< | ožujak, 2008 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
31 |
SOPJE - U Sopju, nedaleko od Slatine, u subotu je održan prvi dio ovogodišnje manifestacije hrvatske baštine Dravsko proljeće, koja od prošle godine na jedinstven način povezuje pripadnike hrvatskoga naroda uz sjevernu i južnu stranu hrvatsko-mađarske granice. Tom manifestacijom Hrvati uz Dravu u Mađarskoj pokazuju da čuvaju svoje hrvatske korijene i nacionalni identitet njegujući jezik, običaje, etnografsku baštinu i vjeru. Njihovo stoljetno “Vazmeno kolo” na Mladi Uskrs pozdrav je početku proljeća i buđenju novog života. U osam sela i dva grada u južnoj Mađarskoj živi šest tisuća Hrvata, podrijetlom, tradicijom i običajima vezanih s Hrvatima uz desnu obalu Drave. Oni se napokon sjedinjuju sa svojom maticom zemljom i žele pokazati da ih Drava ne razdvaja, nego spaja s njihovom pradomovinom. Sopjanski načelnik Zvonimir Kovačec na početku je programa odgovario na pitanje zašto je Dravsko proljeće manifestacija hrvatske baštine. - Zato što smo to mi, zato što smo Hrvati i zato što smo ponosni na to. A baština je ono najvažnije, najvrednije što su nam naši stari ostavili u naslijeđe, to je ono što su stotinama godina stvarali i prenosili s naraštaja na naraštaj. Baština je sve ono što čini identitet jednoga naroda, to je jezik, vjera, običaji, tradicija, to je ljudskost i prijateljstvo. Baština je i trpeza puna hrane, nepresušno vrelo vode na kojemu se duh našega naroda napaja i krijepi za buduće naraštaje i za teške trenutke. Sudionicima u programu Kovačec je zahvalio što čuvaju kulturnu baštinu svojih krajeva i što su dio te kulturne baštine donijeli u Sopje. Za trajno održavanje uspostavljene suradnje zauzeo se i dopredsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Đuso Dudaš. U ime Virovitičko-podravske županije Dravsko proljeće otvorio je pokrovitelj manifestacije, župan Tomislav Tolušić, koji je poželio da sopjanska manifestacija preraste u prikaz najljepšega što taj kraj ima i posluži kao poticaj drugima da učine napore kako bi se od zaborava sačuvalo naše blago. U programu je nastupilo više od 500 izvođača, članova kulturno-umjetničkih društava iz Starina, Martinaca, Pečuha, Narda, Slatine, Donjeg Miholjca, Starih Mikanovaca, Turanovca, Donje Bebrine, Beničanaca, Virovitice, Gornje Stubice i Sopja. Jučer je Dravsko proljeće nastavljeno u mjestu Strain (Dravasztara) u Mađarskoj. Autor: P. ŽARKOVIĆ GLAS SLAVONIJE |
Jučer je u drevenjici SKUS-a "Franjo Strapač" Markovac uskrsnim nastupom započeo program obilježavanja 35. obljetnice folklornog društva i 15. obljetnice Matice slovačke Markovac. U prigodnom programu predstavile su se sve folklorne te pjevačka skupina SKUS-a "Franjo Strapač". Atraktivni su bili i solistički nastupi čak 25-ero članova društva. Gosti Markovčana bili su članovi SKUD-a "Braća Banas" iz Josipovca. Na vrijednih i bogatih 35 godina djelovanja i rada društva-domaćina u prigodnom je govoru podsjetio predsjednik SKUS-a "Franjo Strapač" – Mirko Kubaša, a značajne obljetnice markovačkim folklorašima i matičarima čestitali su: predsjednik Saveza Slovaka – Andrej Kuric, gradonačelnik Krešimir Žagar, dekan Branko Šipura i predstavnici ostalih matica slovačkih i društava-prijatelja. U povodu ovih vrijednih obljetnica markovački folkloraši izdali su i prigodan DVD sa čak 52 koreografije koje su obilježile matkovački folklor kroz prošla desetljeća pa do današnjih dana. Cijeli jučerašnji slavljenički program završen je atraktivnom novom koreografijom ciganskog plesa za koji su izrađene i nove nošnje. NAŠICE ONLINE |
