Kućna paprat, nefrolepis (lat. Nephrolepis exaltata)
Paprat nekako podsjeća na povijest, na viktorijansko doba mada je i danas popularna. Dobro uspjeva i u prostorima gdje nema puno prirodnog svijetla, a voli vlagu pa će stoga biti zadovoljna u kuhinji ili npr. kupaonici. Držite je uvijek vlažnom. Ljeti zalijevajte 2 puta na tjedan dok zimi jednom tjedno i pripazite da temperatura ne padne ispod 10 stupnjeva Celzija. Po mogućnosti tokom ljeta redovito je prskajte, a tokom zimi ako je u prostoru gdje je suh zrak (centralno grijanje) smatrajte to obaveznim. Vlagu u zraku možete povećati i tako da biljku posadite u plastičnu vazu i da stavite kamenčiće u podložak.
Tokom godine može udvostručiti svoju veličinu pa je svaka dva tjedna prihranite vodom u koju ste dodali tekuće gnojivo za lisnate biljke.
Presadite je u rano proljeće. Tada možete i odvojiti mlade biljčice koje su se pomoću vriježa zakorijenile pored matične biljke. Jednostavno ih nježno odvojite s korijenjem i posadite u zasebanu vazu.
Ako su listovi lomljivi, krhki nedostaje vlažnosti. Odrežite listove na par centimetara od zemlje i dobro zalijevajte. Izrasti će mladi listovi.
Ponekad dolazi do mutacije kod listova pa odjenom nefrolepis izbaci list koji nije nazubljen. Takav list odrežite jer će vam inače svi listovi postati glatki, nenazubljeni.
U nekim krajevima još ga zovu i kineska sljezolika, vjerojatno zbog trubastih cvjetova koji se javljaju od sredine proljeća pa sve do kasne jeseni, a mogu biti bijeli, žuti, narančasti, ružičasti ili crveni. Cvjetovi ne traju dugo no bude ih mnogo pa stalno cvjetaju novi, a u kontrastu s tamnozelenim listovima zaista privlače pažnju. Biljku treba staviti na svjetlo mjesto no bez direktog jakog sunca, što bi značilo na istočni ili sjeverni prozor. Pazite da hibiskus nije na propuhu jer otpasti će mu pupoljci.
U doba dok cvjeta potrebno mu je dosta vode tako da ćete ga po ljeti trebati zalijevati i svaki drugi dan, ali nemojte dozvoliti da voda ostane u podlošku jer će korijen početi gnjiliti. Višak vode odlijte 15 minuta nakon zaljevanja. Voli vlagu pa će mu goditi svakodnevno prskanje mlakom vodom. Tokom zime biti će dovoljno zaliti ga nakon 5-6 dana i nije ga potrebno prskati.
Od proljeća do jeseni jednom tjedno ga prihranite ako je biljka starija i gušća, a ako je mlada nakon dva tjedna dodajte vodi tekuće gnojivo za cvatuće bilje.
Hibiskus tokom godine zna i udvostručiti svoj obujam pa ga morate svako proljeće presaditi. Nemojte ga odmah presaditi u prevelik lonac, već svake godine u samo broj veći, jer sputanost korijenja mu potiče cvatnju. Kako bi bio gust s mnogo mladih izdanaka potrebno ga je prije presađivanja, u rano proljeće obrezati. Preporuča se odrezati pola duljine izboja koje je potjerao u protekloj godini tako će ostati gust i lijepog grmolikog oblika.
Razmnožava se posve jednostavno reznicama koje ste dobili obrezivanjem. Neka ne budu duže od 10 centimetara i neka imaju po dva para listića s rastućim vrhom. Zataknite ih u zemlju i držite na toplom i svijetlom mjestu. Reznice zakorijenjene u proljeće cvasti će krajem ljeta.
To je prekrasna biljka bijelih cvjetova čiji miris podsjeća na jasmin. Bila je veoma čest ukras u zapućku muških odijela i u kosi raskošnih dama...
