Dubai2

ponedjeljak, 27.11.2006.

Prva kisa, prvi pacijent

Punih 12 dana trajala je medijska sutnja na blogu. Nismo nigdje putovali, nismo bili na odmoru, nego smo jednostavno bili prezaposleni. Barbara je pocela raditi kao samostalan doktor.

Tko god hoce antibiotik (osim naravno mene) moze joj se javiti u 24-satnoj klinici bolnice "Emirates". A ja sam dane gubio na svom radnom mjestu. U ova dva tjedna, Dubai je ugostio GITEX, treci najveci svjetski sajam racunalne opreme...

...temperatura je konacno pala ispod 25 stupnjeva, prva ovosezonska kisa "oprala" je Dubai i grad koji je raskopan zbog uvodjenja metroa pretvorila u blatnu kaljuzu i to tocno na dan kad sam ja odlucio prosetati gradom i rijesiti neke stvari. Imali smo nekoliko interesantnih gostiju iz Europe i sada nastavljamo bitku za novozelandske vize.

- 13:21 - Komentari (6) - Isprintaj - #

srijeda, 15.11.2006.

Ordem e Progresso

Vjerojatno ste primjetili ovaj natpis iz naslova na kricavoj zastavi najvece latinskoamericke zemlje. Nastao je kada su se plemena Amazone i njihovi feudalci oslobodili portugalske vlasti i trebao bi oznacavati da ce nova zemlja donjeti "red i napredak". Sudan nema natpise o zeljama za napretkom na svojoj zastavi, ali gotovo na svakom kutu nailazite na natpise "razvoj", "progres", "red", "investicije"...
U prethodnom postu ste vidjeli kako izgleda planirano razvojno podrucje "Mogran" na uscu dvaju Nilova. A sada, da vidimo kako to izgleda u praksi. Dakle, poslovni dio Khartouma, Arkaweet, izgleda ovako...

Vec sam vam rekao da u Khartoumu tek nekoliko ulica ima nogostup. One oko predsjednicke palace. Sve ostale, pa i one u poslovnom Arkaweetu izgledaju ovako. U malim vilama oko ove ulice nalaze se predstavnistva svjetske poslovne kreme. Tek ako ste stvarno veliki, mozete su priustiti gradnju velike poslovne zgrade. Recimo, velika sudanska naftna kompanija gradi novu zgradu u Arkaweetu. Mjesto na kojem se gradi se ne zove gradiliste, nego "huge investition" ili "developement". Dakle nesto sto bi trebalo odgovarati zagrebackoj upravnoj zgradi INA-e, popularnoj "Karingtonki". Medjutim, usporedba bas i ne stoji...

A kad smo vec kod usporedbi, mozemo pogledati kako izgleda zgrada sudanske telekomunikacijske tvrtke. Sudanski "Mobitel" ima trostruko vise pretplanika nego svi hrvatski operateri zajedno. Dakle, zatvorite oci, zamislite "Hoto Tower" ili futuristicku zgradu Vipneta na Zitnjaku i onda zamislite gdje je smjesteno nesto sto ima 15 milijuna pretplatnika. Evo, ovdje...

A odmah prekoputa je velika svjetska multinacionalka, hranitelj i zlatni sponzor ovog bloga...

A sada pogledajte ovaj Sizifov posao: Ovaj covjek ne pere svoj auto. On je djelatnik auto-salona i u ovom trenutku pere izlozbeni primjerak pred salonom....

Kako prodje krpom, tako se na karoseriji skuplja nova prasina. Ceste, posebno one vece, nisu zakrecene, iako su projektirane za puno manje ljudi...

Pravila voznje nema i vlada totalni kaos, ali vecih guzvi, poput Teherana ili Kaira nema. Razlog tome je podatak da ogromnu vecinu gotovo 10-milijunskog Khartouma cini novodoseljena sirotinja iz predgradja, koja je pobjegla iz ratnih podrucja. Oni nemaju ni za kruh, a o autu ni ne sanjaju. Ako vec negdje trebaju ici onda pjesace kilometrima, voze se Nilom ili nekim prikladnim prijevoznim sredstvom, poput ovog...

