Ovo je još jedna od jednogodišnjih biljaka koja može uspjevati na siromašnom tlu i sunčanom mjestu. Potječe iz Južne Amerike.
Ima skoro okrugle listove i ljevkaste cvjetove. Cvate od lipnja pa do prvih mrazova koji ga nažalost unište.
Postoje vrste koje se mogu saditi kao penjačice koje će se uz potporu puzati po ogradama ili zidovima i narastu do 2 metra te polupuzajuće koje se mogu saditi u sandučiće ili vaze pa vise u slapovima od oko tridesetak centimetara. Također može se posaditi i u vrt kao obrub.
Cvjetovi zavisno od vrste mogu biti krem, žuti, narančasti ili crveni.
Veoma je lagan za uzgajanje. Nemojte puno zalijevati i prihrinjivati zemlju, jer time će se više razvijati listovi, a ne cvjetovi.
Razmnožava se sjemenom i to najbolje negdje polovinom travnja ili početkom svibnja posijte direktno na mjesto, jer ne voli presađivanje. Često se i sam osjemeni. U tom periodu potrebno je redovito zalijevati i tlo održavati vlažno kako bi sjeme niknulo. Kad biljčice ojačaju prorjedite veće vrste na razmak od 40 centimetara, a manje na 15 centimetara.
Ima i ljekovita svojstva pročitajte ovdje, a listovi se mogu napraviti na salatu.
To je otporna jednogodišnja biljka koja potječe iz Meksika.
Podijeljena je u tri osnovne skupine zavisno od veličine cvjetova.
Afrički tagetes ima najveće cvjetne glave s mnogo latica koji nalikuju lopticama. Jednobojni su i u svim tonovima žute i narančaste boje. Postoje varieteti različitih visina od 25 cm (Golden age) pa do 90 centimetara (Doubloon).
Francuski tagetes ima manje cvjetne glavice, ali je tu raspon boja veći. Od raznih nijansi žute, narančaste, crvenkaste i raznoraznih kombinacija narančaste i smeđe. Visina je od 15-50 centimetara.
Postoji i treća skupina čiji su cvjetovi jednostruki, sitni, a visina im je od 15-30 centimetara. Kombinacije boja su razne isto kao i kod francuskog tagetesa.
Može se saditi u vrt, kamenjar, uz rub staza, cvjetne sandučiće i lonce. Cvate od svibnja pa do kasne jeseni. Obavezo mora biti na sunčanom polažaju, a uspjeva i na škrtom, siromašnom tlu.
Razmnožava se sjemenom, najbolje je sjeme zasijati u klijalište pa kad prođe opasnost od mraza presadite na mjesto koje želite ili ako ste u kraju s blažom klimom može se posijati direktno na mjesto, a bome često se i sama zasije.
Kad cvjetovi ocvatu obavezno otkinite glavice kako bi se potaknula daljnja cvatnja i biljka se što više širila.
To je mala i nježna biljka ovalnih listova, a cvjetići mogu biti bijeli, ružičasti, plavi, ljubičasti ili s okom bijele boje. Raste kao grmić koji se blago povija, ustvari visi pa ju je veoma dekorativno posaditi uz rub većih vaza gdje se nalaze neke druge biljke tako da pokrije zemlju i visi preko ruba oko petnaestak centimetara.
Također se sadi na rub gredice ili uz staze, zatim u vaze, sandučiće i viseće košare. Odgovara joj položaj na suncu ili laganoj sjeni.
Treba je redovito zalijevati i održavati vlažnom i povremeno je prihraniti jer voli bogato, humusno tlo.
Ako cvatnja malo posusta pošišajte joj vrhove za oko 3-4 centimetra kako bi ponovo počela cvjetati.
Razmnožava se sjemenom. Najbolje ju je posijati u klijalište i presaditi na otvoreno kada prođe opasnost od mraza. Uvijek posadite nekoliko biljčica zajedno kako bi grmovi bili lijepi i gusti te obavezno pincirajte vrhove kada je visoka oko 3 centimetra.