Nije baš lagana za uzgoj,jer traži visoku vlažnost zraka što nije lako postići u stanu, no ipak bar za neko vrijemo može popraviti raspoloženje, a možda je uspijete bez pomoći staklenika održati i duže od jedne sezone cvatnje.
U ljetnim mjesecima potrebno ju je zalijevati svaki drugi dan i prskati lišće pazeći da se ne poprskaju cvjetovi jer će pocrniti. Tokom zime zalijte je jednom tjedno i to mlakom vodom. Bilo bi idealno kad bi to bila kišnica, ali...
U doba cvatnje svaka dva tjedna prihranite je vodom kojoj ste dodali pola od propisane količine tekućeg gnojiva za cvatuće biljke.
Držite je na svijetlom mjestu pazeći da je ne sprži direktno podnevno sunce.
U rano proljeće, ako ste je uspjeli do tada održati, obrežite mlade izboje kako bi imala lijep grmolik oblik, a reznice možete kotistiti za razmnožavanje. Zabodite ih u zemlju i pokrijte prozirnom plastičnom folijom kako bi im bilo toplo. Temperatura neka bude bar 18 stupnjeva i zemlju stalno održavajte vlažnom (ne mokrom, znači stavite vodu u podložak 5-6 dana i nakon 15 minuta odlijte višak). Foliju obavezno svaki dan otkrijte na desetak minuta kako bi spriječili gnjiljenje. Otprilike za 3 tjedna gardenija će se dobro zakorijeniti i tada možete u potpunosti maknuti foliju.
Mlađe biljke puno obilnije cvatu pa ako već imate sreće da vam uspjevaju obavezno svake godine reznicama zakorijenite novu biljku.
U rodu begonija ima oko 900 vrsta.
Ovdje ću opisati uzgoj lisnatih, koje držimo u zatvorenom prostoru, a posebno ću kasnije opisati cvjetne begonije koje se drže na balkonu, prozoru, vrtu...
Begonija rex ima šarene srcolike listove. Boje kojima su najčešće obojani listovi i šare na njima: razne nijanse crvene, smeđa, zelena,siva...Listovi su jako nježni i krhki tako da treba pripaziti prilikom njege i presađivanja jer se veoma lako oštete.
Biljku treba staviti na svijetlo mjesto no ne na izravno sunce, tako da koristite sjeverni ili istočni prozor.
S vodom treba pažljivo. Ljeti zalijte dva puta tjedno, dok po zimi svega jednom tjedno i nemojte močiti listove jer će gnjiliti i dobiti ružne mrlje.
Prihranite tokom proljeća i ljeta svaka dva tjedna vodom u koju ste dodali tekuće gnojivo.
Razmnožavati je možete reznicama u kasno proljeće. Možete zdravi list jednostavno odrezati i zabosti u zemlju. Postoji drugi način gdje odrezanom listu odrežete vrh i neravnine sa strane. Zatim po širini razrežete list na nekoliko dijelova (4-5), svaki dio lista mora imati dio glavne lisne žile, utaknete svaki dio u zemlju pazeći da ste zaboli u zemlju baš onaj dio koji je bio bliže peteljci lista, drzite na toplom i odrzavajte vlažnost pa će izbiti mladi listići.
Begonija obično nakon dvije godine postane nekako ružna tako da se preporuča zamijena s mladim biljkama.
To je biljka srcolikih zelenih listova prošaranih žućkastim šarama. Može rasti u visećoj košari ili joj možete staviti štap obložen mahovinom oko kojeg će se penjati. Veoma brzo raste tako da će tokom godine izrasti i do pola metra. Ako i nije na izrazito sijetlom mjestu zadržati će šare na listovima.
Ne treba mu baš puno vlage pa je preporučljivo da se zemlja prosuši do slijedećeg zalijevanja. Po ljeti to je otprilike svaka 4-5 dana, a po zimi 8-10 dana.Najbolje je opipati zemlju i kad je rastresita, zalijte. Tokom ljeta goditi će mu i povremeno prskanje listova.
Nema doba mirovanja pa je poželjno jednom na mjesec u vodu za zalijevanje dodati tekuće gnojivo za sobno bilje.
