Ljudska prava

23.11.2013.

Premijer smatra kako je teza da manjine imaju prava tek kad postanu veæina temeljno proturjeèje ljudskog društva, pa kaže: „Ili štitiš manjinu ili ne štitiš, trebaš se odluèiti.“
Ovu misao ponavlja veæ danima.... a meni se svaki puta kada je èujem kroz glavu vrte primjeri iz stvarnog života, a koji nisu baš crno bijeli.... i ne mogu ih svrstati pod ovo ILI – ILI!

Npr. u jednoj maloj osnovnoj školi u Slavoniji raspisuje se radno mjesto za profesora matematike i informatike. Profesor koji dobije posao predavat æe matematiku i informatiku u hrvatskim i srpskim razredima.
Javlja se mlada žena koja je završila traženi fakultet, položila je struèni ispit, živi u blizini škole (troškovi prijevoza mali) i Hrvatica je po nacionalnosti. Jedini uvjet koji ne ispunjava po natjeèaju je poznavanje srpskog jezika i pisma.... jer kako znamo, u hrvatskim školama, u razredima koje pohaðaju Hrvati se veæ dvadesetak godina ne uèi æirilica..... a ona nije studirala jezike nego matematiku i informatiku, što želi i predavati djeci.
Na isti natjeèaj se javlja Srbin, koji živi u drugom dijelu Slavonije i morao bi putovati na posao, tako da bi njegovi troškovi putovanja bili bar peterostruko veæi, nije položio struèni ispit pa bi mu se i to moralo omoguæiti iz rada... ima završen isti fakultet kao i žena iz prvog primjera, no on poznaje srpski jezik i pismo...
Posao je dobio profesor iz drugog primjera.
Što je sa ljudskim pravima profesorice iz prvog primjera, a koja zadovoljava više uvjeta za raspisano radno mjesto?
Što je sa pravima graðana RH koji ovakvim izborom (pozitivnom diskriminacijom) moraju plaæati veæe troškove zbog tog izbora (prijevoza i struènog ispita)?
U uvjetima nije ni spomenuto poznavanje hrvatskog jezika i pisma, a primljeni profesor æe predavati matematiku i informatiku u hrvatskim i sprskim razredima. Znaèi li to da nije važa kvaliteta poznavanja hrvatskog jezika koji æe djeca slušati na nastavi, jer se radi o djeci koja pripadaju veæinskom narodu u društvu... pa æe se kvaliteta njihovog obrazovanja dovesti u pitanje zbog onog „ILI-ILI“ iz propisa.... zbog forme koja proždire sadržaj? Zbog crno bijele slike koja ubija nijanse?

Puno je takvih primjera. Isto je i s kvotama. Jednom sam ušla u sukob s nekim feministicama, u nekoj ženskoj udruzi koje su tvrdile da su žene socijalno osjetljivije, da se bolje bore za radnièka i ljudska prava... jer su naprosto sposobnije i bolje. Na moju opasku da socijalna osjetljivost nije uvjetovana rodnom razlikom nego osobnošæu èovjeka doživjela sam verbalne napade koji su me podsjetili na mnoge izme od kojih mi se okreæe želudac.

Razumijem ja da se kvotama pokušavaju zaštititi prava manjina ili ugroženih skupina u društvu, ali osobno mislim da je to vrlo loše rješenje, koje opasno dovodi u pitanje kvalitetu izbora.

Osobno smatram da je jedini pošten i mudar izbor, bez obzira za što se neki èovjek bira, onaj u kojemu je važna samo neèija struènost, sposobnost, širina znanja i njegova osobnost.... a pri tom ne smije biti važna nacija, vjeroispovjest, rod, boja kože ili nešto treæe. Jedino je takav izbor pošten izbor... koji štiti ljudska prava svakog pojedinca, a i društvo u cjelini.