Članovi Kulturno umjetničke udruge Nikola Šubić Zrinski Petrijevci, jučer su gostovali u Slobodnici, na 13. folklornoj manifestaciji pod nazivom Uskrsni ponedjeljak. U programu su sudjelovale folklorna i tamburaška sekcija, spletom plesova i pjesama Slavonije i Baranje. I članovi Kulturno umjetničkog društva «Kolo» iz Narda sinoć su, na Uskrsni ponedjeljak, za svoje mještane i njihove goste pripremili cjelovečernji folklorni program. Program je održan u mjesnom domu u Nardu . Uz domaćine, u programu su nastupili i članovi dramske sekcije iz Svetog Đurđa te pjesnici sekcije «Poeta» HKUD-a «Valpovo 1905». Ustanova za kulturne djelatnosti «Ante Evetović Miroljub» Valpovo priređuje za ljubitelje klasike klavirski koncert. Sutra uveće u kapelici svetog Trojstva u dvorcu «Prandau-Norman» s početkom u 19 sati samostalni će klavirski koncert održati pijanistica Renata Karaša. Predstavit će se djelima Betovena i Šopena, a ulaz je besplatan. RADIO VALPOVŠTINA |
Ćetrnajstu godinu po redu vrijedni Prugovčani, kako sami kažu, uz podršku općine Kloštar Podravski i ZAKUDa Koprivničko-križevačke županije, održavaju folklorne susrete na Vuzmeni ponedjeljak. Uz domaćine nastupili su: KUD BRAĆE RADIĆ - Visoko KUD KLOŠTAR PODRAVSKI KUD PETEFI ŠANDOR - Čakovci KUD IVAN VITEZ TRNSKI - Novigrad Podravski. |
SALINOVEC Premda se tradicionalnoj manifestaciji Jožekova u Salinovcu nije odazvalo svih četrdesetak mjesnih Jožeka i Pepica, proslava njihova imendana i spomendana sv. Josipa ove je godine bila veselija no ikada. Nikad ljepše Svjedoči o tome spontani usklik jednog mještanina koji je, ponesen glazbom i plesom domaćih tamburaša i folkloraša, radosno izjavio "kak se ovak nekaj lijepo nikad dosad u Salinovcu nije događalo". Pohvala za priredbu, koja se već nekoliko godina priređuje u čast brojnih domaćih godovnjaka koji na Jožefovo slave imendan, i ovoga puta ide kulturno umjetničkom društvu Salinovec i njegovim gostima. Oni su u mjesnom ugostiteljskom objektu za brojne okupljene mještane priredili program, u kojemu su nastupili mladi folkloraši pod vodstvom koreografa Tihomira Kukulića. Buket i plaketa Mladi su potom pokazali da su jednako vješti i u standardnim, latinoameričkim i suvremenim plesovima, u kojima ih je uvježbala Valentina Balent. Za godovnjake zapjevao je i tamburaški sastav Lirika pri margečanskoj udruzi građana Margareta, a uvježbanim nastupom u prekrasnim nošnjama starijim i više od 150 godina divljenje su izazvali članovi KUD-a Elizabeta iz Jalžabeta pod vodstvom Drage Vlašića. Predsjednica KUD-a Salinovec Ljiljana Gotal svim je godovnjacima imendan čestitala buketom cvijeća te plaketom s likom sv. Josipa u pečenoj terakoti, koje je izradio izvorni umjetnik Ivan Belač. Druženje je nastavljeno u mjesnom vatrogasnom domu. Autor Ljiljana RISEK večernji list |