Podrezujte je u proljeće, ako vam se biljka jako razrasla i čini vam se prevelika. Odrezane izdanke možete koristiti za razmnožavanje. Veoma lako će se zakorijeniti jer imaju malo zračno korijenje ako ih zataknete direktno u zemlju, ili pak ako stavite u vodu i pustite da potjera korijenčiće.
Ako listovi gube žućkaste šare, potrebno je više svijetla, ako rubovi imaju smeđe mrlje, previše zalijevate, a moguće da je i prehladno.
Ne morate je često presađivati, dovoljno je svake druge godine.
Veoma dugo živi samo nemojte pretjerati s vodom.
Ovo je uvjerljivo najšarenija sobna biljka. Listovi su šareni, sa obojenim lisnim žilama ili imaju mrlje, točke ili neke nedefinirane šare, a boje koje možemo naći na listovima su od tamno zelene do žute, narančaste, bakreno crvene...Uz to i listovi mogu imati razne oblike. Mogu biti uski, duguljasti, obli, nazubljeni, duboko zarezani, kopljasti, zaista veoma veliki spektar boja i oblika. Kako bi se to šarenilo održalo, biljku morate staviti na jako svijetlo mjesto. Može biti i na izravnom suncu, ali onda pripazite da je baš tada ne prskate, jer će ostati ružne smeđe mrlje.
Voli vlagu tako da morate redovito zalijevati, ali ne smijete dozvoliti da voda ostane stalno u podlošku. Uvijek izlijte višak vode koji biljka nije popila petnaestak minuta poslije zalijevanja. Ljeti zalijte otprilike svaki treći dan dok zimi svakih 5-6 dan.
Od sredine proljeća po do kraja ljeta prihranite je svaka dva tjedna.
Ako je biljka jako izrasla ili je stabljika ostala bez dolnjih listova možete je sredinom proljeća odrezati i ona će tada potjerati nove mlade izboje.
Za razmnožavanje koristite vršne izboje duge bar desetak centimetara i s dva para listova. Odrežite tik ispod dolnjih listova ukoso, odstranite dolnji par listova listove i zabodite u zemlju i držite na svijetlom, toplom i vlažnom mjestu.
Kroton ne voli hladnoću i velike razlike u temperaturi zato ga u krajevima gdje su zime jako hladne držite u prostoriji gdje nisu velike razlike u temperaturi i pazite da temperatura ne padne ispod 12 stupnjeva. Inače može dugo poživjeti ako mu ne bude prehladno.
Ima ih oko četrdesetak vrsta. U prijevodu s grčkog ime im znači ženski zmaj. Obično vrstu Dracaena fragrans zovu "drvo života" jer iz debla visokog 20-50 centimetara potjera više stabljika sa listovovima koji čine rozetu i povijaju se. Listovi mogu biti biti posve zeleni ili prošarani žutim. Vrsta Dracaena marginata ima drvenastu stabljiku sa tankim, uskim tamnozelenim listovima čiji su rubovi obojani ljubičasto. Mogu izrasti čak do 2 metra visine.
Treba im dosta svijetla kako bi lišće zadržalo lijepu boju. Nemojte ih držati na propuhu jer će listovi požutjeti.
Ljeti zalijevajte otprilike svaka 3-4 dana, dok je zimi dovoljno tek jednom tjedno. Ako su u prostoriji gdje je centralno grijanje i suh zrak, redovito ih prskajte. Povremeno obrišite listove mokrom krpicom kako bi otklonili prašinu.
To su biljke koje veoma dugo žive. Ako postanu prevelike, odrežite im vrh koji možete koristiti kao reznicu za novu mladu biljku.
Najpopularnija vrsta fikusa s malim listovima je benjamin. Može izrasti u veliko, razgranato stablo, ako preživi prva tri mjeseca prilagodbe, jer ne odgovaraju mu svi prostori i mora se pripaziti dok je biljka mlada. Nikako ne smije biti na propuhu, a potrebno mu je dovoljno svijetla, jer inače lišće mu žuti i otpada.