...ili posebno popularnog zatvorenom motocikla, poput ovog....

Ovakvih prometala je pun Khartoum, posebno Arkaweet i navodno porijeklo vuce iz Indije. Problemi nastaju na krizanjima. Tamo vladaju pravila jacega jer semafora nema, a prometnika ima, ali rijetko. Najcesce svi udju istovremeno u krizanje, pa tko je jaci, on uziva "red" i "progres".

Posebno je zanimljivo na pruznim prijelazima. Kada dodje vlak, samo drugi i eventualno treci automobil stanu u red. Cetvrti ce se zaustaviti pored prvog, peti sa druge strane. U trenu ce se na pruznom prijelazu stvoriti sedam do ostam traka. Kad vlak prodje, svih osam vozaca iz prvog reda startaju istovremeno. Medjutim, kad vlak prodje shvate da su suoceni sa osam drugih vozila sa druge strane pruge. Onda nastane kaos i taman kad ga rijese dodje sljedeci vlak.
Uz cestu se prodaju lubenice, kao da je ovo Opuzen, a ne Khartoum...

...ali ima i stvari koje ne proizvodi "Jambina dolina"...

...i medju njima cete najcesce pronaci datule. Jeste li znali da postoji cak 17 vrsta?

Tako izgleda sudanski "red" i "progres"...

- 20:55 - Komentari (6) - Isprintaj - #

petak, 10.11.2006.

Kad je Azraq sreo Abyad...

Azraq dolazi iz Etiopije. Rodio se u svetom jezeru Tana i odatle je krenuo na jug. Nakon svega par kilometara nasao se u gotovo 400 kilometara dugom kanjonu i nije mogao birati svoj smjer. Medjutim, nakon 400 kilometara, kad se otrgnuo zagrljaju etiopijskog stjenjaka Azraq je pokazao svu svoju raskos...

...a zatim je krenuo na sjever, prema sudanskom platou.
Istovremeno, iz srca Afrike, iz najtamnijih i naskrivenijih kutaka na granici Ruande i Ugande prema sjeveru se zaputio Abyad. Prosavsi prasumu, Viktorijino i Albertovo jezero, jezero Kyoga, i Abyad je dosao do sudanskog platoa. Nakon puta dugackog 3700 kilometara, ubrzo nakon sto je presao 15-u paralelu, Abyad se rasirio po udolini da se malo odmori. Istovremeno, Azraq je isao paralelno prema sjeveru i kad je nakon 1800 kilometara osjetio "velikog brata Abyada" naglo je skrenuo na zapad i krenuo mu u susret. Tamo gdje su se susreli Azraq (An-Nil Al Azraq ili Plavi Nil) i Abyad (An-Nil Al Abyad ili Bijeli Nil) nastao je Khartoum.

Kao sto vidite na mapi, Khartoum se sastoji od tri grada na razlicitim obalama Nilova. Lijevo, na lijevoj obali Bijelog Nila je staro trgovacko srediste, Omdurman. Sasvim gore, na desnoj obali rijeke nalazi se novi dio grada, Bahri. Bahri je nov samo po vremenu nastanka, ali u njemu nista nije ni moderno ni suvremeno. Izgradile su ga izbjeglice iz nemirnih i ratom zahvacenih podrucja Sudana donjevsi svoju kulturu i arhitekturu i pritom povecavsi khartumsko stanovnistvo sa milijun na gotovo devet milijuna. Svakako najzanimljiviji dio Khartouma je ovaj izmedju dvaju rijeka. Simpaticno neokolonijalno gradsko srediste sa palacama u britanskom stilu i vrtovima punim zelenila nalazi se tocno u sredini slike, sjeverozapadno od vec opisane zracne luke, na posljednjih nekoliko kilometara obale Plavog Nila. Iako je Bijeli veci i duzi, Plavi Nil je zapravo africki rezervoar vode, i upravo se ovoj rijeci mozemo zahvaliti na postojanju anticke egipatske civilizacije.
I Sudan uvelike ovisi o Azraqu. Osim sto se na dvije brane na Plavom Nilu proizvodi 90% sudanske elektricne energije, trokut kojeg zatvaraju dvije rijeke, ako izuzmemo sam njegov vrh je koji pripada gradu Khartoumu, je velika regija Al Jazeera (poluotok). Al Jazeera je najveci svjetski agrikulturni projekt i najveca svjetska zitnica. Pogledajte kako izgleda to zelenilo iz svemira...