Gradsko Kulturno umjetničko društvo „Šubić“ Novska, tijekom protekle godine ostvarilo je do sada najveći broj nastupa od osnivanja. Predsjednica društva, Dragica Šeničnjak, na godišnjoj izvještajnoj skupštini, rekla je kako su imali 20 javnih nastupa u Hrvatskoj, jedan u BiH, te skoro dvotjedno gostovanje na Sardiniji u Italija. Profesionalnost u radu, usklađenost u programu na nastupima potvrdili su vrhunski folklorni stručnjaci. „U svom programu, najčešće izvodimo slavonske pjesme i plesove novljanskoga kraja, ali i plesove drugih područja Hrvatske. Društvo je u proteklih 13 godina rada puno naučilo o vrijednostima očuvanja hrvatske tradicijske kulture i o rekonstrukciji i očuvanju narodnoga ruha. Za uspjeh je zasigurno zaslužna dosadašnja voditeljica folklora Katica Tomac, koja je vodila "Šubić" osam godina. Taj je posao od nedavno preuzeo naš dugogodišnji član Zoran Filipović, ističe predsjednica. Osim njega, na uvježbavanju programa radi Mirko Horvatić, voditelj tamburaša, a pjevanje vodi Darko Čuvidić, maturant Glazbene škole u Novskoj. Veliki je broj mladih koji pohađaju stručne seminare folklora. Voditeljica dječje folklorne grupe Snježana Bočkaj, za ovu godinu će realizirati i nabavu i šivanje dječjih slavonskih narodnih nošnji. Šivanja će se prihvatiti gospođa Blaženka Božić, tkalja iz Novske. Kao problem je istaknut nedostatak vlastitog prostora. Nakon započetih građevinski radovi na uređenju kino dvorane, gdje su do sada vježbali, društvo je ostalo bez prostora i probe su prebačene u Vatrogasni dom. Rješavanje prostora važno je i zbog fundusa originalnih narodnih nošnji u vlasništvu društva, zbog pravilnog čuvanja i održavanja, ističe predsjednica. „Trajno i najprikladnije rješenje bio bi prostor u sadašnjoj Glazbenoj školi, koji će, nakon što škola preseli u novu zgradu, ostati prazan, smatraju u društvu. Taj su prijedlog uputili i gradskoj pročelnici za društvene djelatnosti Sonji Marohnić Horvat. Najvećim dijelom društvo se financira iz proračuna grada, programe financira i Sisačko-moslavačka županija te Ministarstvo kulture. NOVSKA |
U znaku mađarske nacionalne manjine 8. ožujka u Petrinji je u sklopu obilježbe Međunarodnog Dana žena, u organizaciji Grada Petrinje, održana Prva smotra nacionalnih manjina koje žive na području grada. Uloživši zaista veliki trud kako bi se prezentirali na najbolji mogući način, predstavili su se Mađari, Albanci, Bošnjaci, Romi, Srbi, Talijani, Rusi, Makedonci, Crnogorci i Česi. Smotru je otvorio gradonačelnik Petrinje dr. Miroslav Gregurinčić:"Meni je osobito drago da se ovakav susret prvi put održava u našem gradu i nadam se da ćemo se svi i dalje slagati. Svim sudionicima se zahvaljujem, gostima želim ugodan boravak u našem gradu, a svim damama čestitam 8. ožujak, Dan žena." Prigodno se obratila članica poglavarstva Višnja Trklja, na čiji je poticaj i održana smotra. Nakon što je prisutne upoznala s poviješću Petrinje posbeno je naznačila: "Danas u 21. stoljeću, Petrinja je grad u kojem ne žive samo građani jedne nacionalnosti i to je i bio moto za održavanje ovakve smotre. Želja nam je da ovu manifestaciju pretvorimo u trajno godišnje okupljanje." Uz ostale goste, na predstavljanju manjina bili su Peter Sekereš, predsjednik koordinacije Vijeća mađarskih manjina i Antal Disztl, savjetnik za kulturu mađarskog veleposlanstva Zagrebu koji je pohvalio ovu manifestaciju: " Drago mi je što Petrinja ima toliko manjina i toliko bogatstvo. Čestitam gradu na ovoj priredbi i nadam se da će se tako nastaviti i u budućnosti". U zabavnom dijelu programa nastupilo je Kulturno društvo Mađara „ Adi Endre“ iz Zagreba i Osijeka. Svatko se predstavio na svoj način, neki su bile manje, a neki više uspješni. No, sve su riječi suvišne, jer slike govore više od riječi. Autor: Marela Morić PETRINJSKI RADIO |