Ona je dekorativna biljka koja se može posaditi u vrt kao prekrivač tla, u kamenjar, cvjetne sandučiće ili u viseće vaze.
Njeni izdanci mogu biti dugi i do 1 metar. Ima cvat s mnogo sinih cvjetića, a mogu biti u bijeloj, narančastoj, ružičastoj, crvenoj i ljubičastoj boji, listovi su duguljasti, zaobljeni te po rubovima nazubljeni i prekriveni sitnim dlačicama. Postoje varieteti koji rastu uspravno, više grmoliko i viseći koji naprave cijeli slap cvjetova.
Nije teška za uzgajanje. Treba je staviti na sunčano mjesto u dobro drenirano, propusno, humusno tlo i redovito zalijevati. No nemojte dozvoliti da voda ostaje u podlošku. Uvijek odlijte višak jer ne trpi stalno mokru zemlju već samo malo vlažnu.
Kako bi cvala tokom cijelog ljeta pa sve do kasne jeseni obavezno redovito otkinite uvele cvjetove i to s dijelom stabljike do slijedećeg para listova kako bi se još više razgranala.
Razmnožava se sjemenom (jednogodišnja vrsta) te reznicama i povaljenicama (višegodišnje vrste). Mlade biljke treba obavezno pincirati (otkinuti vrh stabljike) kad izraste 2-3 para listova kako bi se potaknuo grmolik i razgranati rast.
U toplijim krajevima često i prezimi, a tada je na proljeće prikratite na desetak centimetara kako bi ponovo počela rasti i cvjetati.
Ova ukrasna jednogodišnja biljka potječe iz Brazila i nema ljekovitih tvari kao njena srodnica Salvia officinalis i aromatična Salvia sclarea koje možemo naći samonikle duž naše obale.
Najčešće se sadi Salvia splendes koja je visoka oko 30 centimetara i svojim crvenim klasovima privlači pažnju. Ima tamnozelene srcolike listove i redovitim pinciranjem biljke dok je mlada i otkidanjem ocvalih klasova narasti će u gusti grmić.
Treba je posaditi na sunčano mjesto u vrtu, cvjetnom sandučiću ili pak u cvjetnom otoku na njegovanom travnjaku. Možete je kombinirati s ageratumom, jer traže podjednake uvjete, a ujedno je lijepa kombinacija plave i crvene boje cvjetova te tamnijih i svijetlijih listova.
Traži dosta vlage i dobro humusno tlo. Treba je saditi na razmak od 30 centimetara.
Postoji mnogo kultivara, neki su visoki čak do metar. Najčešća boja klasova je crvena no ima vrsta i s bijelim, ružičastim i ljubičastim klasovima.
Ona ima kožaste, remenaste listove duljine oko 20 centimetara koji su, zavisno i od boje cvijeta na nekim biljkama nazubljeni, na nekima potpuno sivi, a neki su s gornje strane tamnozeleni a odozdola sivi. Prekriveni su veoma tankim slojem dlačica. Cvjetovi poput margareta, veličine 5-7 centimetara mogu biti jednobojni (žuti, narančasti, ružičasti, ljubičasti), prugasti ili s tamnim prstenom u sredini cvijeta. Zanimljivo je da se u sumrak ili kad je oblačno vrijeme cvijet zatvori.
Gazanija se može posaditi u vrt, kamenjar, sandučić ili vazu koja bi trebala biti nešto veća jer ima veliko korijenje. Cvate od travnja pa sve do listopada.
Najčešće se uzgaja kao jednogodišnja biljka no ona je ustvari trajnica. Budući da potječe iz južne Afrike, naše su joj zime u kontinentalnim krajevima preoštre pa najčešće smrzne no u primorskom kraju često prezimi. Prekrijte je preko zime suhim lišćem kako je ne bi oštetio mraz.
Obavezno mora biti na sunčanom mjestu, inače neće cvjetati, a tlo treba biti dobro drenirano. Sadite je na razmak 25-30 centimetara jer se buseni veoma rašire. Nemojte je obilno zalijevati.
Razmnožava se sjemenom ili ako je prezimila možete u rano proljeće podijeliti busen.