Treba voditi računa o pravilnom zalijevanju. Zimi zalijevajte tek svakih desetak dana, a ljeti otprilike dva puta tjedno. Nikako nemojte dozvoliti da stoji u vodi, obavezno nakon petnaestak minuta poslije zalijevanja odlijte višak vode.
Tijekom proljeća i ljeta prihranite ga jednom mjesečno vodom u koju ste dodali tekuće gnojivo za sobne lisnate biljke.
Povremeno ga prskajte po listovima.
Presadite ga svake godine, a kad biljka postane
Obrezujte ga ako mu želite ograničiti rast, a to je najbolje učiniti u proljeće. Odrezane vrhove stabljike možete koristiti za razmnožavanje. Uzmite reznice duge oko 10 cm. koje imaju dva para listova. Stabljiku odrežite ukoso odmah ispod dolnjeg para listova, a tada i njih otklonite, tako da su vam sada ostala samo dva lista. Takvu reznicu zabodite u zemlju skroz do listova. Držite na toplom i svijetlom mjestu i redovito zalijevajte i ubrzo će potjrati nove listiće.
Rod fikus ima puno vrsta, a vjerojatno najpoznatija biljka iz tog roda je smokva. No i kućni fikus veoma je poznat i nalazi se u mnogim prostorima. Najčešće srećemo vrstu "elastica" , a od njenih varieteta "robusta" (to je onaj koji ima posve zelene kožaste listove) i "trikolor" sa šarenim listovima. Zanimliva je i vrsta "lyrata" čiji listovi su zeleni sa izražajnim žutim lisnim žilama i podsjećaju na violinu.
Fikus prilično brzo raste tako da mu se mora osigurati dovoljno prostora. Zanimljivo je vidjeti kako mlade listove izbacuje iz crvenkastog "škartoca".
Najbolji uvjeti za uzgoj su: puno svjetla i umjerena toplina. Ako će biti na mjestu s malo svjetla sporije će rasti.
Zaljevajte ga zimi tek jednom tjedno, a ljeti dva puta kroz tjedan. Nemojte dozvoliti da mu voda ostane u podlošku, nakon petnaestak minuta izlijte višak vode. Pogotovo dok je još biljka mlada, mogao bi propasti jako brzo.
Prihranite ga u ljetnom periodu dva puta mjesečno.
Presađujte dok su biljke mlađe, a kasnije kad su u velikim loncima, nježno skinite gornji sloj zemlje i stavite novi.
Poželjno je uz biljku zataknuti štap uz koji ćete ga zavezati kako bi imao potporanj dok je stabljika još mlada.
Obrezujte vrhove ako mu želite ograničiti rast. Vršne reznice možete koristiti za razmnožavanje. Jednostavno ih stavite u zemlju i pustite da potjeraju korijenčiće ili pak u vodu , a kasnije u zemlju. Može se još razmnožiti i reznicama lisnog pupa, a to su djelovi stabiljke dugački oko desetak centimetara na kojima je jedan list. Tu pripazite da stabiljku pravilno zabodete u zemlju. Onaj dio koji je bliži zemlji ide u zemlju.
Tokom starenja, doljnji listovi najčešće otpadaju. Ako se to desi mladoj biljci znači da je previše zalijevate. Ako uz to što listovi otpadaju imaju i smeđe fleke, znači da je prehladno.
Biljka lijepog i otmjenog izgleda koja bez problema može živjeti u sjeni. Dobro podnosi različite uvjete, ali traži puno mjesta i smeta joj propuh pa na to treba pripaziti prilikom smještaja. Preporuča se položaj u kutu prostorije.
Tokom zime malo je zalijevajte, tek svakih desetak dana jer zbog prevelike količine vode zna se desiti da naglo zgnjili i tada nažalost nema pomoći. Tokom ljeta zalijte je dva puta tjedno.
Povremeno, od prilike jednom mjesečno prihranite je vodom kojoj ste dodali tekuće gnojivo za sobno bilje.
