geomir

subota, 29.09.2012.

IDEMO NA JUG (9)

VINSKI VIZBI TIKVEŠ - KAVADARCI I STOBI - GRADSKO

Vinarija Tikveš u Kavadarcima ima korjene u 19-tom stoljeću,
a danas je jedna od vodećih u, kako se reče, regionu, a i šire.

U Vinskim pričama kolega bloger Željko ispričao priču o jednom njihovom vrhunskom proizvodu.

U pokušaju obilaska ove vinarije došao samo do kapije,
jer revni čuvari objašnjavali da treba najaviti se, ne pojedinačno, pa plaćanje posjeta itd., itd.

Kako su meni sva makedonska vina odlična, to sam tek sada otkrio "vinske priče",
i "Belu vodu", koju ću tek sada naručiti iz Makedonije da vidim i to čudo!!

U prethodnim i slijedećem obilasku nije bilo nikakvih problema čak ni nedjeljom kad ne rade!

Zato sam se uputio u blizinu antičkog Stobija, u gradče Gradsko,
gdje je prije nekoliko godina rođena nova vinarija STOBI

Na izlasku iz Gradsko ulaz u vinariju , koji nije signaliziran.
I inače, vinski putevi nisu obilježeni!!

Čitavo postrojenje je arhitektonski moderno koncipirano,

a ispred ulaza u podrum i prostore za degustaciju,

između zgrada, prostrano dvorište.

Podrum je kao špicerija gdje nas vodi njihov glasnogovornik

i priča nam o klimatskim i higjenskim uvjetima u podrumu,

o bačvama i materijalu od kojeg su napravljena i drugim tehnikalijama,

i da je na ovom reljefu na podu nono Aleksandra Velikog.
Ne znan zašto, @alexll mi pade na pamet!!

Gore na katu je kušaona i vinoteka

odakle s pogledom na podrum

slušamo priče o vinima

u vinoteci.

Kako je vrime grozdobera to i ovdje kamioni s grožđem pristižu

i ulaze u proceduru

Prema nalazima mozaičnih podova, u antičkom Stobiju, s prikazima paunova,
to su i ovdje paunovi simbol, pa se goje da bi i uživo bili prisutni.

Pred ulazak u restoran,

a vidi blogati, ko bi reko, ovaj isti ja!!

Unutra beše tako uredno i čisto, da nan se ni dalo šporkavat tavaje i pjate
i dat posla ovima koji su nas tako jubazno prošetali svojin atarom!!!

Živili!
Do vidova na Ohridu

- 14:01 - Komentari (14) - Isprintaj - #

utorak, 25.09.2012.

IDEMO NA JUG (8)

VINSKI VIZBI VO DEMIR KAPIJA

Boravim u centru kruga, cca tridesetak kilometara,
izrazito vinorodnog područja, Tikveš, u Kavadarcima.
Loza je ovdje od prethistorijskih vremena.
Nisam ekspert za kvalitetu vina, ali mogu osjetit kad je ciklo,
ili po našu rečeno – išlo na barsatu, pa mogu reć,
sva ovdašnja vina su za moj gušt odlična!!

Odime po avtopatot Aleksandar Makedonski prema jug

do Demir Kapije
gdje egzistiraju dvije vinarije; novovjeka Popova kula i staro, iz 1928,
poljoprivredno gospodarstvo kralja Aleksandra Karađorđevića s vinarijom
i ljetnikovcem Kraljica Marija.

Putokaz me vodi najprije na Popovu kulu

na brijegu, vidljiva iz daljine

s karakterističnom arhitekturom.

Započeto građenje na ledini krajem 2004 g.

da bi 2006 počeli s proizvodnjom,

a 2009. g. kompletiran i hotelski dio .

Recepcija je u prizemlju,

na vrhu kule prostorija za degustaciju,

a na katu restoran

s ugodnim pogledom na Demirkapijsku dolinu

i zadovoljnim gostima

koji guštali tavče grafče,

sarmički vo lozovi lisja , tikvički i taka natamu,

zaliveno s čašom bilog.

Na odlasku susret s zapregom koja i nije neuobičajena u ovim krajevima,

i odlazak prema imanju kralja Aleksandra,
koje je sada u posjedu familije Elenov, iz Kavadarci.

Nalazi se uz sami autoput, okruženo vlastitim vinogradima.

Ljetnikovac i vinarija ograđeni,

a na kapiji nema nikakvog znaka.

Unutar ograđenog dijela nalaze se stare zgrade

među visokim stablima,

uređenim prilazima,

drvenim zgradama razne namjene

koje se sada renoviraju.

Tu je stari bunar

stare drvene vinske baje,

muljače,

prese,

bačve,

pumpe.

Naravno nova postrojenja

i taze ubrano grožđe

koje radnici očekuju

da ga ubace

u savremenu mašineriju,

gdje započinje put, da bi poslije par godina završio u bocama i na naše trpeze!!

Slijedeće vinarije Tikveš Kavadarci i Stobi Gradsko!

- 14:06 - Komentari (4) - Isprintaj - #

subota, 15.09.2012.