Da Nil pretvara pustinju u zelenilo vidio sam odmah ujutro sa prozora svoje sobe u Hiltonu. Na sve strane se vidjelo samo zelenilo, pa sam odlucio malo ispitati okolinu hotela.

Khartoumski Hilton je najdalja tocka "poluotoka" tj. zgrada koja je najblize uscu dvaju Nilova. Kad se u njemu prijavljujete na recepciji pitaju vas zelite li sobu koja gleda na Plavi ili Bijeli.

Hotel se nalazi doslovno 200 metara od obale Azraqa. Medjutim, nakon sto presjecete parkic ispred hotela morate preci Nilsku ulicu (Shara Al-Nil), jedinu khartoumsku ulicu sa nogostupom, koja od sredista grada vodi prema Omdurmanu. Prelazak ulice je prava avantura, neprekinuti slijed jurecih automobila ne pokazuje nikakvu namjeru da stane bar na trenutak.

Nakon desetminutnog vrebanja prilike napokon smo pretrcali na drugu stranu i izbili na Nil...

Zapravo na rukavac Nila. Ako ponovo pogledate snimak Khartouma, vidjet cete da se neposredno prije spajanja Plavi Nil dijeli na dva rukavca, i ovo je tek njegov juzni, lijevi rukavac. Osim sto ce se razdijeliti na dva rukavca, vode Plavog Nila toliko su snazne da gotovo zatvaraju korito Bijelog Nila koji je na samom uscu daleko najuzi u nekoliko stotina kilometra toka prije Khartouma.
Istocno se nalazi gradsko srediste. Prije nego sto su brane podignute uzvodno od grada, Khartoum se zbog poplava stidljivo povukao nekoliko stotina metara od obale, a sam obalni pojas je bio nastanjen samo domorocima koji su zivjeli u malim neuglednim nastambama, kakvu vidite na slici desno.

Tek reguliranjem vodostaja branama Nil je ukrocen i moze se graditi na njegovim obalama. Medju prvima je svoju prigodu iskoristio libijski predsjednik Gadafi - reprezentativna zgrada koja dominira Khartoumom je njegov hotel. Posjetio sam i te domorodacke nastambe, usprkos malaricnim komarcima. Nazalost, fotografiranje bi bilo dosta rizican posao, a jedini koji se nije bunio poziranju je kucni ljubimac jedne od tih nastambi...

No, vratimo se Plavom Nilu, prije nego sto nestane...

Naime, nakon samo nekoliko stotina metara, ispred ove dzamije...

...Azraq ce se susreti sa Abyadom, koji gledan sa usca izgleda grandiozno, vise kao jezero nego kao rijeka...

A sad zamislite, samo dva kilometra uzvodno Bijeli je Nil cetiri puta siri nego na ovoj slici i ima veliku adu u sredini (opet pogledajte mapu lijevo dolje). I, kako to biva i u nogometu, "veliki Bijeli" ce progutati "Plavog" i jurnuti prema Mediteranu. Kao sto sam vec rekao, Bijeli Nil se naglo suzava i na samom uscu je sirok jedva 300 metara. Toliko je kratak, da mu je usce premosceno isluzenim mostom koji je bio izgradjen na nekoj rijeci u Indiji, a zatim razmonitiran i doveden u Khartoum. Ovo je pogled na spojiste (arap. mogran) sa tog mosta...