Kroz godinu joj izrastu svega 2-3 lista tako da ćete je trebati presađivati svake druge godine, a možda i rjeđe.
Barem svaka dva mjeseca obrišite listove vlažnom krpom.
To su otporne biljke koje možete smjestiti i u najsjenovitiji dio prostorije. No tada uzmite vrstu koja ima što manje šarene listove, jer u sjeni će izgubiti žućkaste šare. Možete ga posaditi u viseću košaru ili mu omogućiti penjanje uz neki štap ili ljestvice.
Traži malo vode, zato nemojte pretjerivati. Ljeti je dovoljno zaliti ga otprilike jednom tjedno, dok zimi svakih desetak dana.
Da bi se razvio u veći grm odrežite mu rastuće vrhove pa će iz dolnjeg dijela stabljike potjerati mladice. Te vrhove možete koristiti kao reznice pomoću kojih ćete razmnožiti bršljan. Reznice možete zabosti direktno u zemlju ili ih staviti u vodu i sačekati da potjeraju korijenčiće.
Presadite ga tek kad mu iz rupa na dnu lonca počne viriti korijenje.
Može dobro uspjevati i vani no ako ga selite iz kuće u vanjski prostor, to učinite u kasno proljeće kako bi imao dovoljno vremena za prilagodbu do zime.
Nikako ne bih preporučila ovu biljku držati u prostoru gdje su djeca. Njezin sok je otrovan i u dodiru s njim može doći do neugodnog naticanja i crvenila. Zato oprez! Kada je obrezujete ili presađujete, stavite rukavice.
Inače difenbahija veoma brzo raste pa joj morate osigurati dovoljno životnog prostora. Ima velike zelene listove prošarane žutim u mnogo kombinacija.
Postavite je na svijetlo mjesto. Nema neko određeno doba godine kad izrazitije raste pa kad vidite da je potjerala mlade listove, prihranite je i malo više zalijevajte.
Ponekad je prskajte po lišću, a zalijevajte ljeti svaki drugi, treći dan, a zimi otprilike jednom tjedno.
Požutjeli listovi znače da je previše zalijevate.
Kako biljka stari, donji joj listovi odumiru i to nećete moći spriječiti. Kad biljka postne ružna i nestabilna, jednostavno je odrežite na oko 10 centimetara iznad zemlje, iznad mjesta gdje je bio izboj lista. Potjerati će mladice. Ostatke stabljike nemojte baciti, jer može poslužiti za razmnožavanje. Odrežite ih na dužinu od oko 7-8 centimetara i posadite u zemlju. Pazite da dio koji je rastao prema zemlji sada zabodete u zemlju.
Meni asparagus uvijek budi sjećanje na bakinu kuću. Kod nje, u hodniku, sa strane pokraj ulaznih vrata bila su postavljena dva stalka koja su mi se činila tako visoka i velika...Na svakom od nih bila je velika glinena vaza i u njoj asparagus. Grane posute sitnim igličastim listićima spuštale su se skoro do poda. Bila je jako ponosna na njih.
Nije težak za uzgoj u prostoru gdje je vlažan zrak. U centralnom baš i ne uživa previše, ali mu želju za vlagom možete nadomjestiti redovnitim prskanjem i stavljanjem kamenčića u podložak. Ljeti ga zaljevajte otprilike svaki treći dan, dok zimi, ako vam temperatura u prostoriji gdje ga držite nisu baš visoke tek jednom tjedno.
Stavite ga na polusjenovito ili svijetlo mjesto, ali ne na direktno sunce. u viseću košaru ili na neki stalak. Tokom ljeta slobodno ga držite vani.
Prihranite ga jednom mjesečno vodom u koju ste dodali gnojivo za lisnato (zeleno) sobno bilje.
Presadite ga tek kad mu korijenčići počnu izvirivati iz vaze. On ustvari ima male bijele gomoljiće i kako raste biljka tako se i oni razvijaju i debljaju. Vole biti skučeni, tako da ga nikada nemojte presaditi u preveliku vazu.
