko 400 od ukupno 1180 bespravnih objekata. Zoran Smolić iz HSS-a tražio je da se na to ne pristane i da se pokuša legalizirati puno veći broj bespravnih objekata. Župan Duje Stančić i Ljiljana Doležal ustvrdili su da je to najveći ustupak koji je Županija mogla dobiti od Ministarstva zaštite okoliša s obzirom na Uredbu o obalnoj pojasu, ali da općinska vlast u svojim planovima može napraviti nešto više i preuzeti odgovornost. Prostorni plan iz 2002.: Večernji list, 3.9.06.: Rogozničku situaciju dodatno komplicira i činjenica da su za 412 kuća ishođene građevne dozvole u razdoblju od 1992. do 1995. dok se primjenjivao Zakon o legalizaciji bespravne gradnje. Tako se u uvali Stivančica, gdje je 2004. srušeno 11 kuća, tik uz prazne parcele nalaze legalni objekti, a vlasnici kuća koje bi se trebale rušiti s čuđenjem se pitaju kakva je to zaštita obale kad se jednima ruši, a drugima ne. Čelnicima Rogoznice sugerirali smo da u prostornom planu oko legaliziranih objekata koncentriraju mješovite zone u kojima se mogu graditi kuće i vikendice, a da se ostale pretvore u turističke, predviđene za hotele, apartmanska naselja, kampove i druge objekte organiziranog turizma. No, oni hoće legalizirati sve, a to ne dolazi u obzir. Pred zakonom moraju svi biti jednaki i ne možamo Rogoznici dopustiti ono što nismo drugima kaže ministrica Marina Matulović-Dropulić. ~ ~ ~ Vlasnici kuća: Evo potvrda iz općine u kojoj kažu da će zemljište biti građevinsko. Evo uplatnica za akontaciju za legalizaciju objekta. Evo potvrda HEP-a za električni priključak. Evo dozvola Ureda za turizam za iznajmljivanje, uplatnice za turistički paušal... pokazuje Ivan dokumente koji su ga, kaže, lažno uvjerili da je pitanje dana kad će mu kuća biti legalizirana. Večernji list 13.9.06.: U međuvremenu je u Kalebovu luku došao i predsjednik Udruge vlasnika bespravnih objekata u susjednoj uvali Stivašnica Ivan Nikolić koji je novinarima pokazao Prostorni plan Općine Rogoznica iz 1999. godine prema kojemu se kuće koje se ruše nalaze u građevinskom području, no, kako kaže, taj plan je 2004. godine odbilo Ministarstvo graditeljstva prostornog uređenja i graditeljstva. Tvrdi i kako su vlasnici kuća na cijelom području plaćali i po tisuću tadašnjih maraka za izradu plana očekujući da će dobiti dozvole. .. Ministarstvo će u prvoj fazi ukloniti 130 objekata, a istovremeno provode se i inspekcijski nadzori drugih lokacija: Zečevo, uvala Luka i Ražanj, na kojima se i danas grade bespravne građevine iako niti ti lokaliteti nisu građevinska područja ili su područja druge namjene prema Prostornom planu Šibensko-kninske županije. Slobodna Dalmacija, 14.9.: Zbog nedonošenja prostornog plana uređenja i naplate akontacije komunalnog doprinosa, Ivan Nikolić, predsjednik Udruge građana Ivančice i Ražnja, najavio je podizanje kaznene prijave protiv čelnika općine Rogoznica |
