Cvjetak mali

17.07.2008., četvrtak

Rascvjetano ljeto u Rijeci

Ovog ljeta su oko fontane Kawasaki posadili ljubičastoplave bradarke i nešto svijetlije verbene. Meni je to malo monotono kada je skoro sve cvijeće u istoj boji, pogotovo tako tamno. Volim kad je cvijeće veselih, razigranih boja. Evo meni je u ljetnoj verziji veselija i ljepša ova kombinacija cinerarije, kadifice i plamene kadulje koja se nalazi na Žabici.

- 17:16 - Komentari (16) - Isprintaj - #

16.11.2007., petak

Krunica (lat. Senecio rowleyanus)

Veoma zanimljiva sukulentna biljka puzavica. Njezina posebnost je u tome što joj listići nalikuju na male kuglice nanizane na savitljivim stabljikama pa je zato kod nas najčešće i zovu krunica. Porijeklom je iz jugozapadne Afrike. Nije teška za uzgajanje ako se pridražavate pravila koja vrijede za sve sukulente, a to je u prvom redu veoma oskudno zalijevanje, jer to su biljke koje su stvorene za sušu. Bolje da je vode premalo nego previše, jer kad jednom počne gnjiliti teško da će se oporaviti. Tokom perioda rasta i kad je vani na zraku zalijevajte tek jednom tjedno i nikako ne dozvolite zadržavanje vode u podlošku. U zimskom periodu kada je u kući zalijevajte je jednom u 15 dana. U peridu kada su temperature iznad 5 stupnjava i tokom cijelog ljetnog razdoblja držite je vani, ali ipak izbjegavajte jako, direktno podnevno sunce. Goditi će joj jutarnje ili večernje. Tokom zimskog perioda stavite je u prostoriju koja nije jako grijana i neka ima svijetlosti. Razmnožava se lagano povaljenicama. Uz postojeći lonac za cvijeće u kojem je posađena stavite lonac u kojem želite novu biljku, polegnite dio stabljike s nekoliko kuglica, 1-2 kuglice pokrijte s malo zemlje, zalijte i kroz tjedan do 10 dana će pustiti korijenčiće. Kada počne tjerati nove kuglice, jednostavno je odrežite od matične biljke. Isto tako možete uzeti reznicu od 5-6 centimetara, položiti je na zemlju, kuglicu i dio stabljike pokrijte s malo zemlje i ubrzo će se zakorijeniti. Najbolje je upotrijebiti zemlju za kaktuse. Ima mali korijen pa joj više odgovaraju plitke zdjelaste posude za cvijeće, u promjeru oko 12-15 cm. Idealni su visći cvjetni lonci. Presadite je tek ako doslovce popuni cijelu vazu sa svuh strana. Kad je u potpunosti zadovoljna na izdancima se uz kuglaste listove pojavljaju i mali, bijeli, čupavi cvjetići. Poželjno ju je držati van dohvata djece i kućnih ljubimaca, jer je biljni sok koji se nalazi u kuglicama - listićima otrovan.

- 20:26 - Komentari (38) - Isprintaj - #

07.11.2007., srijeda

Ljiljan (lat. Lilium)

