Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/femaleteam

Marketing

Kako u kriznim vremenima motivirati zaposlenike?



Motivacija u suvremenoj ekonomiji ima sve veći značaj. Uspješno poslovanje i profitabilnost neposredni su odraz visoke radne motivacije, a moderni menadžeri moraju savladati vještine pomoću kojih će motivirati svoje zaposlenike.
Menadžeri trebaju uvidjeti i prihvatiti činjenicu da je tržište prostor stalnih i neminovnih promjena, a glavni proces promjena događa se na tržištu i unutar tvrtke. Odnosi menadžera s ljudima moraju biti korektni, komunikacija pristojna i razumljiva, a procedure jasno definirane. Kriza morala, etičnosti, nezainteresiranosti za nove ideje, neinventivnosti i loših međuljudskih odnosa teško je rješiva kriza. Stoga, prepoznavanje, izgradnja, motivacija i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika, glavni su jamci konkurentnosti u krizi.
Na obrazovanju se ne smije štedjeti, a sve više treba poticati timski rad.
Najvažnije je da menadžeri ne smiju želju zaposlenika za dokazivanjem osjetiti kao prijetnju svojoj poziciji u tvrtki. Svaki radnik zahtijeva zaseban i poseban pristup u postizanju više razine motivacije. Menadžeri moraju izazivati djelatnike u područjima u kojima su najbolji te im pomoći da pridobiju znanja i vještine koje im trebaju da bi svoju predispoziciju pretvorili u snagu.

U suvremenoj ekonomiji samo će onaj menadžer koji je u stanju motivirati svoje zaposlenike voditi svoje poduzeće i zaposlenike prema uspjehu jer samo motivirani zaposlenici i zaposlenici koji poštuju svog menadžera ostvarivat će veće i bolje poslovne rezultate. Motivacija je neophodna za kvalitetan pristup radu u organizaciji i najveći poticaj za kvalitetan rad zaposlenika te ključni faktor uspjeha poduzeća. Novac kao najuobičajeniji oblik kompenzacije ima efekte na motivaciju samo do određene granice. Efikasan menadžer mora naći granicu maksimalnog iskorištenja novca kao sredstva motivacije.

Kako prepoznati angažirane / motivirane djelatnike?



Oni su graditelji tvrtke. Žele znati što tvrtka očekuje od njih, kakva je njihova uloga te što se od njih očekuje da bi mogli ispunili očekivanja. Prirodno su znatiželjni, žele poznavati aktivnosti tvrtke i svoje mjesto u njoj. Njihovi su rezultati stalno na visokoj razini. Žele dnevno iskoristiti svoja znanja i sposobnosti, rade strastveno, inovativni su i guraju naprijed svoju tvrtku.

Da bi ostali angažirani, djelatnici moraju imati čvrst odnos i jasnu komunikaciju s menadžerom. Menadžeri također moraju izazvati djelatnike u područjima u kojima su najbolji te im pomoći da pridobiju znanja i vještine koje im trebaju da bi svoju predispoziciju pretvorili u snagu. „Trajanje“ znanja stečenog na nastavi u društvenim i prirodnim znanostima kreće se od 12 do 18 mjeseci, dok je u informatičkim znanostima tek oko 6 mjeseci. Ako u međuvremenu student ili mladi stručnjak ne pristupi nekom seminaru o aktualnim dostignućima, ne pročita novu knjigu ili članak, kasni u fazi za studentima koji svoje učenje ozbiljno shvaćaju kao priliku da kvalitetu svojih života dignu na višu razinu.

Novac kao motivator

Uloga materijalnih nagrada je bitna u smislu egzistencijalnih potreba jer pruža zaposlenicima osiguravanje minimalnih egzistencijalnih uvjeta. Novac kao sredstvo za motivaciju uglavnom djeluje u slučaju potrebe za kratkoročnim povećanjem motivacije. Novac kao najuobičajeniji oblik kompenzacije ima efekte na motivaciju samo do određene granice. Efikasan menadžer mora naći granicu maksimalnog iskorištenja novca kao sredstva motivacije.



Strah od gubitka posla

Kod zaposlenika pada motivacija, a raste osjećaj frustracije i nesigurnosti. Osjećaj krivnje i srama te smanjenje samopoštovanja mogu smanjiti očekivanja da se nađe drugi posao ili interes da se posao uopće traži. Brojna istraživanja posljednjih dvadeset godina naglašavaju
negativne posljedice gubitka posla na emocionalno i mentalno zdravlje. Kao posljedicu gubitka posla često se navodi smanjenje samopoštovanja, povećanje anksioznosti i depresije. Recesija je u posljednjih godinu dana mnogimabila povod da u svoje radne organizacije "uvedu reda" u nadi da će njihovi zaposlenici u strahu od otkaza početidavati svoj maksimum. No, ako su hrvatski šefovi i pomislili da će stvaranjem straha od otkaza kod svojih zaposlenika postići veću produktivnost – prevarili su se.




Promjena strukture radne snage

Sve te negativne posljedice gubitka posla mogu se odraziti i na obiteljsko funkcioniranje. Neka istraživanja pokazuju da su dugotrajnije financijske krize povezane s povećanom stopom razvoda brakova. Treba naglasiti da većina istraživanja upućuju na to da su ovi negativni efekti gubitka posla izraženiji kod sredovječnih ljudi između 35 i 50 godina.


Kako vi gledate na motivaciju u radnom okruženju? Smatrate li da je vrlo bitna za zaposlenike i trenutno stanje s obzirom na gospodarsku krizu u kojoj se nalazimo?


Post je objavljen 15.01.2015. u 10:08 sati.