Razmnožiti se može dijeljenjem korijenja ili sjemenom. Sjeme su one kuglice koje se pojave na izbojima nakon sitnih bijelih cvjetova. Morate sačekati dok pocrvene i onako malo se smežuraju, jer samo iz takvih će proklijati nova mladica i to nakon dobrih 3-4 mjeseca. Nemam pojma zašto im toliko vremena treba da proklijaju, ali tako je.
U prodaji se najčešće nalazi Asparagus plumosus (to je onaj sa sitnim nježnim, mekanim listićima, nježnim kao paperje) i Asparagus sprengeri kojeg češće nalazimo i puno je lakši za uzgoj. Obje vrste dekoracija su u raznim buketima.
Vjerojatno jedna od kućnih biljaka koje se najlakše uzgajaju i razmnožavaju. Postoji nekoliko vrsta, a svima je zajedničko da lijepo izgledaju na povišenoj polici ili u visećoj košari. Vrsta sa potpuno zelenim lišćem traži veoma malo svijetlosti pa je pogodna za prostore koji nisu baš jako bogati svijetlom. Šarenoj, bijelo-zelenoj potrebno je više svijetla, ali ne voli direktno sunce.
Zalijevajte je po ljeti dva puta tjedno, a zimi otprilike jednom na tjedan.
Ljeti će joj goditi prskanje lišća.
Ako primjetite da su listovi na vrhovima požutjeli, znači da nedostaje vlage. Te požutjele listove odrežite kako bi biljka izgledala ljepše.
Prihranite je jednom mjesečno vodom kojoj ste dodali tekuće gnojivo za lisnate biljke.
Klorofit obično u kasno proljeće ( mada nije pravilo ) potjera izdanke na kojima su mali bijeli cvjetovi, koji se kasnije pretvore u nove mlade biljčice. Ti mali grmići s vremenom puste korijenčiće i tada ih jednostavno stavite u lonac sa zemljom i evo mladih biljčica.
Ne morate odrezati sve izdanke. Onako sa tim zračnim mladicama izgledaju baš lijepo.
Veoma sliči anturiumu, ali je puno lakši i jednostavniji za uzgoj.
To je biljka s lijepim sabljastim listovima koji se šire iz gomolja. Tokom ljeta ima bijela cvjetove na dugim stapkama koji traju veoma dugo pa ih možete koristiti kao rezano cvijeće za vazu. Prije nego što počne venuti mjenja boju iz bijele u zelenu. Kad cvjetovi uvenu obavezno ih odrežite pri dnu stabljike, a isto tako i oštećene ili uvenule listove.
Postoje dvije vrste: - niži (Spathiphyllum wallissi) koji je visok svega 30 centimetara, ali može narasti u bogat i širok grm
- viši (Spathiphyllum Mauna Loa) Koji ima puno veće listove i cvjetove i visina mu može doseći do metra
Stavite ga na svijetlo mjesto, ali po ljeti pripazite da nije na direktnom suncu, jer će dobiti ružne mrlje po listovima pa ćete ih morati odrezati.
Voli vlagu u zraku pa uživa kad ga se prska. Redovito mora dobiti vodu. Zimi svakih 5-6 dana dok ljeti otprilike svaki treći dan. Najsigurniji način da provjerite da li ga treba zaliti je da popipate zemlju i ako je mrvičasta - zalijte. Održite vlažnost tako da u podložak stavite kamenčiće ili ako je lonac u ukrasnoj vazi međuprostor ispunite tresetom ili pjeskom, ali nemojte dozviliti da "pliva" u vodi.
Ljeti, dok cvjeta obavezno ga svaka 2 tjedna prihranite vodom u koju ste dodali tekuće gnojivo, a zimi smanjite na jednom mjesečno, jer on tokom godine može i duplo narasti. Zbog toga poželjno ga je svake godine presaditi u veću vazu. Nemojte ga odmah staviti u preveliku, samo za jedan broj veću.
Prilikom presađivanja veoma lako možete podijeliti gomolj. Uzmite djelove na kojima su bar 2 - 3 lista. Na taj način dobit ćete nove, snažne mlade biljke koje će vam uljepšavati prostor u kojem radite ili stanujete.
