Bu�enje...

17.10.2007.

�esto u temama spominjem bezvoljnost pojedinca u masi.... i re�enice koje me ljute:
�Za�to bih se ja trudio, ako nigdje ni�ta ne �tima?�, �Riba smrdi od glave!� pa zbog tog smrada mnogi sebi dozvole da se usmrde i sami. Moram li se i ja usmrdjeti, ako smrde oni iznad mene? Neki se toliko izgube pa se vi�e i ne trude... jer odradit �e njihove obaveze ve� netko drugi....
�ivimo poput velike ljepljive smjese... zaglupljeni i utopljeni u masi pogre�nih vrijednosti.
Ve�eras sam prili�no umorna pa vas ne�u daviti svojim promi�ljanjima nego �u vam pred san pro�itati poglavlje iz Drnov�ekove knjige koji je tu temu obradio tako lijepo.... da bi svaki moj poku�aj bio tek kopiranje, a mene se tekst jako dojmio. Kamo sre�e da svi svjetski politi�ari razmi�ljaju na taj na�in....

�Ljudi smo i kao ljudi stojimo ispred velike zada�e: preobraziti svijet patnje i la�i u svijet u kojem je vrijedno �ivjeti.
S obzirom na sve patnje ovoga svijeta postavlja se ozbiljno pitanje zaslu�uje li ovaj svijet da uop�e postoji?
Tko je taj u�asan �ovjek koji na takav na�in postupa s drugim �ivim bi�ima? �ovjek koji zlostavlja svojeg bli�njeg i mrcvari �ivotinje iz svih mogu�ih razloga?
Uni�tavanje vlastitoga �ivotnog prostora gospodarskim djelatnostima dodatno potvr�uje ljudsko nerazumijevanje cjelokupne situacije jer takvim djelovanjem �ovjek sam sebi pili granu na kojoj sjedi.
Ratovima, genocidima i sli�nim djelovanjem �ovjek zapravo otkriva svoju ljudo�dersku stranu. Tko jo� ubija samoga sebe, svoju rasu i svoju vlastitu vrstu? Ni zvijeri to ne radi osim u iznimnim situacijama.
�ivot suvremenog �ovjeka potpuno je isprazan. Je li on uop�e svjestan da �ivi? Svoje vrhunske u�itke i razo�aranja sposoban je do�ivjeti tek uz pomo� televizije, prate�i sportske doga�aje u kojima �a�ica natjecatelja �ivi u ime svih ostalih koji se broje u milijunima.
Uzimaju�i u obzir brojne civilizacijske bolesti (depresiju, rak, sr�ane bolesti), s razlogom sumnjamo u �ovjekovu sposobnost da postigne razinu samoo�uvanja, takav stupanj �ivota na kojem bi mogao sam sebe odr�avati. Naime, njegov ga vlastiti �ivotni slogan uni�tava.
Zbog toga trebamo mijenjati na�in svojega �ivota, a ne svakog trenutka, �ak i tada kad to nije neophodno, tra�iti spas u pretjeranom kori�tenju farmaceutskih proizvoda koji tek privremeno olak�avaju te�ko�e, a dugoro�no ih umno�avaju.
Nerazumno bi�e koje za proizvodnju hrane koristi �tetne kemikalije. Nerazumno bi�e koje uni�tavanjem Zemlje, koja mu omogu�ava �ivot, istovremeno uni�tava i sebe. Eto, to je �ovjek.
Priroda se, naravno, odaziva na svoj na�in. Primjerice, zbog masovnog i nekontroliranog uzgoja goveda, peradi i svinja, pojavljuju se bolesti kravljeg ludila, svinjske kuge, pri�je gripe...
Me�utim, �ovjek je jo� uvijek uvjeren da to nije ni�ta stra�no. Nastavlja gurati dalje po inerciji misle�i da �e ve� nekako izgurati...
Dokle �e jo� �ovjek mo�i neka�njeno izazivati prirodu?
Ona se, naime, odaziva poput �ivoga bi�a �to uostalom i jest. Poradi globalnog zatopljenja i promjena klime dolazi do ekstremnih vremenskih pojava.
Me�utim, �ovjek se i dalje zavarava da to nije ni�ta i da zbog toga ne mora mijenjati svoje djelatnosti koje mu donose dobitak.
Kad orkan pomete cijeli New Orleans, on tek odmahne rukom, pogotovo onaj koji u to vrijeme nije bio tamo, uvjeravaju�i samoga sebe kako se nije dogodilo ni�ta stra�no. Pa pre�ivjeli smo ve� i gore stvari, zar ne?
Spremni smo na sve!
Politi�ari koji nisu ni prstom maknuli kad je trebalo sprije�iti katastrofu, sada medijima poku�avaju uspavati ljude uvjeravaju�i ih kako je sve u redu. U ljudskoj je prirodi da �ovjek brzo zaboravlja, stoga ga nije te�ko uvjeriti da i dalje gura po starom. Do sljede�e katastrofe.
Me�utim, zbog zagrijavanja planeta su�na razdoblja u Africi traju sve du�e, pustinja se �iri, a sve to najsiroma�nijim zemljama donosi samo jo� ve�u glad i jo� vi�e patnje.
Stru�njaci danas znaju da �e u budu�im godinama glad vrebati stotine milijuna Afrikanaca. Ho�e li netko poduzeti ne�to?
2005. godine svjetski su voditelji podigli mnogo medijske pra�ine spa�avaju�i Afriku. Na jedvite jade napokon su odlu�ili najsiroma�nijim zemljama oprostiti njihove stare dugove, ali tek one koje i ionako nitko ne bi mogao naplatiti jer su te zemlje osiroma�ene do samoga dna, a me�unarodni su bankari iz njih ve� iscjedili sve �to su mogli.
Me�unarodne institucije na to reagiraju kao da je sve u najljep�em redu. Ujedinjeni narodi jedva da su jo� u stanju usvojiti poneku �bezazlenu� rezoluciju zbog koje bi se diplomati mjesecima prepucavali u vezi nekoliko rije�i kako bi te iste rije�i, �im bi rezolucija bila usvojena, svi redom zaboravili.
A svijet ide dalje srljaju�i u svoju vlastitu propast. Omamljena drogama, na�a civilizacija uporno zatvara o�i pose�u�i za sredstvima koja pru�aju prividan mir i zbog kojih tako bezbri�no kora�amo u nepovrat.
Sve je manje energetskih izbora, me�utim, to nas ne zabrinjava previ�e. Nastavljamo bezgrani�no tro�iti energetske zalihe misle�i da �emo se ve� nekako izvu�i.
Naivno nam se �ini kako �e se netko drugi ve� pozabaviti sa svim tim � ve� taj netko pobrinuti da postavi stvari na svoje mjesto.
�to ako ipak nikoga nije briga?
�to ako autobusom bez voza�a jurimo prema rubu provalije?
�to ako smo upravo mi oni koji se moramo trgnuti iz sna i po�eti svjesno razmi�ljati o sebi, o svojem �ivotu i o svijetu oko nas?
�to ako smo upravo mi taj netko tko treba preuzeti upravlja� u svoje ruke, sada, dok jo� imamo vremena?
Zemlja, planet koji nas hrani i brine se za na�e pre�ivljavanje, svima objavljuje da je odbrojavanje po�elo.
Granice su zacrtane.
�ovje�anstvo �e pre�ivjeti jedino ako se probudi i promijeni na�in svojeg djelovanja.
Bu�enje. Va�an po�etak. Neka po�ne sa mnom. S tobom. Neka krene bu�enje �to ve�eg broja ljudi.
Va�no je poticati svijest o nu�nosti promjene u djelovanju �ovje�anstva tako da mo�e do�i do promjene u obrascima pona�anja u svakida�njem �ivotu kako bismo �to prije postali svjesni svojih vlastitih postupaka.
I da se napokon pokrenemo uzviknuv�i: �Dosta! Vrijeme je za akciju!� �
Janez Drnov�ek (Iz knjige: Misli o �ivotu i osvje��ivanju)