Mislim da je to u bivšem sistemu bilo puno ljepše ureðeno. Odrasla sam u provinciji gdje je bilo puno Maðara. Ta djeca su lijepo išla u školu sa svima nama, a kao dodatnu moguænost imali su dodatno uèenje svog jezika. Imali su svoje kulturno umjetnièko društvo. Šest godina sam išla u njihovu školu.... koju smo pohaðali u slobodnom vremenu. Nemam nikakve veze s Maðarskom, nijedan predak mi nije bio Maðar.... ali htjela sam nauèiti malo od tog jezika kako bih se lakše snalazila u toj zemlji, a i sviðala mi se ta ekipa. Sa tom školom proputovala sam pola Maðarske, upoznavala se sa njihovom tradicijom i kulturom, kao što sam primala male Maðare u svoj dom kada su nam dolazili u posjet da upoznaju našu kulturu i tradiciju i vide kako njihovi sunarodnjaci žive kod nas.
U tom gradu živjele su i druge manjine..... i nisam primijetila da je bilo tko bio ugrožen.

Danas se svi osjeæaju ugroženo... i manjine i veæina..... a tome nije kriv narod... nego politika koja nema sluha, nema previše dodira sa stvarnim životom i primjerima iz prakse.... pa sve svode na „ILI-ILI“, a takvim slikama bez nijansi... u ovom društvu rastu iskljuèivost, mržnja, predrasude, podjele i osjeæaj ugroženosti.... baš kod svih graðana ove zemlje.

„Natjerajte ljude na zajednièki rad, pokažite im da izvan njihovih razlika i zemljopisnih granica stoji zajednièki interes.“
Jean Monnet

Opis bloga

"Ima jedan svijet gdje živjet bi htjela, ima jedan svijet gdje rijeèi su djela."

Komentari On/Off

Linkovi

Blog.hr
Blog servis


Annaboni
Brod u boci
Popularni bloger b-612
Èudesni svijet ljubimaca
Dem
dolphinA
dordora2
Geomir
Gustirna
Ivan Grubišiæ
Kinky
Lobotomizator
Luki
MA
Mikoslav
MJ
Mladen
Mosor
Neverin
Pegaz
put Gradine
semper contra
Smisao života
Suncokretica
Sunèana Žena
Vidoteka
Zelena

SLOBODA

Vaša djeca nisu vaša djeca
Ona su sinovi i kæeri èežnje života za samim sobom.
Ona dolaze kroz vas, ali ne i od vas.
I premda su s vama ne pripadaju vama.

Možete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.
Jer ona imaju vlastite misli.
Možete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove duše.
Jer njihove duše borave u kuæi od sutra
Koju vi ne možete posjetiti èak ni u vašim snovima.

Možete nastojati da budete kao oni,
Ali ne tražite od njih da budu poput vas.
Jer život ne ide unazad i ne ostaje na juèer.

Vi ste lukovi s kojih su vaša djeca odapeta kao žive strijele.
Strijelac vidi metu na putu beskonaènosti i savija vas
Svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.
Neka vasa savinutost u strijelèevim rukama bude za sreæu;
Kako On voli strijelu koja leti, isto tako voli i luk koji miruje.

Kahlil Gibran

Arhiva

Svibanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (1)
Veljaèa 2021 (1)
Travanj 2019 (1)
Srpanj 2018 (1)
Ožujak 2018 (1)
Ožujak 2017 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
Ožujak 2015 (1)
Veljaèa 2015 (1)
Sijeèanj 2015 (2)
Listopad 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (6)
Svibanj 2014 (3)
Travanj 2014 (5)
Ožujak 2014 (4)
Veljaèa 2014 (5)
Sijeèanj 2014 (5)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (7)
Listopad 2013 (6)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (5)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (5)
Ožujak 2013 (4)
Veljaèa 2013 (2)
Sijeèanj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (2)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (3)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (7)
Ožujak 2012 (4)
Veljaèa 2012 (1)
Sijeèanj 2012 (2)