Europska poljoprivredna politika - izazov za hrvatski ruralni prostor

Za Europsku uniju poljoprivreda je mnogo više od proizvodnje hrane. Za većinu poljoprivrednika to je način života.

Europska poljoprivreda je mnogo postigla u proteklih nekoliko desetljeća. Prošla je kroz različite reforme i razvila se u skladu sa zahtjevima potrošača koji žele nesmetanu isporuku kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane po pristupačnim cijenama. Republika Hrvatska danas stoji pred velikim izazovom primjene reformi u području poljoprivrede.

ZNAČAJ ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDENE POLITIKE NA RAZVOJ POLJOPRIVREDE U HRVATSKOJ

Uključivanjem Hrvatske na zajedničko tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU donijelo je sa sobom brojne prednosti, ali i nedostatke koji se svakodnevno javljaju pred strukturama u vlasti, ali i samim poljoprivrednicima. Jedinstveni uvjeti tržišne utakmice prednosti su poslovanja na tržištu EU-a, ali istovremeno i veliki izazov za proizvođače. Izbirljivi zahtjevi potrošača i strogi standardi u proizvodnji dodatni su teret s kojim se naši proizvođači susreću u EU.

Poljoprivreda zahtjeva velika ljudska i financijska ulaganja koja donose plodove tek nakon nekoliko mjeseci, ponekad i godina pa je stoga potrebno uložiti veliki napor u svim segmentima društva kako bi najstarija djelatnost opstala, donijela prihod onima koji se njome bave, doprinijela zadovoljstvu kupaca te raznolikosti na tržištu poljoprivrednih proizvoda koji će biti konkurentni svojom cijenom i kvalitetom.

Hrvatskoj je u financijskom razdoblju od 2014.-2020. na raspolaganju nešto više od 2,26 milijardi eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Važno je naglasiti da države članice odabiru mjere prilagođene njihovim potrebama koje Europska unija samo sufinancira.
To znači da je uloga Republike Hrvatske, kao i svake druge države članice izuzetno važna jer je ona u svojim operativnim programima predvidjela prioritete financiranja u tekućem financijskom razdoblju na temelju kojih će se raspisati natječaji i prijavljivati kvalitetni projekti kako bi se unaprijedila poljoprivredna proizvodnja u ruralnim prostorima, poboljšao životni standard poljoprivrednika te omogućila stalna opskrba kupaca zdravstveno ispravnim i kvalitetnim proizvodima po primjerenim cijenama.

VELIK ZNAČAJ MLADIH U POLJOPRIVREDI – izazov za državu

U Hrvatskoj je prema Modelu ruralnih područja 99,24% područja definirano kao ruralno i mješovito,a samo 0,76% kao gradska područja urbanih aglomeracija. Republika Hrvatska bilježi nisku prosječnu gustoću naseljenosti dok je samo 4% poljoprivrednika mlađe od 35 godina pa je upravo poljoprivredna politika važan alat za povećanje toga broja.

Država mora biti aktivan pokretač reformi kojima će zaštititi svoje poljoprivrednike kroz sve faze njihova rada i djelovanja, pravednije raspodijeliti potpore aktivnim poljoprivrednicima te zajedno sa njima raditi na unapređenju konkurentnosti poljoprivrednog sektora, okoliša i seoskog prostora te života u ruralnim sredinama, koje danas bilježe velike migracije svojih mladih stanovnika u velika gradska središta.

Provedbom reformi po uzoru na zemlje članice EU država mora očuvati svoje selo i omogućiti mladim stanovnicima bavljenje poljoprivredom i na taj način pokazati društvenu odgovornost prema svojem ruralnom području.

Šume, pluća naše planete!!!

Milijun hektara tropskih šuma uništava se svake godine kako bi se stvorio jeftin prostor za ispašu goveda. Šume su pretvorene u pašnjake za stoku čije meso se prodaje za hamburgere u Europi i SAD-u. Ovdje ne govorimo o samo par stabala, nego o području veličine Belgije koje posijeku svake godine.

U periodu od 1966. do 1983. uništeno je 38% prašume uz Amazonu, koja je poznata kao pluća našeg planeta te koja osigurava gotovo polovinu svih naših lijekova. Ne trebamo ni spomenuti kako zbog toga mnoge životinjske vrste migriraju, nestaju pa čak i izumiru.

Od 1970. više od 20 milijuna hektara tropskih šuma pretvoreno je u stočne pašnjake. Ovo ubija i ugrožava mnoge životinjske vrste, a također i tamošnje stanovništvo. Ekolozi predviđaju da za 40 godina tropskih šuma više neće ni biti zbog ogromnih potreba mesne industrije. Danas se 1/3 Zemljine površine koristi za stočne pašnjake!!!