Ovo u prvom planu je Bijeli Nil, a ovaj desni pritok je Plavi Nil. Od ovog mjesta rijeka se zove samo Nil i tece prema sjeveru, pa onda ponovo prema jugu nakon sto ju zaustavi Nubijski plato, da bi na kraju opet krenula na sjever i zavrsila svoj put velikom deltom izmedju Kaira i Aleksandrije. Mozete primjetiti kako su obale Nila zelene. Medjutim, to je samo sa sjeverne strane mosta. Sa njegove juzne strane trokut kojeg zatvaraju dvije rijeke jedno je od najvecih svjetskih gradilista. Ovdje nasaje novi Khartoum, Khartoum 21-og stoljeca.
Ako se ostvare ambicozni planovi, usce dvaju Nilova, jedno od najatraktivnijih djelova Afrike ce za tri godine izgledati ovako:

Medjutim, sada je sve to veliko gradiliste i nije bilo bas pametno fotografirati pored brojnih kombija pretrpanih pripadnicima osiguranja naoruzanih "dugim cijevima". Uskoro se poceo spustati mrak...

...pa sam se i ja premjestio u vrt hotela...

...a potom i u krevet. Sutra je vazni radni dan...

- 13:30 - Komentari (4) - Isprintaj - #

utorak, 07.11.2006.

Uvijek moze gore...

Ako ste pomislili da su printane karte umjesto e-ticketa na Balkanu ili zivcano aerodromsko osoblje na Plesu nesto strasno, znajte da uvijek moze i gore. Sinoc sam prosao pakao zracne luke Khartoum International. Usluge u ovoj zracnoj luci se mogu usporediti (ali to ne znaci da su bolje) sa prijevoznim uslugama "Firme Krstic" iz filma "Tko to tamo peva".
Iako cete na internetu naci razlicite datume izgradnje, kojima se opisuju minorni gradjevinski zahvati na raznim objektima, zracna luka u Khartoumu je izgradjena 60-tih godina proslog stoljeca za potrebe tadasnjeg grada, velicine Zagreba. To jos uvijek ne znaci da je zracna luka velika kao Pleso, mislim da je otprilike upola manja od splitske. Od tada je Khartoum zbog ratnih migracija narastao na 9 milijuna, a zracna luka se nije bitno promjenila vec cetrdeset godina. Mislim da se u godinama mjeri i vrijeme kad je zadnji put bila ociscena.
Khartoum International se nalazi na rubu kolonijalnog Khartouma, sto znaci u centru danasnjeg grada. Dolazak do poznatih hotela u sredistu grada mjeri se u minutama i do je dobra strana. A sada niz losih: posto je u sredistu grada, dolazak do zracne luke je gotovo nemoguc u rush-houru, a o parkingu oko zgrade da i ne govorimo. Aerodromsko osoblje je iznimlno ljubazno, medjutim na svakog aerodromskog sluzbenika idu bar dva sluzbenika nacionalne sigurnosti koji zive i funkcioniraju