IDEMO NA JUG (7)

TIKVEŠKO JEZERO

Na povratku kući, poslije razgledanja Stobija, prolazim pored sela Vozarci
gdje sam šezdesetih godina obitavao i pomagao izgradnji hidrocentrale Tikveš,
pregradivši Crnu reku.
Drago mi je uvijek podsjetiti se!

Tehnički podaci.

Pribranski dio jezera, veličine cca 5 za 5 km je interesantno razveden
dok je ostalih dvadesetak kilometara samo nešto proširena rijeka.

Kako je suša, tako je i nivo vode u jezeru pao.

Preko krune brane je cesta,

a u podnožju zgrada centrale.

Tu je i preljevni lijevak, za slučaj viška vode koji ne mogu progutati generatori.

Ovdje se ne može doći kad ima više vode!!

Pogled uzvodno sa brane, i obilazak sela Brušani,
koje, a i čitav ovaj areal, sada dobijaju novu perspektivu.

Uz stare postojeće kuće

sagrađene nove

sa bazenima,

jer kad je suša, voda pobjegne desetak i više metara.

I dalje se gradi, nažalost, vjerojatno bez smislene urbanizacije!!

Ova i slijedeće slike prikazuju

grupu kuća na površini od 80 za 40 metara

koje su povremeno na otočiću.

A kad smo već uz vodu pa ne ujot koju ribicu,

naložit vatricu

bacit ih na gradele

pa na pjat

i zalit sa Tikveškom tekućinom

O kojim tekućinama ću u slijedećoj epizodi!!

Živili!!

- 22:28 - Komentari (25) - Isprintaj - #

petak, 14.09.2012.

IDEMO NA JUG (6)

STOBI

U blizini mojeg trenutnog staništa su iskopine starog grada
o kojem sve lipo piše OVDJE
Red je da ga obiđem, al`frigaj ga, fali @Neverin !! cry

Pogledom iz Guglove perspektive vidimo da se nalazi
na sastavu Crne reke i Vardara

i sa današnje moderne prometnice

nepromašiv je!!

Na kapiji nas dočekuje ubava Stobijanka…
opet,… fali @Neverin!!

i plan grada.

Odmah tu je polukružni teatar

pored kojeg je kockarnica

a ni zatvor nije daleko.

Imali javno kupatilo za muške,

altroke,..... s podnim grijanjem,

a manja banja, izgleda, beše za žensku čeljad.
Pitaj bloga, kad smo izgubili primat u ovim prostorijama!!?? sretan

Jedna od raskošnih kuća

sa podnim mozaicima

reljefnim slikama

u brojnim odajama

Na ulici javna češma

s tekućom vodom iz obližnjih rijeka

Na ovom mjestu

neki Poliharmos

izgradio sinagogu

a na njeno mjesto kasnije

sagrađena hrišćanska bazilika

Tu je domus Fullonica

s ostatkom jednog stupa

Zatim još neistraženi rimski forum kao međunarodni project.
Eto posla @neverine!! sretan

Glavna ranokršćanska bazilika

sa krstionicom

opločenom podnim mozaicima

jelenima

paunovima

i svašta nečim

sa svodovima od kamena i cigle

koje mjesto je natkriveno

da bi se moglo, nesmetano od atmosferilija, raditi.

Tu se nalazi i Via Sacra

uz polukružni trg koji se također još otkopava.

Kroz sve nas je vodio student Panče (blagodarime)

i tumačio porijeklo i ljepotu palača

s mozaičnim podovima

koji su djelomično oštećeni

zasipani pijeskom da bi bili sačuvani od leda

Vrijedniji dijelovi su razneseni po muzejima,

a ostaci gradežnih elemenata su razasuti uokolo.

Zgodno su, i u stilu, napravljeni koševi za otpadke.

Na sjevero zapadnom uglu vanjskog gradskog bedema
visoko uzdignuto vijori se Makedonsko sonce!!

- 22:01 - Komentari (2) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 10.09.2012.

IDEMO NA JUG (5)

TIKVEŠKI GROZDOBER

Ili ti ga po našu “jematva”, samo po sebi je svečanost –
uspjelo se sakupiti ljetinu, dobiti rezultat cjelogodišnjeg truda i rada.
Nećemo sad o vrednovanju tog rada, a moglo bi se puno toga reć.

Tikveška regija je pretežno vinogradarski orijentirana

Berba je, i grožđe crno

i bijelo

se donosi na otkupna mjesta

gdje se mjeri i predaje u proizvodnju

Komandant II MK udarne brigade nadgleda pripreme

postavljanje pozornica

i štandova u parku

na trgu

koji spremno dočekuje svečanosti.

Poslije podne u centru

prigodno izlaganje old timera

S mrakom trg se puni

ljudi sjede po zidićima

muzika trešti posvuda

stolovi postavljeni

boce poredane na šanku

i po policama

ražanj se vrti

kobasice i drugo visi pripremljeno

roštilji ili ti ga skare

već dime

na sve strane

vrtilice proizvode šećernu vunu

na dječju radost.