Također se iscrpljuju zalihe fosilnih goriva, zbog velike količine energije koju iziskuje proizvodnja mesa i drugih životinjskih proizvoda (11 puta više energije nego za proizvodnju žitarica). Eliminiranje tih proizvoda iz prehrane Amerikanaca kao i njihovog izvoza u druge zemlje rezultiralo bi 60-postotnim smanjenjem potreba SAD-a za naftom.

Sadašnje rezerve nafte u svijetu trajale bi 13 godina kada bi svi ljudi jeli meso, a kada bi svi počeli jesti voće i povrće, te iste rezerve trajale bi 260 godina!

''Kišne šume se uništavaju tehnikom udari i zapali. To znači da najbolje drveće posijeku i prodaju, dok ostalo obore na tlo, ispile i zapale. A to doprinosi još jednom drugom problemu - globalnom zagrijavanju'' - Juliet Gellatley

Svakako pogledajte ovaj kratki video koji ima jasnu poruku i neće vas ostaviti ravnodušnima... (kliknite na sljedeći link)

Amazon Rainforest deforestation




Mislite li da je prihvatljivo ovakvo ponašanje?! I sve to, samo zbog profita određenih industrija...

Kako u kriznim vremenima motivirati zaposlenike?

Motivacija u suvremenoj ekonomiji ima sve veći značaj. Uspješno poslovanje i profitabilnost neposredni su odraz visoke radne motivacije, a moderni menadžeri moraju savladati vještine pomoću kojih će motivirati svoje zaposlenike.
Menadžeri trebaju uvidjeti i prihvatiti činjenicu da je tržište prostor stalnih i neminovnih promjena, a glavni proces promjena događa se na tržištu i unutar tvrtke. Odnosi menadžera s ljudima moraju biti korektni, komunikacija pristojna i razumljiva, a procedure jasno definirane. Kriza morala, etičnosti, nezainteresiranosti za nove ideje, neinventivnosti i loših međuljudskih odnosa teško je rješiva kriza. Stoga, prepoznavanje, izgradnja, motivacija i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika, glavni su jamci konkurentnosti u krizi.
Na obrazovanju se ne smije štedjeti, a sve više treba poticati timski rad.
Najvažnije je da menadžeri ne smiju želju zaposlenika za dokazivanjem osjetiti kao prijetnju svojoj poziciji u tvrtki. Svaki radnik zahtijeva zaseban i poseban pristup u postizanju više razine motivacije. Menadžeri moraju izazivati djelatnike u područjima u kojima su najbolji te im pomoći da pridobiju znanja i vještine koje im trebaju da bi svoju predispoziciju pretvorili u snagu.

U suvremenoj ekonomiji samo će onaj menadžer koji je u stanju motivirati svoje zaposlenike voditi svoje poduzeće i zaposlenike prema uspjehu jer samo motivirani zaposlenici i zaposlenici koji poštuju svog menadžera ostvarivat će veće i bolje poslovne rezultate. Motivacija je neophodna za kvalitetan pristup radu u organizaciji i najveći poticaj za kvalitetan rad zaposlenika te ključni faktor uspjeha poduzeća. Novac kao najuobičajeniji oblik kompenzacije ima efekte na motivaciju samo do određene granice. Efikasan menadžer mora naći granicu maksimalnog iskorištenja novca kao sredstva motivacije.

Kako prepoznati angažirane / motivirane djelatnike?

Oni su graditelji tvrtke. Žele znati što tvrtka očekuje od njih, kakva je njihova uloga te što se od njih očekuje da bi mogli ispunili očekivanja. Prirodno su znatiželjni, žele poznavati aktivnosti tvrtke i svoje mjesto u njoj. Njihovi su rezultati stalno na visokoj razini. Žele dnevno iskoristiti svoja znanja i sposobnosti, rade strastveno, inovativni su i guraju naprijed svoju tvrtku.

Da bi ostali angažirani, djelatnici moraju imati čvrst odnos i jasnu komunikaciju s menadžerom. Menadžeri također moraju izazvati djelatnike u područjima u kojima su najbolji te im pomoći da pridobiju znanja i vještine koje im trebaju da bi svoju predispoziciju pretvorili u snagu. „Trajanje“ znanja stečenog na nastavi u društvenim i prirodnim znanostima kreće se od 12 do 18 mjeseci, dok je u informatičkim znanostima tek oko 6 mjeseci. Ako u međuvremenu student ili mladi stručnjak ne pristupi nekom seminaru o aktualnim dostignućima, ne pročita novu knjigu ili članak, kasni u fazi za studentima koji svoje učenje ozbiljno shvaćaju kao priliku da kvalitetu svojih života dignu na višu razinu.