pod motom "Putnik = neprijatelj". Putovnicu morate pokazati barem deset puta na razlicitim punktovima u toj kosnici. Zapravo, malo je glupo isporedjivati ovo sa kosnicom, jer su pcele definitivno organiziranije od Sudanaca. Vecina tih punktova u zracnoj luci za prolaz zahtjeva ispunjavanje nekog formulara, gotovo uvijek istog, i svaki razgovor zavrsava pruzanjem dlana, sto znaci 20$, dakako bez ikakve potvrde. Check-in je jedan od najnaprednijih i otporan je na eventualni nestanak struje. Naime, u Khartoumu se check-in ne radi sa kompjutorima, nego manualno. Sinkronizacija medju sluzbenicima je vrlo zanimljiva: posto ih je malo, svaki put kad nekome dodje putnik za neki let on se prodere nesto na arapskom i dotrci mu sluzbenik koji ima naljepnice (male, kao one za cijene u malim trgovinama) sa svim sjedistima u avionu i on najlijepi tu naljepnicu na tzv. boarding card. Svi ti papiri sa naljepnicama su isti, neovisno koji je tip aviona u pitanju, pa se nekad nalijepi i sjediste koje ne postoji, ali necemo sad ulaziti u detalje. Veci problem je u tome sto su cetiri check-in saltera sa jedne, a cetiri sa druge, pa citav proces potpomazu dvojica "nosaca naljepnica". Ali, na svakom salteru mozete napraviti check-in za bilo koji let, pa se njih dvojica moraju dogovoriti koje je sjediste koji dao na neki let, tako da ga drugi ne iskoristi. Sta mislite, kolika je vjerojatnost pogreske? Nakon toga ide kontrola putovnica, koja je za mene prosla relativno brzo jer je citavu stvar vodio PR moje tvrtke, ali u pravilu za Sudance se kontrola putovnica pretvara u desetminutno ispitivanje. Onda dolazite u cekaonicu, slicnu cekaonicama po hrvatskim bolnicama. Ulaz u business lounge se placa, neovisno o FF statusu ili karti. Nakon toga se ide na gate, tj. jedan od 2 gatea. Radi se o drvenim vratima kroz koja se izlazi na pistu. Tamo se vrsi kontrola, medjutim, posto nema racunalne kontrole tko je prosao check-in, sve se opet radi rucno. Morate pokazati opet izlaznu vizu i vase ime je onda prekrizeno na listi putnika. Tek kad su sva imena prekrizena, avion moze krenuti. Medjutim, to ide glatko u 1% slucajeva. Najcesce se dogodi da su ona dvojica sa naljepnicama dali dvojici putnika isto mjesto. Ili ne neki putnik unesen (zapravo napisan, jer se lista radi sa olovkom) dva puta. Ili nije unesen uopce. Ako ne vjerujete meni, pogledajte sta misle drugi putnici.
Nikad nisam bio toliko sretan dok sam ulazio u avion Emiratesa.