Organizacijski odbor ovogodišnjih Dožinky, Žetvenih svečanosti češke manjine, najveće manjinske kulturne manifestacije, održao je danas sjednicu na kojoj je utvrđen program priredbe, što se održava u Daruvaru 19. i 20. srpnja. Kako je već ranije najavljeno, Dožinke će doživjeti preinake u programu, pa će se tako središnji folklorni program održati prvog dana priredbe, u subotu 19. srpnja, nakon otvaranja izložaba i predstavljanja publikacija, a održat će se na stadionu Sokola. U programu će biti izvedena i zajednička žetvena scena pod nazivom Već smo žito izmlatili, koju s manjinskim folklornim društvima priprema češki koreograf Milo Brtnik mlađi, a večer će završiti pučkim veseljem na školskom igralištu češke škole. U nedjelju program počinje žetvenom povorkom s alegorijskim kolima, a folklorne skupine koje sudjeluju u povorci na trgu će se predstaviti kratkom izvedbom. Na trgu će biti postavljeni štandovi s prikazom starih zanata i ponudom tradicionalnog češkog peciva i kolača. Poslijepodne od 16 do 20 sati na trgu, u parku i na školskom igralištu program će izvoditi gostujuće folklorne skupine, a od 18 sati bit će na igralištu češke škole pučko veselje. Program će biti dopunjen i drugim pratećim priredbama, a već je poznati da će se u Ivanovu selu održati etno dan. Organizatori Dožinky su Savez Čeha i Češka beseda daruvar, a pokrovitelji Ministarstvo turizma i Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske, dok su supokrovitelji Grad Daruvar i Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije. Grad Daruvar najavio je da je za Dožinke osigurao 30 tisuća kuna, a još 100 tisuća uložit će u obnovu stadiona Sokol na kojem se održava najveći dio programa. RADIO DARUVAR |
Osnovan prije godinu dana, Regionalni etno-centar Osijek okuplja tridesetak članova-suradnika s područja Slavonije i Baranje, sedam partnerskih udruga te KUD-ove koji sudjeluju u projektima čiji je cilj očuvanje kulturne i tradicijske baštine. Udruga radi na provedbi projekta “Zavičajnost”, a riječ je o izvannastavnom predmetu u obrazovanju prema HNOS-u, koji je prošle godine započet u pojedinim vrtićima. Projekt se planira proširiti prema strukovnim školama i učeničkim domovima s ciljem da mladi naraštaji upoznaju lokalnu povijest i tradicijsku baštinu. U suradnji s Turističkom zajednicom Grada Osijeka Regionalni etno-centar krajem svibnja u ambijentalnom prostoru Tvrđe planira organiziranje drugog etno-turističkog Slavonskog sajma, u sklopu kojeg bi se predstavile etnološke zbirke, rukotvorine, folklor i kulinarstvo. “Težimo da sve udruge, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i agroturizam pronađu mjesto na Slavonskom sajmu u svrhu promicanja vrijednosti slavonske tradicijske baštine, starih zanata i običaja”, ističe Ivan Nikolić, predsjednik Udruge. Centar u suradnji s Muzejom Slavonije i Ministarstvom kulture planira osnivanje stalnog etnološkog postava u kojem bi se, primjerice, mogao izložiti tkalački stan i lutke u narodnim nošnjama. Želja je da to bude multimedijski prostor za tečajeve, predavanja i radionice. Nikolić dodaje kako Regionalni etno-centar traži odgovarajući prostor