Novac kao motivator

Uloga materijalnih nagrada je bitna u smislu egzistencijalnih potreba jer pruža zaposlenicima osiguravanje minimalnih egzistencijalnih uvjeta. Novac kao sredstvo za motivaciju uglavnom djeluje u slučaju potrebe za kratkoročnim povećanjem motivacije. Novac kao najuobičajeniji oblik kompenzacije ima efekte na motivaciju samo do određene granice. Efikasan menadžer mora naći granicu maksimalnog iskorištenja novca kao sredstva motivacije.

Strah od gubitka posla

Kod zaposlenika pada motivacija, a raste osjećaj frustracije i nesigurnosti. Osjećaj krivnje i srama te smanjenje samopoštovanja mogu smanjiti očekivanja da se nađe drugi posao ili interes da se posao uopće traži. Brojna istraživanja posljednjih dvadeset godina naglašavaju
negativne posljedice gubitka posla na emocionalno i mentalno zdravlje. Kao posljedicu gubitka posla često se navodi smanjenje samopoštovanja, povećanje anksioznosti i depresije. Recesija je u posljednjih godinu dana mnogimabila povod da u svoje radne organizacije "uvedu reda" u nadi da će njihovi zaposlenici u strahu od otkaza početidavati svoj maksimum. No, ako su hrvatski šefovi i pomislili da će stvaranjem straha od otkaza kod svojih zaposlenika postići veću produktivnost – prevarili su se.

Promjena strukture radne snage

Sve te negativne posljedice gubitka posla mogu se odraziti i na obiteljsko funkcioniranje. Neka istraživanja pokazuju da su dugotrajnije financijske krize povezane s povećanom stopom razvoda brakova. Treba naglasiti da većina istraživanja upućuju na to da su ovi negativni efekti gubitka posla izraženiji kod sredovječnih ljudi između 35 i 50 godina.

Kako vi gledate na motivaciju u radnom okruženju? Smatrate li da je vrlo bitna za zaposlenike i trenutno stanje s obzirom na gospodarsku krizu u kojoj se nalazimo?

Mijenjanje organizacijske kulture

Izvor problema organizacija ponekad može biti i u organizacijskoj kulturi: načinu na koji organizacija, uključujući njezine dioničare, razmišlja i djeluje. Kada organizacijska kultura blokira uspjeh, treba razmotriti promjenu kulture.

Organizacijska kultura nije samo rezultat odluke, nego ishodište procesa koji traje, u kojem se stavovi, vjerovanja i ponašanja ljudi postepeno oblikuju. U slučaju kada objektivno nije efektivna, uvijek je logično prilagođavanje na okolinu koja se mijenja.

Kultura organizacije se najčešće sama održava socijalizacijom. Kako bismo bolje objasnili način na koji funkcionira socijalizacija, opisat ćemo jedan eksperiment.

Poanta priče o pet majmuna je u tome što za mnogobrojne odluke koje donosimo, ne znamo prave razloge nego postoji neko znanje i mišljenje da se nešto radi baš na taj određeni način te da svaki drukčiji pokušaj jednostavno nije dobar. Kultura neke organizacije zapravo nam često nameće pravila u poslu, tj. „tako mi ovdje radimo“. Ovdje mi nosimo kravate. Kod nas je cijelo vrijeme zezancija. Ovdje mi radimo k'o psi, često i 10 sati dnevno. Kod nas je klijent/ica stvarno kralj/ica.

To je razlog što promjena organizacijske kulture nije laka.

Da bi smo postigli nešto novo i bolje, odnosno da bi organizacija bila uspješna moramo odbaciti ono što je staro, istrošeno, ono što je prestalo biti produktivno, a s time i učinjene greške, promašaje i zamke na koje smo zalutali zbog napora učinjenih u prošlosti.

"Kada se promjene u kompaniji odvijaju sporije od promjena u okruženju, znajte da je kraj sve bliži." - Jack Welch
Jednako je i u životu – nije loše pogledati oko sebe i u sebe, te napraviti analizu stvari koje radimo i ustanoviti za sve njih zašto to tako radimo. Sasvim je moguće da bi s nekim novim pravilom i naš život postao jednostavniji i smisleniji.

Slažete li se s nama?