U slučaju da vam spatifil ne cvjeta prihranite ga, ako dugo niste. Možda mu je i vaza premalena pa mu pružite udobnost.
Spatifil je poželjno držati u blizini televizije ili računala, jer smanjuje negativno zračenje. Zato svi vi koji puno vremena provodite uz računalo. brzo u cvjetarnu po svoju biljku ;)
Za sve one ljubitelje cvijeća koji baš i nemaju previše znanja o uzgoju raznog bilja ili kako vele da im cvijeće ne ide od ruke, postoji biljka koja cvjeta zimi na toploj južnoj prozorskoj dasci, a i ljeti na balkonu.
To je kalanhoa.
Može se nabaviti u raznim bojama:bijeloj, narančastoj, rozoj, crvenoj, ljubičastoj... Nije baš jako velika (od skromnih 10 cm pa do nekih 30 cm) tako da ćete vjerojatno naći mjesta i za nju.
Jedino na što se mora pripaziti je voda. Ne smije se puno zalijevati, jer ona je vrsta sukulenta. Tek svakih 12-15 dana zimi ili 7-10 dana ljeti. Ustvari najbolje je popipati zemlju i kad je sasvim suha i rastresita zaliti kalanhou. Ako vidite da je tužna (onako klonuli listovi i pojava plijesni) znači da ste ipak pretjerali. Tada odstranite gnjile izdanke, pustite da se sasvim osuši i vjerojatno će se oporaviti. Nikada je ne prskajte po lišću.
Prihranite je jednom mjesečno.
Razmnožava se iz sjemena i pomoću reznica. Jednostavnije je reznicama tj. mladim izdancima koji se javljaju na stabljici na kojoj je bio cvijet. Zato je potrebno uvele cvijetove redovito rezati do listića. Odrežite reznice koje su duge oko desetak centimetara i imaju dva para listića, odstranite doljnje listiće i zabodite stabljiku u zemlju te je drzite na toplom, vlažnom i svijetlom mjestu. Najbolje je kalanhou redovito obnavljati, jer nakon dvije godine biljka djeluje ružno, nekako neuredno pa je zamijenite novom.
Ovo je idealna biljka za sve one zaboravne i prezaposlene koji ponekad i zaborave na svoje cvjetne prijatelje. Jer iako je koji dan ostavite žednom sigurno vam neće zamjeriti.
Volim u ranu jesen otići u Gorski Kotar. Tada još nije jako hladno, a uz malo sreće dan može biti prekrasan i okupan suncem. Na lišću bjelogorice mogu se vidjeti sve nijanse žute boje koja prelazi u oker, a ponegdje čak u smeđu. Oni najtvrdoglaviji listovi još uvijek pokušavaju ostati zeleni i ne posustaju u toj namjeri...
Na rubu šume, na tlu između vlati trave sakrivaju se nježni ružičasti cvijetovi. To su šumske ciklame. Najčešće ne mogu odoljeti i uberem nekoliko cvjetaka i zabijem nos u njh kako bi osjetila njihov prekrasan miris. Ja volim taj miris, mada je nekima prejak. Doduše nikada ne uberem puno, tek nekoliko, 6-7 pa onda se valjda i ne uspijem udaviti u njemu.
Isto tako kroz cijelu jesen i dio zime možemo kupiti ciklamu koju ćemo staviti u svoj dom. To je perzijska ciklama ( lat. cyclamen persienum). Ona nema miris, veličine je od 25-40 centimetara. Postoji u raznim nijansama roze, crvene, narančaste, bijele boje, jednostavna, dupla, ricasta...
Zaista ih ima mnogo raznovrsnih, no svima je zajedničko da će uživati u hladnom prostoru puno više nego u jako grijanim prostorijama. Stavite je na svijetlo mjesto, ali ne na direktno sunce, najbolje na prozor koji je okrenut sjeveru ili istoku.