za radionicu za izradu i restauraciju narodnih nošnji. “Želimo poticati mlade kreativce”, ističe Nikolić, dodavši kako je u pripremi modna etno-revija inspirirana motivima s narodnih nošnji te revija etno-frizura. Regionalni etno-centar pokrenuo je i kulturno-ekonomski projekt “Slavonski etno-brand” kao sastavni dio kulturnog identiteta koji se želi ponuditi razvoju seoskog ruralnog turizma. Riječ je o dugoročnom projektu koji se odnosi na izradu slavonskih suvenira uporabne vrijednosti: kišobrana s drvenim drškom u plavoj i bijeloj boji sa slavonskom etno-ornamentikom te crvenog kišobrana sa zlatovezom, etno-kravate “Slavonica” i drugih šokačkih suvenira. Na osnovi pravilnika o tradicijskim rukotvorinama i suvenirima planira se izdavanje potvrde o izvornosti, autohtonosti i kvaliteti proizvoda tradicijske baštine, uz postojeći registar, u koji je uvrštena, primjerice, šokačka reklja ili špencla, šokačka kapa, domaće tkanje, šlinga ili tradicijski šokački jastuk. Autor: Lj.KOVAČEVIĆ GLAS SLAVONIJE |
Od ove godine KUD ANKA OŠPUH iz Ludbrega ima svoje stranice. Adresa je www.kud-ankaospuh.com |
Kulturno umjetničko društvo "Slavko Kolar" u Palešniku jedno je od malobrojnih na ovom području koje uspješno djeluje već dugi niz godina. Predsjednica društva, Mirjana Ćuk ističe da je 40-ak članova KUD-a lani imalo 37 zapaženih nastupa. Osvajali su visoke plasmane, kao što je prvo mjesto na županijskoj smotri folklora, a sudjelovali su i na Đakovačkim vezovima. Osim financijskih problema, što muči sve kulturne amaterske udruge, palešnički folkloraši u posljednje vrijeme imaju problema s nedostatkom prostora. Kako je tamošnja škola imala potrebe za dotad KUD-u posuđenoj prostoriji, društvo je s probama preselilo u Vatrogasni dom, a kasnije će ih održavati u mjesenom domu. No, osim za probe, nedostatak prostora predstavlja veći problem kod čuvanja opreme a posebno instrumenata. KUD "Slavko Kolar" inače djeluje u pet sekcija, tako da osim pjevačke skupine i folkloraša, koje vodi Marija Škreblin, postoje još tri skupine tamburaša. Posebno su ponosni na male tamburaše, njih 12, koje vodi prof. Ivan Brleković. Upravo će oni uoči ljeta biti domaćini susreta mladih tamburaša, na kojima se očekuje sudjelovanje 10-ak tamburaških skupina. KUD "Slavko Kolar" također se priprema za odlazak na Smotru izvornog folklora 5.travnja u Čazmi, nakon čega će biti domaćini tradicionalne Večeri folklora u Palešniku. KRUGOVAL GAREŠNICA |
ŽENSKA PJEVAČKA SKUPINA NENE IZ BOŠNJAKA NJEGUJE STOLJETNI KORIZMENI OBIČAJ, JEDINSTVEN U CIJELOJ HRVATSKOJ BOŠNJACI - Ženska pjevačka skupina "Nene" iz Bošnjaka, koju čini 11 djevojaka i mladih žena, već deset godina u korizmeno vrijeme njeguje stoljetni bošnjački običaj koji je jedinstven u cijeloj Hrvatskoj. Ovih dana skupinu koju čine: Martina Hrenovac, Đurđica Plavšić, Josipa Plavšić, Marija Lešić, Marija Pavlović, Melita Lešić, Ivana Jovanovac, Marija Babogredac, Nada Leaković, Marina Leaković i njihova počimajla Vlatka Mišić zatekli smo u domu obitelji Mišić u Bošnjacima. "Nene" su za stolom, na kojem je postavljen veliki bijeli križ, prvo izmolile Očenaš i zatim počele pjevati Muku Gospodina Isusa Krista, poznatiju pod nazivom "Gospin plač". U molitvi su im se pridružili članovi obitelji Mišić te žene i bake iz susjedstva koje su suznih očiju promatrale svoje