A onda glavna atrakcija - karneval

gdje se smjenjuju ljepotice

i zvijeri

te gusari

Zatim predstavnici drugih gradova

i domaćih škola

te raznih drugih grupacija

Na kraju domaćih jedan neidentificirane grupacije ili nacije!!

Kao što je red u ovakvim manifestacijama učestvuju i drugi

koji se identificiraju - kao komšije Bugari,

za njima Slovenci.

Poslije njih komešanje i ispružanje vratova,

uključivanje kamera, aparata, mobitela,

jer nisu istakli legitimaciju il bandiru

koja, pokazuje se, i nije baš potrebna.

Vidi se da su doletile

ravno iz Rio de Janeiro….

Braziljankeeeee

eeeeee!!

A onda ipak na kraju – cukar!!

razigrani Makarani

i Makaranke

Nažalost bez naše Valcer girl!! :-)

- 09:06 - Komentari (16) - Isprintaj - #

subota, 08.09.2012.

IDEMO NA JUG (4)

SJEĆANJE NA PROŠLOST I DANAŠNJE SLAVLJE

Nedavna prošlost zabilježena i kroz spomenike koji se ipak
koliko,toliko održavaju, a vandali ih i ovdje skrnave.

Na današnji dan slavi se dan nezavisnost Makedonije,
a 7. septembra 1944 oslobođeno Kavadarci,
pa je red da se predstave i oni koji su dali svoju mladost za taj cilj prije 70 godina.

Na drugu stranu od manastira i mjesta proslave goleme Bogorodice, put vodi do tužnog mjesta,

u selu Vataša, uz riječicu Ludu Maru

gdje su ubijeni 12 mladića

od 15 do 28 godina starosti

16. lipnja 1943. g.

Vatašanac je i Strašo Pindžur

čija kuća je spomen na njega

s bistom ispred

i, spomen pločom.

U parku i na brijegu iznad Kavadarci

stoji spomenik u sijećanje

na više od stotinu izginulih u borbi za slobodu

čija imena na mramornim pločama vandalima smetaju

pa ih lome

Sa spomenika panoramski pogled na Kavadarci,

a u podnožju spomen stup na Kiro i Dimče
koji su zajedno umrli ne predajući se neprijatelju.

U parku je bista Stefana Hadži Tefov - Fetkin

čijim imenom je nazvana knjižnica.

Imenom njegovog brata osnovna škola,
a ulica gdje boravim dok ovo pišem je “Braća Hadži Tefovi”.

U parku su postavljene biste i drugih
među njima i Dimkata Angelov - Gaber

čije ime nosi i jedna osnovna škola.

Dom kulture se diči imenom Ivana Mazov – Klime,

a gimnazija je znana kao Dobri Daskalov

Po parku su rasute biste i drugih heroja,
a nekolicini su ostali samo postamenti.

Komandant II Makedonske udarne brigade stoji u parku
gdje će biti udarno mjesto proslave oslobođenja i nezavisnosti,
a ujedno i pučka svečanost, Tikveški grozdober, o kojem u slijedećem javljanju!!

- 00:52 - Komentari (10) - Isprintaj - #

subota, 01.09.2012.

IDEMO NA JUG (3)

GOLEMA BOGORODICA

Veloj Gospi sam uteka, a posli 13 dana dočekala me Golema Bogorodica!

Iza Vataše, sela uz Kavadarci
na putu za izletište Moklište, putokaz prema manastiru sv. Nikole.

Izletište je pored malog umjetnog jezera na Ludoj Mari

koja toči preko ceste,

a koja pak vodi uzbrdo prema manastiru,

do čije kapije se dolazi nakon 800 m pješke ili kolima.

Prvi pogled u dvorište su stolovi, tuborg i miris

pečenih čevapa i drugih mesnih delicija.

A tek onda u oči upada stara crkva, manastir

u kojem je privremeno Golema Bogorodica,

jer ovo je ipak Mokliški manastir posvećen sv. Mikuli!!

U njemu, i oko njega, vjernici prigodno slave Bogorodicu.

Ispred crkve

i unutra pale se svijeće,

a i vani stoji jedan manastirac i vrši nekakav obred.

Tu su posvećene češme gdje se pije voda

i ostavlja novac.

Jedna češma

je u koritu rijeke

koja se obavezno posjećuje

gdje se popriča, posjedi, zamezi i

napije hladne vode,

a i zapali svijeću

sv. Nikoli, odnosno prigodno, Bogorodici

što je dar familije Mančevi

Gore je još jedna kapelica s likom sv. Nikole, također dar neke druge familije.

U susjednoj zgradi manastira gužva,

jer se vodi dražba za predmete poklonjene manastiru,

a voditelj pokazuje dražbeni predmet i uzvikuje licitirane ponude.

Za to vrijeme drugi na katu sjede i piju,

dok je ispod izlicitirano jagnje.

Najbolji ponuđač plaća licitirani iznos

i odvodi jagnje kući, gdje ga najvjerojatnije čeka nezavidna sudbina!!

U idućem nastavku idemo k dvanaest drugari
ili kako ih ovdje zovu “dvanaest deca” i još nekim drugima!