O kurikulumu i ishodima

16.06.2016.

Čitam:

"Osnovna zamjerka protiv „naobrazbe temeljene na učincima“ (Outcome-Based Education, OBE) jest da ona svodi (smanjuje, reducira) odgoj i naobrazbu (education), nastavu (teaching) i učenje (learning) na obrasce (forms) ljudske tehnike (inženjerstva, engineering) i nadriznanstveno planiranje postupaka, postupke koji naobrazbu smatraju sredstvom (instrumental) namijenjeno određenim ciljevima. Taj model, koji mnogi odgojitelji smatraju neprihvatljivim, pretvara se u kalupljenje (molding) učenika kroz preinaku ponašanja (behavior modification)..."
http://narod.hr/kultura/zeli-li-cjelovita-kurikularna-reforma-ukalupiti-ucenike-mijenjajuci-ponasanje

Outcome-Based Education javlja se kao "odgovor" na dosadašnji, dugogodišnji i općeprihvaćeni Content-Based Education (obrazovanje temeljeno na sadržaju). Promjena smjera koji propisuje kurikul ima velike posljedice na nastavni rad: nastavni planovi više neće propisivati tzv. sadržaj (on "nije važan", daje se potpuna autonomija učitelju u vezi izbora sadržaja). Bitno je samo ostvarenje niza ishoda. Mijenjaju se metode, u modu dolazi konstruktivizam (pa čak i socijalni konstruktivizam), koji je zapravo alternativa postojećim općeprihvaćenim metodama koje su se godinama znanstveno provjeravale i prema učincima verificirale (ovisno o nastavnom predmetu).
Australija je imala iskustva u takvoj vrsti obrazovanja uz zaključak da se kurikul mora korigirati - najveća zamjerka je bila što su učitelji preopterećeni ostvarenjem niza brojnih postavljenih ishoda, a učenicima manjka razumijevanje, dubinsko znanje, povezivanje sadržaja.
Pitanje je zašto se ovakva vrsta (promjena) obrazovanja gura na svim razinama, od predškole do završetka srednje škole, kad će konačni rezultati vjerojatno biti upitni (zapravo eksperiment)?

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.