- 10:55 - Komentari (5) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 06.11.2006.

Ziv sam...

Prezentacija. Dok okupljni zvacu shish tawouk cu sjesti i napisati recenicu dvije. Samo da znate da sam ziv, iako hodam mocvarama uz obale Nila, jedem fast-food hranu i pijem vodu iz vodovoda. Ali jos uvijek sam ziv. Pozdrav iz Khartouma.

- 10:36 - Komentari (3) - Isprintaj - #

subota, 04.11.2006.

Blago zaostalima

Croatia Airlines je pobjednonosno najavila da prva u regiji uvodi e-ticket: elektronske avionske karte. Bilo bi to pohvalno, kad to ne bi bila ona ista Croatia Airlines koja nas je u srpnju dva tjedna uvjeravala da nam ne moze izdati kartu za Mahira, jer on mora doci osobno po nju. Cak niti njegovoj sestri, koja je imala njegovu putovnicu. Usput, samo par dana prije je Barbara preuzela karte za Mahirovu sestru u istoj toj Croatia Airlinesu.
Bit ce zanimljivo vidjeti kako ce Croatia Airlines spojiti svoju sigurnosnu politiku i elektronske avionske karte. Naime, prednost elektronske karte je u tome sto ima samo jedan broj koji se posalje mailom i putnik u zracnoj luci samo utipka taj broj i automat mu isprinta kartu. Kod Croatia Airlinesa, zbog njihove sigurnosne politike, vjerojatno cemo morati ici sa dvije osobne iskaznice u poslovnicu po e-ticket, sigurnosti radi.
Otkako sam u Dubaiju prosao sam vise stotina kilometara u avionima i ne sjecam se da sam ijednu kartu osobno kupio i nisam ni znao da karte tiskane na papiru sa sedam kopija jos postoje. Tajnica radi sve rezervacije, bilo da se radi o poslovnom, bilo o privatnom putovanju. Kao frequent flyer samo ubacim karticu u automat i izaberem na koji se od rezerviranih letova zelim chekirati. Kad ce to uvesti nasa "regionalna sila"? Kad ce uvesti novu uslugu koju ima Emirates, a koja omogucava izbor sjedista od doma, tako da se rezervira preko interneta ili mobitela?
Gledam ispred sebe u business loungeu dubajske zracne luke beduinsku obitelj. Iako su pored njih kozne fotelje sa masazerima, oni sjede na prostirci na podu. Iako je pored njih svedski stol, jedu koftu koju je mama spremila za put. Tehnicki zaostala sirotinja... Osmogodisnje dijete se igra sa portable Playstationom, itim kao onaj kojeg sam nekoliko puta pokusao ubaciti u kucni proracun i Barbara ga je isto toliko puta kirurski odstranila. Gledam to beduinsko dijete, ne zna za fotelju, ne zna za noz i vilicu, ali zato ne zna ni za avionsku kartu u sedam primjeraka kao u Croatia Airlinesu (jedan mami, jedan tati, jedan teti na check-inu, jedan na gateu, jedan putniku, jedan markici Rebicu, jedan tek tako, da popuni broj...). Za njega sa karte oduvijek elektronske. Blago zaostalima...
Ista je stvar sa djecom brdskih podrucja Istocnog Azerbejdzana. Njohov telefonski operater ce im spojiti obaveznu fiksnu telefoniju koristeci mobilnu tehnologiju. Mali Iranci u Istocnom Azerbedzanu za sada ne znaju da postoji telefon. Ali kad ga dobiju, bit ce to najmoderniji sa svim opcijama koje sada nudi T-com. Oni nece znati da je ikad postojala brzina interneta manja od jednog megabita u sekundi. I onda kad jednom dodju u Europu i vide negdje one telefone sa brojcanikom i pulsnim biranjem, smijat ce nam se kao da smo mi tehnicki zaostali, a ne oni.
Blago zaostalima... Uvijek dodju na gotovo.

- 14:48 - Komentari (3) - Isprintaj - #

četvrtak, 02.11.2006.

Kvarnerske pirane i turopoljske zirafe

Evo me nazad iz Teherana. Dosla im je zima. Prije mjesec dana kad sam bio tamo bili su na +28, sada imaju samo +8. Kao i obicno kad se vratim u Dubai, pregledavam naslagane novine da vidim sto sam propistio. I svi pisu o o novoj senzaciji, daljnjem rodjaku cudovista iz Loch Nessa.
Kad sam pisao o 303 otoka u arhipelagu, Shoole je mudro pitao za studiju o utjecaju na okolis. Investitori su se busali u prsa svojom studijom, i iako je vjerojatno bila pro-forma jer u Dubaiju "zeleni" ne mogu zaustaviti ove sve ludorije nisam je dovodio u pitanje, da ne pokvarim pricu. Ali...
...stvarnost ce ubrzo pokazati da su nesto zaboravili. Pobrinuli su se za floru i faunu dna Perzijskog zaljeva, ali su zaboravili na utjecaj pridoslica.
Kad su na Kanarskim otocima htjeli imati jos pjescanih plaza, dovozili su pijesak iz Sahare. Zaboravili su da u pijesku zive skorpioni kojih do tada na otoku nije bilo. Skorpioni su se razmnozili u poubijali nekoliko otockih autohtonih zivotinjskih vrsta. Plaze su godinama bile neupotrebive, i danas na Kanare odlaze samo njemacki penzioneri i odbjegli generali.