Zahvalna jednogodišnja cvjetnica koja se može saditi u sandučiće, lonce ili pak u vrt, a cvjeta od svibnja pa do kasne jeseni. Visoka je od 15-40 centimetara, zavisno od vrste. Cvjetovi su ljevkasti, u raznim bojama: bijeli, nježno žuti, raznih nijasi ružičaste, crvene, ljubičaste, plave, zatim dvobojni, mogu biti nazubljeni po rubu ili s mnogo latica pa izgledaju poput karanfila.
Treba je saditi na sunčano mjesto u bogatu humusnu zemlju.
Redovito je zalijevati, ljeti svakodnevno, a budući da brzo rastu treba ih jednom tjedno prihraniti tekućim gnojivom za cvjetnice. Postoji i posebno gnojivo baš za petunije koje je obogaćeno željezom.
Redovito otklanjati uvenule cvjetove kako bi se što duže produžilo vrijeme cvatnje.
Ako se petunija jako izduži i pri dnu stabljike ostane gola, slobodno je prikratite i veoma brzo će se obnoviti.
Sije se u klijalište u veljači ili ožujku, treba joj dosta toplo mjesto za nicanje i oko dvadesetak dana. Kad biljčice imaju dva para listova, presadite ih u lončiće, a na otvoreno (vrt) kad prođe opasnost od mraza.
Srodnica petunije je surfinija, a o njoj za nekoliko dana...
Nazivaju ga još plava zvijezdica te mirisna kunica.
To je jednogodišnja biljka koja ima srcolike svjetlozelene listove, lagano prekrivene dlačicama i čupave male cvjetove koji mogu biti bijeli, plavi i ružičasti. Cvjeta od svibnja pa do kasne jeseni. Obavezno treba uklanjati uvele cvjetove kako bi se produžila cvatnja.
Grmolikog je rasta i naraste do 30 centimetarta osim vrste Blue bouqet koji izraste do 50 centimetara. Može se saditi u vrt, na gredice ili u cvjetne lonce. Zemlja neka bude dobra, humusna.
Treba ga saditi na sunčano mjesto ili u laganu polusjenu, na mjesta zaštićena od vjetra. Traži dosta vlage tako da se po ljeti mora svakodnevno zalijevati.
Posijte ga u klijalište u veljači ili ožujku a mlade biljčice posadite van tek kad prođe opasnost od mraza.
To je niska, puzajuća biljka koja ima crvenkastu stabljiku, igličaste, sukulentne listiće. Cvjetovi mogu biti jednostruki ili puni, u raznim bojama: bijeli, žuti, narančasti, ružičasti, crveni, ljubičasti...U sumrak se zatvaraju da bi se ponovo slijedećeg dana rastvorili i pokazali svu svoju ljepotu..
Na osunčanim mjestima gdje je tlo siromašno i pjeskovito prkos najbolje uspjeva. Posadite ga u kamenjar, na sunčane padine ili u sandučiće na balkon koji je na južnoj strani. Ako ga sadite u posude tada treba pripaziti na dobru drenažu (obavezno staviti krhotine cigle ili kamenčiće) i da je zemlja pomješana s pjeskom i malo ga zalijevati, svakako odliti višak vode iz podloška.
Ne voli presađivanje pa se preporuča sijanje direktno na mjesto početkom travnja. Najčešće se i sam rasije tako da kad ga jednom zasijete gotovo sigurno će niknuti i slijedeće godine.
Ona potječe iz Južne Afrike, a ime od grčke riječi pelargos što znači roda zbog oblika ploda.
To je vjeojatno najpopularnija ljetna cvjetnica koja dobro uspjeva u kontinentalnim i primorskim krajevima na punom suncu. Može se saditi na prozore, balkone, u viseće košare i u vrt. Jedino je važno da ima dovoljno sunčeve svijetlosti i topline kako bi mogla cvjetati.