Voli vlagu tako da će je biti potrebno zalijevati dva puta na tjedan, ali poželjno je samo u tanjurić kako u gomolj ne bi došlo previše vode. višak vode odlite nakon dvadesetak minuta ili pak ciklamu stavite na kamenčiće. Usprkos tome što voli vlagu nemojte je prskati jer će dobiti mrlje na lišću.
Dok cvate bilo bi je poželjno prihraniti dva puta mjesečno tekućim gnojivom za cvjetnice.
Kad počne venuti i prestane cvasti stavite je na hladno, otkinite uvele cvijetove zajedno sa stapkom i zalijte je tek malo svakih desetak dana.
Na proljeće, kad zatopli slobodno je iznesite na balkon, negdje u sjenu ili je zakopajte u vrt zajedno s vazom kako bi je na jesen ponovo mogli unjeti u kuću.
I tako će vam stara prijateljica ciklama biti društvo i slijedeće jeseni....
možda neki savjet pomogne ....
da vam cvijeće ne izgleda ovako....
OD 02.01.2006.
nekoliko savjeta za tzv. sobne biljke
*nemojte pretjerati u zalijevanju, mnoge će biljke lakše podnjeti sušu nego preveliku količinu vode jer korijen počne gnjiliti
*15 minuta nakon zalijevanja odlijte višak vode iz podloška
*ne stavljajte ih na propuh
*izbjegavajte jako podnevno sunce koje prži kroz staklo
*kad prihranjujte pazite da ne prekoračite omjer koji je napisan u upotrebi jer od prevelike količine gnojiva biljka jednostavno "izgori"
*ako upotrebljavate insekticide rukujte s njima krajnje oprezno
*mladi Mjesec - mlađak - crni krug
*prva četvrt - srp na desnoj strani
*pun Mjesec - uštap - bijeli krug
*zadnja četvrt - srp na lijevoj strani
*najpovoljniji dani za sijanje su četvrti i peti dan prije uštapa
*presađivanje, obrezivanje, prorjeđivanje se radi kad Mjesec pada
*općenito sve što raste i razvija se treba raditi dok Mjesec raste, a ono što se mora zaustaviti radi se kad Mjesec pada
Svibanj 2008.
02.05. u 12:52 Mjesec u Ovnu
04.05. u 13:59 Mjesec u Biku
05.05. u 14:19 Mlađak
06.05. u 13:18 Mjesec u Blizancima
08.05. u 13:03 Mjesec u Raku
10.05. u 15:11 Mjesec u Lavu
12.05. u 05:48 Prva četvrt
12.05. u 20:49 Mjesec u Djevici
15.05. u 05:47 Mjesec u Vagi
17.05. u 17:00 Mjesec u Škorpiji
20.05. u 04:12 pun Mjesec/Uštap
20.05. u 05:20 Mjesec u Strijelcu
22.05. u 17:56 Mjesec u Jarcu
25.05. u 05:53 Mjesec u Vodenjaku
27.05. u 15:39 Mjesec u Ribi
28.05. u 04:58 zadnja četvrt
29.05. u 21:54 Mjesec u Ovnu
Lipanj 2008.
01.06. u 00:20 Mjesec u Biku
03.06. u 00:07 Mjesec u Blizancima
03.06. u 21:24 Mlađak
04.06. u 23:17 Mjesec u Raku
07.06. u 00:01 Mjesec u Lavu
09.06. u 04:02 Mjesec u Djevici
10.06. u 17:05 prva četvrt
11.06. u 11:56 Mjesec u Vagi
13.06. u 22:54 Mjesec u Škorpiji
16.06. u 11:21 Mjesec u Strijelcu
18.06. u 19:32 pun Mjesec/Uštap
18.06. u 23:53 Mjesec u Jarcu
21.06. u 11:35 Mjesec u Vodenjaku
23.06. u 21:33 Mjesec u Ribi
26.06. u 04:50 Mjesec u Ovnu
26.06. u 14:11 zadnja četvrt
28.06. u 08:51 Mjesec u Biku
30.06 u 10:04 Mjesec u Blizancima