Zadnjih desetak dana Dubai potresa nova prica. Kupace na plazi u Jebel Aliju, na zapadnom dijelu emirata, u mutnom moru napadaju cudne zivotinje. Ugrizi, ubodi i opekline se ne mogu povezati ni sa jednom "domacom" ribom. Morska zmija, koja je ucestala u Zaljevu, ima premala usta za tako veliku ranu. Manta moze napasti samo jednom, a rana od tajanstvenog napadaca ima vise. List nije agresivan, a ova zivotinja napada i u plicaku. Tko zna sta su dovukli i sta je tu mutiralo, u svakom slucaju ljudi sa strahom bjeze sa plaza u blizini palme Jebel Ali. Studija utjecaja na okolis nije predvidjela ponasanje dubinskih koraljnih riba kad sa nadju na pjascanom dnu i sad se tamo vise ne moze kupati.
Pametno bi bilo izvuci pouku prije nego sto potpiseno ugovor u Druzbi Adriji ili transportnom terminalu na zagrebackom aerodromu kako mi ne bi imali kvarnerske pirane i turopoljske zirafe.

- 20:30 - Komentari (7) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

<	studeni, 2006					>
P	U	S	Č	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opet Dubai?

ENGLISH

Nastavak price o velicanstvenoj multinacionalnoj metropoli koja je zapocela prosle jeseni, ali je naprasno prekinuta kada je autor bloga dubai.blog.hr odlucio napustiti ovaj nadasve zanimljivi grad. Posto smo mi ostali, nastojat cemo ovu svakako zanimljivu destinaciju pribliziti jos vise hrvatskim pratiteljima blogova....
Ukoliko imate potrebu pitati nesto sto nije za javnost, posaljite mail na: blogdubai2@gmail.com

Linkovi

Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr
Dubai Blog - Prica prva
Borut - Prica iz Izraela
Wolf76 - Prica iz Iraka
Slobs u Londri
Downunder - Australija
Novosti s planina
Sick of it all
Split reality
Bugenvilija
Darko u Jeruzalemu
Aromaterapija

Sto je zapravo Dubai?

Pogledate li enciklopedije Hrvatskog leksikografskog zavoda, vjerojatno cete steci potpuno krivu sliku: Cak niti karte lokalnih izdavaca ne mogu pratiti neshavtljivo brzi razvoj grada. Po neboder dnevno, tako da rekordi koje smo do sada pripisivali hrvatskim graditeljima auto cesta padaju u vodu.
Dubai udvostrucije broj stambenih jedinica u 5 godina, a 2010. godine 10 od 20 najvecih zgrada na svijetu ce biti u samo jednoj ulici u Dubaiju.