Pelargonija ima oko 3000 različitih vrsta, a po načinu rasta možemo podijeliti u dvije osnovne skupine:
- koje rastu uspravno, grmoliko i zovu se zonale. One imaju baršunaste listove, specifičnog mirisa na dodir, jednostruke ili pune cvjetove u velikom spektru boja, a mogu narasti do 90 centimetara
- viseće koje najčešće zovemo bršljanke a stručni naziv je peltatum s izbojima koji puze ili vise, imaju sjajne , glatke listove koji podsjećaju na bršljan, a cvjetovi mogu biti jednostruki ili puni.
Pri uzgajanju pelargonija treba prvenstveno voditi računa o dovoljno svijetla i dobroj propusnosti zemlje u koju se sade.
Treba ih staviti na mjesto koje ima dovoljno sunca.
Posaditi ih u humusnu zemlju koja bi trebala biti rastresita kako ne bi predugo zadržavala vodu. Između zalijevanja neka se zemlja malo prosuši (popipajte je i kad osjetite da je na oko 1 cm ispod površine suha tek onda zalijte). Nemojte ih prskati po lišću.
Tokom intenzivnog rasta i cvjetanja (travanj-rujan) dva puta na mjesec zalijte je vodom kojoj je dodano tekuće gnojivo za cvjetnice.
Da bi imale što ljepši i grmolik rast potrebno je povremeno pincirati tj. prikratiti vrhove izdanaka.
Redovito je potrebno uklanjati ocvale cvjetove i cvjetne stapke kako bi što duže produžili cvatnju.
Razmnožavaju se lagano reznicama. Od lipnja do kolovoza odaberite izboj dug 7-10 cm, odrežite ravnim oštrim rezom ispod koljenca (spavajući pup), odstranite listove osim dva vršna, i zabodite ih u supstrat. Stavite na svijetlo mjesto bez direktnog sunca i redovito zalijevajte. Nakon dva tjedna reznica se ukorijenila i možete je presaditi. Može se razmnožavati i sjemenom no ono je dosta skupo.
Pelargonije dolaskom niskih temperatura, (ako ih želite sačuvati) treba smjestiti na sigurno mjesto bez mraza. Skratite ih otprilike na 20 centimetara, ukolonite uvenule i oštećene listove i cvjetove te veoma rijetko zalijevajte, jednom mjesečno. Ako ih smještate u prostor gdje nema uopće svijetla, zemlja treba biti sasvim suha, a kroz cijelu zimu ih nemojte uopće zalijevati.
Ako baš nemate puno mjesta da spremite cijele lončanice ili žandinjere, što je moguće kasnije u jesen uzmite reznice, zakorijenite ih i držite na temperaturi od oko 7 stupnjeva Celzijevih. Oskudno zalijevajte. U proljeće ih premjestite na toplije i počnite više zalijevati, presadite ih i kad su uvjeti povoljni iznesite ih na otvoreno.
Pelargonije se još uz ovu osnovnu podijelu po načinu rasta dijele na
- kraljevske pelargonije koje imaju lijepe velike cvjetove, nazubljene listove i nešto su teže za uzgajanje,
- šarenolisne pelargonije koje imaju listove najčešće u tri boje i skromnije cvjetove
- zvjezdaste pelargonije imaju nazubljene listove slične javoru s jako izraženom tamnijom potkovom, a cvjetovi su jednostruki
- anđeoske pelargonije imaju manje listove, bogato cvatu, a cvjetovi nalikuju maćuhici
zatim postoje patuljaste, minijaturne....
U svakom slučaju veoma velik izbor varieteta od onih njobičnijih i jednostavnih za uzgoj do onih koje cijeli životni vijek provedu u stakleniku nekog kolekcionara.
U nekim krajevima zovu je geranija, điran, erba kavala, liza....
Karanfil je cvijet koji je svima dobro poznat i o njegovom izgledu ne treba pisati. Vrste koje se kupuju kao rezano cvijeće su iz stakleničkog uzgoja, ali ima vrsta karanfila koje su rado viđeni gosti u vrtu ili negdje u kamenjaru pa i u balkonskom sandučiću.
Poznavali su ga još stari Grci i nazivali ga božanskom cvijetom. Ime Dianthus potječe od grčkog dios-božanski i anthos-cvijet.