Komentari (24) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

<	listopad, 2007					>
P	U	S	�	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

"Ima jedan svijet gdje �ivjet bi htjela, ima jedan svijet gdje rije�i su djela."

Komentari On/Off

Linkovi

Blog.hr
Blog servis

Annaboni
Brod u boci
Popularni bloger b-612
�udesni svijet ljubimaca
Dem
dolphinA
dordora2
Geomir
Gustirna
Ivan Grubi�i�
Kinky
Lobotomizator
Luki
MA
Mikoslav
MJ
Mladen
Mosor
Neverin
Pegaz
put Gradine
semper contra
Smisao �ivota
Suncokretica
Sun�ana �ena
Vidoteka
Zelena

SLOBODA

Va�a djeca nisu va�a djeca
Ona su sinovi i k�eri �e�nje �ivota za samim sobom.
Ona dolaze kroz vas, ali ne i od vas.
I premda su s vama ne pripadaju vama.

Mo�ete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.
Jer ona imaju vlastite misli.
Mo�ete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove du�e.
Jer njihove du�e borave u ku�i od sutra
Koju vi ne mo�ete posjetiti �ak ni u va�im snovima.

Mo�ete nastojati da budete kao oni,
Ali ne tra�ite od njih da budu poput vas.
Jer �ivot ne ide unazad i ne ostaje na ju�er.

Vi ste lukovi s kojih su va�a djeca odapeta kao �ive strijele.
Strijelac vidi metu na putu beskona�nosti i savija vas
Svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.
Neka vasa savinutost u strijel�evim rukama bude za sre�u;
Kako On voli strijelu koja leti, isto tako voli i luk koji miruje.

Kahlil Gibran

Arhiva

Svibanj 2022 (1)
O�ujak 2022 (1)
Velja�a 2021 (1)
Travanj 2019 (1)
Srpanj 2018 (1)
O�ujak 2018 (1)
O�ujak 2017 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
O�ujak 2015 (1)
Velja�a 2015 (1)
Sije�anj 2015 (2)
Listopad 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (6)
Svibanj 2014 (3)
Travanj 2014 (5)
O�ujak 2014 (4)
Velja�a 2014 (5)
Sije�anj 2014 (5)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (7)
Listopad 2013 (6)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (5)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (5)
O�ujak 2013 (4)
Velja�a 2013 (2)
Sije�anj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (2)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (3)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (7)
O�ujak 2012 (4)
Velja�a 2012 (1)
Sije�anj 2012 (2)