Dakle, Dubai mali gradic koji svoj nastanak moze zahvaliti dugackom zaljevu kojeg zbog fizionomije zovu Khor (Creek ili potok), koji se proteze 15-ak kilometara u pustinju (nekad pustinju, danas je sve u Creek naseljeno). Vlasnik ovog dijela pustinje, sheik iz obitelji Maktoum koja vuce porjeklo iz mjesta Bani Yas kod Abu Dhabija, izgradio je kucu na ulasku u zaljev, kako bi naplacivao brodarinu. Ubrzo se razvila i trgovina, a pronalazak nafte, koja u dubajskom proracunu sudjeluje sa tek 8% samo je ubrzao ideju sheikovog nasljedika, Rashida Maktouma, o pretvaranju grada u regionalni centar. 6 od 10 nezavisnih sheikata (emirata) se ujedinulo 1972. godine u Ujedinjene Arapske Emirate, kasnije se pridruzio i sedmi, dok su Bahrein, Qatar i Oman postali nezavisne drzave. Cak 7/8 teritorija UAE pripada emiratu Abu Dhabi, gdje je ujedno i srediste federacije. (Pitanje za kviz: Kakvo je drzavno uredjenje UAE? UAE su federacija na celu koje je predjednik, dakle nisu monarhija. Medjutim, clanice federacije su neovisne monarhije, zajednicka je obrana, vanjski poslovi i monetarna politika, sve drugo o odvojeno). Posto je Abu Dhabi daleko najveci, a tamo je i gotovo sva nafta, predsjednik federacije je bio sheik Zayed, iznimno plemenit i dobrocudan vizionar, koji je 1940-ih od predaka u nasljedstvo dobio malu oazu Al Ain, sa svega nekoliko beduina i kamila. Al Ain danas ima 200000 stanovnika. Potpredsjednik UAE i predsjednik Vlade je postao sheik Rashid Maktoum, a ostali sheici su raspodjelili ministarske funkcije. Ideal koji je vodio emire je bio ostvarenje prava na dostojan zivot, zastitu, skolovanje i cjelokupan prosperitet nacije. Danas to ostvaruju njihovi nasljednici, od kojih se najvise istice treci sin sheika Rashida Maktouma koji pretvara Dubai u grad buducnosti. Osim prvog hotela sa 7 zvjezdica, Burj-al-Araba, Dubai uz ubrzani "konvencionalni razvoj" gradi nekoliko objekata koji se mogu mjeriti sa najvecim svjetskim cudima. Kilometarski otoci u obliku palme, arhipelag otoka u obliku svjetske mape, podvodni hoteli, novi Disneyland, stambeni kompleksi buducnosti sa najvecim zgradama na svijetu cine Dubai jednom od najinteresantinih svjetskih destinacija.
Iako se posjetitelju ne cini tako u prvi mah. Jer Dubai je grad tek nesto veci od Zagreba, rasprostranjen duz obale Zaljeva (izbjegnimo mu ime, bar za sada), sa jednakim prometnim problemima kao i Zagreb, u kojem nisu svi aspekti pratili brzi razvoj grada. U Dubaiju zivi oko 1.3 milijuna ljudi, od cega su tek 17% njih "lokalci". Ostalo je doseljena radna snaga, najcesce iz Indije i Pakistana i to predstavlja ogromnu zapreku u pruzanju normalih zivotnih usluga. A o detaljima cete citati sa vremenom u blogu...
Medjutim, Dubai krase i neke druge osobine. On je jedan od najsigurnijih gradova na svijetu. Zbog spleta okolnosti, apsolutno je izvan interesa strana sukobljenih u konfliktu islamskih fundamentalista i nekih zapadnih drzava. Stopa kriminala je iznimno niska, jer u grad mogu doci samo turisti ili oni koji imaju osiguran posao i o svima se vodi opsezna dokumentacija.
Dubai je porezna meka. U Dubaiju nema poreza.
Dubai je shopping centar i to sa vise aspekata: i za lokalce i za bogate zapadnjake (u to ubrojite i nevjerojatno bogate Ruse.)
Dubai je u pustinji, ali ima tisuce kvadratnih metara pod travom, koja se stalno i redovito zaljeva. Dubai lezi na vodi (umjetno dobovenom desalinizacijom). Iako je svaku kap potrebno stvoriti, u Dubaiju uz racun za vodu ne dolazi nikakva slivna i vodna naknada kao u Zagrebu, a nema i PDV-a, pa racun za vodu dodje isto kao u Hrvatskoj.
U Dubaiju je litar supera 1 kunu. Razliku od ove niske cijene do normalno europskog udjela goriva u proracunu pokrivano iznimno velikom potrosnjom: udaljenosti su velike, a svi voze 4x4 auta...

U svakom slucaju, sve je to jako zanimljivo, ali i jako neprirodno i umjetno (dakako, okolica je i zanimljiva i prirodna), i sve je zapravo prepusteno vasem osobnom dozivljaju...

korisnika je posjetilo ovaj blog od pocetka svibnja.

korisnika je posjetilo englesku verziju bloga od 12.11.2005.

A sada malo statistike. Dakle, ovo su naši posjetitelji po državama...

...a ovdje vidite nekoliko zadnjih posjetitelja po gradovima...

...i na kraju top lista država iz kojih se virtualno posjećuje Dubai...