Na livadama rastu samonikli Dianthus deltoides. U vrtu često uzgajamo kineski karanfil Dianthus chinensis koji je visok oko 40 centimetara i ima jednostruke mirisne cvjetove, može biti u raznim bojama. Obično se sije direktno na mjesto u vrtu tokom travnja. Zatim turski karanfil Dianthus barbatus ima gusto poslagane cvjetne glavice, koje mogu biti jednobojne ili šarene, visok je do 60 centimetara i postoji kao jednogodišnji i dvogodišnji tako da ovisno o vrsti treba prilagoditi i sijanje. Najbolje uspjevaju na sunčanom položaju, dobro odvodnjenom tlu koje nije kiselo.
Među najpopularnijim karanfilima trajnicama je Dianthus allwodi koji brzo rastu i stalno cvjetaju od lipnja do rujna, postoje u velikom spektru boja, a može ih se posaditi i u sandučiće, na sunčano mjesto. Razmnožava se reznicama koje se lako zakorjenjuju.
U kamenjar se sadi Dianthus deltoides i brzorastući D.alpinus koji treba imati dobru drenažu. Poput prekrivača visokog desetak centimetara prekrivaju zid ili ispune rupe u kamenjaru.
Velikocvjetni karanfil koji se kupuje za vaze uzgojio je američki vrtlar. Prije stavljanja u vodu karanfilu otkinite listove na dijelu stapke koji će doći u vodu i odrežite ga ukoso oko centimetar ispod zgloba.
Začinski klinčić nema veze s karanfilom. Dobio je to ime zbog toga što njegov miris podsjeća na miris klinčića. On raste na stablu iz porodice mirta.
Mala, a tako neumorna u cvatnji...Meni najdraža...
Listovi: sjajni, kao voštani, svijetlozeleni ili bakreni. Cvjetovi: bijeli, bijeli obrubljeni rozim, ružičasti, žarko crveni i narančastocrveni. Raste u vazi, sandučiću, vrtu. U polusjeni ona s zelenim listovima, na suncu ona s bakrenim listovima.
Jedino treba paziti na vodu, jer puno vlage izazvati će propadanje biljke. Između zalijevanja kompost neka se prosuši. Nikako nemojte dozvoliti da voda ostaje u podlošku.
Kad zahladi i počnu mrazevi unesite je u kući gdje će nastaviti cvjetati, ako joj ne bude pretoplo i ako se ne utopi u previše vode.
U nekim krajevima još je zovu: ledenica te djevojačko srce.
Već sam nešto pisala o lisnatim begonijama, a sada ću malo o cvjetnim. Ima ih mnogo vrsta, neke rastu iz gomolja, a neke imaju plitko mrežasto korijenje. Svima je zajedničko da dobro uspjevaju ako su u polusjeni. Može ih se saditi u cvjetne lonce, sandučiće ili pak u vrt. Sve rastu veoma brzo i doista cvjetaju tokom cijele godine.
Treba se paziti da se ne pretjera s vlagom, jer zbog nježnih sukulentnih stabljiki podložne su gljivicama, a zatim i propadaju. Uvijek petnaestak minuta poslije zalijevanja odlijte višak vode iz podloška. Tokom ljeta zalijeveti otprilike svaki 3-4 dan, a tokom zime veoma rijetko.
U doba rasta potrebno je jednom mjesečno zaliti vodom kojoj je dodano tekuće gnojivo za cvjetnice.
Kod sadnje gomolja treba se paziti da udubljenje na gomolju dođe gore. Sadite ih u ožujku ili travnju u lonce, koje ćete držati na temperaturi 15-20 stupnjena kako bi izlistali, a vani na otvoreno tek akd prođe opasnost od nižih temperatura, znači negdje u svibnju. Kad se listovi osuše (otprilike sredina listopada) izvadite gomolj i smjestite ga u treset ili pjesak na mjesto sigurno od mrazova.
Ženske sitne cvjetove koji se javljaju ispod muških velikih potrebno je otkinuti dok su još mali kako se ne bi trošila hrana na sjeme.
