ŽENSKA PJEVAČKA SKUPINA NENE IZ BOŠNJAKA NJEGUJE STOLJETNI KORIZMENI OBIČAJ, JEDINSTVEN U CIJELOJ HRVATSKOJ
BOŠNJACI - Ženska pjevačka skupina "Nene" iz Bošnjaka, koju čini 11 djevojaka i mladih žena, već deset godina u korizmeno vrijeme njeguje stoljetni bošnjački običaj koji je jedinstven u cijeloj Hrvatskoj. Ovih dana skupinu koju čine: Martina Hrenovac, Đurđica Plavšić, Josipa Plavšić, Marija Lešić, Marija Pavlović, Melita Lešić, Ivana Jovanovac, Marija Babogredac, Nada Leaković, Marina Leaković i njihova počimajla Vlatka Mišić zatekli smo u domu obitelji Mišić u Bošnjacima. "Nene" su za stolom, na kojem je postavljen veliki bijeli križ, prvo izmolile Očenaš i zatim počele pjevati Muku Gospodina Isusa Krista, poznatiju pod nazivom "Gospin plač". U molitvi su im se pridružili članovi obitelji Mišić te žene i bake iz susjedstva koje su suznih očiju promatrale svoje mlade sumještanke i evocirale sjećanja na dane kada su i one prije nekoliko desetaka godina u vrijeme korizme obilazile kuće po selu i pjevale Isusovu muku. "Gospin plač", pojasnio nam je umirovljeni učitelj te pučki pjesnik i glazbenik Antun Lešić Tunja, koji je izučio brojne tamburaše i koji svojim znanjem i iskustvom uvelike pomaže "Nenama" u njihovom radu, traje devedeset minuta uz jednu pauzu. Pjesma se nakratko prekida u trenutku kada Isus Krist umire na križu. "Riječ je o običaju koji se pjeva samo u našem selu. Bio sam još dite kad se u Bošnjacima pjevao "Gospin plač", znači četrdesetih i pedesetih godina prošlog stoljeća djevojke i žene svake su subote i nedjelje u korizmi po kućama pjevale Isusovu muku, a taj običaj, kazivale su naše bake, datira još od puno ranije jer su je i one pjevale dok su bile cure. "Gospin plač" pjeva se sve do subote navečer uoči Cvjetnice, što znači da će ga "Nene" ove godine zadnji put pjevati 15. ožujka", pojašnjava Antun Lešić-Tunja. A na ponoć u Cvjetnu nedjelju "Nene" kreću po selu pjevati tradicionalnu pjesmu "Faljen Isus, Jelo" i to sve do jutarnjih sati. "Obilazimo kuće naših prijatelja i rodbine i pod prozorima pjevamo "Jelu" ili podoknicu kako je zovemo u narodu. Domaćini moraju otvoriti prozor i darivati nas jajima. Riječ je o starom običaju kojim su se djevojke željele opskrbiti jajima za Uskrs s obzirom na to da je u tadašnje vrijeme bila nestašica jaja. Onome tko ne otvori prozor jaje se razbije o kuću, tako da ujutro cijelo selo zna tko nije želio otvoriti prozor, što je bila sramota za tu kuću", pojasnila nam je počimajla Vlatka Mišić, prvi glas "Nena" koji započinje pjesmu. Iako smo očekivali kako će djevojke i žene u domu obitelji Mišić biti odjevene u narodne nošnje, pojasnile su nam da to nije običaj u korizmeno vrijeme i da se "Gospin plač" zapravo pjevao s crnim maramama na glavi te da su ga pjevale i one djevojke i žene koje zapravo nikada nisu niti imale narodnu nošnju.
Inače, ženska pjevačka skupina iz Bošnjaka ove godine obilježava desetu obljetnicu svoga postojanja. Osnovane su 1998. godine pod imenom "Rimljanke", a dvije godine kasnije prozvale su se "Nene". Sudjeluju na svim manifestacijama tradicijske kulture u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ali i diljem Slavonije. Svojim troglasnim pjevanjem predstavile su se i zagrebačkoj publici, a pripremaju se za ponovni odlazak u hrvatsku metropolu i nastup u Osijeku. Prošle su godine izdale prvi nosač zvuka pod nazivom "Lijepa li si, Slavonijo" koji sadrži 12 pjesama, uglavnom starinskih iz Bošnjaka, ali i nekoliko komponiranih pjesama poznatih autora. No, "Nene" se nisu zaustavile samo na tome. Svjetlo dana uskoro će ugledati i njihov drugi nosač zvuka, i to upravo "Gospin plač" koji su odlučile snimiti i prezentirati široj javnosti. U svome radu, kako ističu, imaju veliku potporu Općine Bošnjaci, Vukovarsko-srijemske županije i ZAKUD-a, no nažalost još uvijek nedostatnu za sve ono što mlade Bošnjačanke žele napraviti i time ujedno promovirati i svoje selo. No, "Nene" ne odustaju od svojih planova, marljivim i upornim radom pokazat će što sve znaju i umiju i vjeruju da će njihov trud biti prepoznat i da će ubuduće rijetko koja značajnija manifestacija tradicijske kulture u Hrvatskoj proći bez njihove pjesme.
Autor: Marija LEŠIĆ
GLAS SLAVONIJE
|