mlade sumještanke i evocirale sjećanja na dane kada su i one prije nekoliko desetaka godina u vrijeme korizme obilazile kuće po selu i pjevale Isusovu muku. "Gospin plač", pojasnio nam je umirovljeni učitelj te pučki pjesnik i glazbenik Antun Lešić Tunja, koji je izučio brojne tamburaše i koji svojim znanjem i iskustvom uvelike pomaže "Nenama" u njihovom radu, traje devedeset minuta uz jednu pauzu. Pjesma se nakratko prekida u trenutku kada Isus Krist umire na križu. "Riječ je o običaju koji se pjeva samo u našem selu. Bio sam još dite kad se u Bošnjacima pjevao "Gospin plač", znači četrdesetih i pedesetih godina prošlog stoljeća djevojke i žene svake su subote i nedjelje u korizmi po kućama pjevale Isusovu muku, a taj običaj, kazivale su naše bake, datira još od puno ranije jer su je i one pjevale dok su bile cure. "Gospin plač" pjeva se sve do subote navečer uoči Cvjetnice, što znači da će ga "Nene" ove godine zadnji put pjevati 15. ožujka", pojašnjava Antun Lešić-Tunja. A na ponoć u Cvjetnu nedjelju "Nene" kreću po selu pjevati tradicionalnu pjesmu "Faljen Isus, Jelo" i to sve do jutarnjih sati. "Obilazimo kuće naših prijatelja i rodbine i pod prozorima pjevamo "Jelu" ili podoknicu kako je zovemo u narodu. Domaćini moraju otvoriti prozor i darivati nas jajima. Riječ je o starom običaju kojim su se djevojke željele opskrbiti jajima za Uskrs s obzirom na to da je u tadašnje vrijeme bila nestašica jaja. Onome tko ne otvori prozor jaje se razbije o kuću, tako da ujutro cijelo selo zna tko nije želio otvoriti prozor, što je bila sramota za tu kuću", pojasnila nam je počimajla Vlatka Mišić, prvi glas "Nena" koji započinje pjesmu. Iako smo očekivali kako će djevojke i žene u domu obitelji Mišić biti odjevene u narodne nošnje, pojasnile su nam da to nije običaj u korizmeno vrijeme i da se "Gospin plač" zapravo pjevao s crnim maramama na glavi te da su ga pjevale i one djevojke i žene koje zapravo nikada nisu niti imale narodnu nošnju. Inače, ženska pjevačka skupina iz Bošnjaka ove godine obilježava desetu obljetnicu svoga postojanja. Osnovane su 1998. godine pod imenom "Rimljanke", a dvije godine kasnije prozvale su se "Nene". Sudjeluju na svim manifestacijama tradicijske kulture u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ali i diljem Slavonije. Svojim troglasnim pjevanjem predstavile su se i zagrebačkoj publici, a pripremaju se za ponovni odlazak u hrvatsku metropolu i nastup u Osijeku. Prošle su godine izdale prvi nosač zvuka pod nazivom "Lijepa li si, Slavonijo" koji sadrži 12 pjesama, uglavnom starinskih iz Bošnjaka, ali i nekoliko komponiranih pjesama poznatih autora. No, "Nene" se nisu zaustavile samo na tome. Svjetlo dana uskoro će ugledati i njihov drugi nosač zvuka, i to upravo "Gospin plač" koji su odlučile snimiti i prezentirati široj javnosti. U svome radu, kako ističu, imaju veliku potporu Općine Bošnjaci, Vukovarsko-srijemske županije i ZAKUD-a, no nažalost još uvijek nedostatnu za sve ono što mlade Bošnjačanke žele napraviti i time ujedno promovirati i svoje selo. No, "Nene" ne odustaju od svojih planova, marljivim i upornim radom pokazat će što sve znaju i umiju i vjeruju da će njihov trud biti prepoznat i da će ubuduće rijetko koja značajnija manifestacija tradicijske kulture u Hrvatskoj proći bez njihove pjesme. Autor: Marija LEŠIĆ GLAS SLAVONIJE |