Ako se biljke izduže, slobodno ih malo prikratite kako bi ponovo dobile lijep grmolik rast.
Najpoznatije vrste koje imaju gomolj su Begonia tuberhybrid koji imaju velike na ružu nalik cvjetove, a mogu se naći u mnogo boja: bijela, žuta, ružičasta, crvena, bijele s obrubom itd. One narastu u vis 30-50 centimetara.
Postoji i viseća begonija Begonia pendula koju je potrebno staviti u viseću vazu jer ima pognute stabljike
Popularne begonije s korijenom su Begonia "Glorie de Lorriane" koju možemo tokom cijele godine kupiti u cvjetarnama. Imaju cvjetove raznih boja i one bolje uspjevaju u kući. Trebaju biti na svijetlom mjestu bez direktnog sunca. Također se mora pripaziti na zalijevanje.
Begonia pendula
možda neki savjet pomogne ....
da vam cvijeće ne izgleda ovako....
OD 02.01.2006.
nekoliko savjeta za tzv. sobne biljke
*nemojte pretjerati u zalijevanju, mnoge će biljke lakše podnjeti sušu nego preveliku količinu vode jer korijen počne gnjiliti
*15 minuta nakon zalijevanja odlijte višak vode iz podloška
*ne stavljajte ih na propuh
*izbjegavajte jako podnevno sunce koje prži kroz staklo
*kad prihranjujte pazite da ne prekoračite omjer koji je napisan u upotrebi jer od prevelike količine gnojiva biljka jednostavno "izgori"
*ako upotrebljavate insekticide rukujte s njima krajnje oprezno
*mladi Mjesec - mlađak - crni krug
*prva četvrt - srp na desnoj strani
*pun Mjesec - uštap - bijeli krug
*zadnja četvrt - srp na lijevoj strani
*najpovoljniji dani za sijanje su četvrti i peti dan prije uštapa
*presađivanje, obrezivanje, prorjeđivanje se radi kad Mjesec pada
*općenito sve što raste i razvija se treba raditi dok Mjesec raste, a ono što se mora zaustaviti radi se kad Mjesec pada
Svibanj 2008.
02.05. u 12:52 Mjesec u Ovnu
04.05. u 13:59 Mjesec u Biku
05.05. u 14:19 Mlađak
06.05. u 13:18 Mjesec u Blizancima
08.05. u 13:03 Mjesec u Raku
10.05. u 15:11 Mjesec u Lavu
12.05. u 05:48 Prva četvrt
12.05. u 20:49 Mjesec u Djevici
15.05. u 05:47 Mjesec u Vagi
17.05. u 17:00 Mjesec u Škorpiji
20.05. u 04:12 pun Mjesec/Uštap
20.05. u 05:20 Mjesec u Strijelcu
22.05. u 17:56 Mjesec u Jarcu
25.05. u 05:53 Mjesec u Vodenjaku
27.05. u 15:39 Mjesec u Ribi
28.05. u 04:58 zadnja četvrt
29.05. u 21:54 Mjesec u Ovnu
Lipanj 2008.
01.06. u 00:20 Mjesec u Biku
03.06. u 00:07 Mjesec u Blizancima
03.06. u 21:24 Mlađak
04.06. u 23:17 Mjesec u Raku
07.06. u 00:01 Mjesec u Lavu
09.06. u 04:02 Mjesec u Djevici
10.06. u 17:05 prva četvrt
11.06. u 11:56 Mjesec u Vagi
13.06. u 22:54 Mjesec u Škorpiji
16.06. u 11:21 Mjesec u Strijelcu
18.06. u 19:32 pun Mjesec/Uštap
18.06. u 23:53 Mjesec u Jarcu
21.06. u 11:35 Mjesec u Vodenjaku
23.06. u 21:33 Mjesec u Ribi
26.06. u 04:50 Mjesec u Ovnu
26.06. u 14:11 zadnja četvrt
28.06. u 08:51 Mjesec u Biku
30.06 u 10:04 Mjesec u Blizancima