Veliki rod lukovičastih biljaka koji je omiljen i poznat u svim krajevima svijeta. Križanjem su dobivene vrste koje su lagane za uzgajanje pa bi doista bilo šteta propustiti priliku i ne zasaditi pokoju lukovicu u vrt ili pak u cvjetni lonac. Svi ljiljani osim bijelog tzv. Madoninog ljiljana Lilium candidum mogu se saditi tokom jeseni ili u periodu ranog proljeća i to na dubinu od oko 15-20 cm što zavisi od veličine lukovice. Tlo neka bude dobro drenirano. Najbolje je na dno rupe u koju ćete položiti lukovicu staviti malo grubog pijeska, položiti lukovicu, raširiti korijenje, dosipati pijeska preko korijena i onda zasuti zemljom. Lilium candidum - Madonin ljiljan (ponegdje nazvan i ljiljan sv. Antuna, opojnog mirisa, cvate u lipnju) treba saditi pliće, tj. tako da lukovicu prekrije tek oko 5 centimetara zemlje. On se obavezno mora saditi na jesen tokom listopada i studenog nešto prije prvih jakih mrazeva. U našem podneblju nije potrebno vaditi lukovice ljiljana, neće smrznuti, osim što bi ako je tlo jako teško i nepropusno mogle zgnjiliti od previše vlage pa se zato isplati dobro prirediti tlo na mjestu gdje ćete saditi ljiljane. Ako ste u krajevima gdje su ipak jače zime, za svaki slučaj prekrijte zemlju iznad lukovica suhim lišćem i grančicama. U doba rasta i cvatnje vole dosta vlage pa ih treba redovito zalijevati. Kad cvjetovi ocvatu uklonite ih da se lukovica ne iscrpljuje hraneći sjeme, jer ako ih želite razmnožiti sjemenom biljke koje ćete dobiti neće biti iste kao matična. Listove i stapku pustite da požute, osuše se i tek onda ih odrežite. Ljiljane je najbolje razmnožavati na jesen odvajanjem mladih lukovica od matične. Tako ćete dobiti iste biljke kao što je i matična. Biljke iz mlade lukovice potjeraju cvijet tek u drugoj godini. Vole sunčani ili blago sjenoviti položaj. Postoje varieteti raznih visina od niskih Lilium pumilum koji naraste 35 do 40 cm pa do divova visokih preko 2 metra pa pri sadnji treba voditi računa na koje će se mjesto saditi. Cvijet ljiljana ima 6 latica, a postoje gotovo u svim bojama, zatim jednobojni i u kombinaciji po dvije ili tri boje. Cvjetovi izrastaju na vrhu stapke (znači ako vam se stabljika učini previsoka nemojte je kratiti jer izostati će cvatnja), može ih biti od 2-20, u rasponu veličine od skromnih 3 cm pa do sve do 30 centimetara. Mnoge vrste imaju veoma intenzivan miris, toliko jak da nekima smeta i izaziva glavobolj. Po obliku cvijeta razlikuju se 3 skupine: - zdjeličasti - imaju široko otvorene latice - trubasti - dno cvijeta djeluje poput cjevi - turbanasti - imaju zavrnute latice prema unatrag Ljiljan je i veoma zahvalan kao rezano cvijeće. Prije nego ga stavite u vodu s dijela stapke koji će doći u vodu skinite listove, a stapku odrežite ukoso dugim oštrim rezom. Skinite prašnike kad se cvjetovi počinju otvarati jer na mjestu gdje padne pelud znaju ostati ružne mrlje. Svakodnevno mjenjajte vodu. I za kraj jedna legenda. Po legendi Lilium candidum - bijeli ljiljan nastao je od kapi mlijeka koja je kapnula na Zemlju dok je Hera dojila Herkulesa. Naime budući da je on bio sin boga Zeusa i smrtne žene Alkmene, Zeus je htio da se nadoji s grudiju njegove žene, božice Here kako bi postao bezsmrtan. Dok je spavala položili su joj ga na grudi i kad se nadojio nekoliko kapi mlijeka se prosulo svemirom te je nastala Mlječan staza, a od kapi koja je pala na Zemlju nastao je bijeli ljiljan.

- 21:16 - Komentari (11) - Isprintaj - #

28.10.2007., nedjelja

Đurđica (lat. Convallaria majalis)

To je izdržljiva trajnica koja nas u svibnju očara mirisom nježnih bijelih cvjetića. Divlje, slobodno raste u prirodi na vlažnim polusjenovitim predjelimau i svijetlim listopadnim šumama. Ima kopljaste široke listove koji se razvijaju u paru, a iz sredine izviruje cvjetna stapka okićena malim bijelim zvončićima. U zemlji se nalazi rizom koji se relativno brzo širi pa se zato preporuča saditi u sjenovitim dijelovima vrta kao pokrivač tla, a uz to zbog gustoće spleta korijenčića onemogućava rast korova. Za uzgajanje u vrtu možete koristiti varietet Everest koji ima nešto veće cvjetove ili Rosea s ružičastim cvjetovima. Rizom se sadi na 2-3 cm dubine tokom jeseni, a ako je želite razmnožiti u rujnu se treba odvojiti (odrezati) dio rizoma s malim izdankom iz kojeg će se dalje biljka širiti. Cijela biljka đurđice i njezine crvene sjemenke koje se razvijaju krajem ljeta su veoma otrovne pa zato OPREZ!. Nakon kontakta s biljkom obavezno operite ruke. Porijeklo imena: Convallaria od lat. Lillium convallium pa je stoga u Americi još uvijek zovu ljiljan iz doline majalis koji cvate u svibnju

- 19:40 - Komentari (8) - Isprintaj - #

25.10.2007., četvrtak

Ukrasni luk (lat. Allium)

To je dekorativna biljka krajnje jednostavna za uzgajanje no najčešće nije omiljena zbog intenzivnog mirisa. Može se samostalno saditi na gredice, u mješane nasade, u kamenjar ili u cvjetne lonce. Voli sunčani položaj i laganu, rahlu pjeskovitu zemlju i ne traži puno vlage. Lukovice se sade tokom listopada tako da se do prvog mraza zakorijene. Sade se kao i sve ostale lukovice, znači na dubinu koliko iznosi dva i pol do tri visine lukovice, a razmak oko 15 centimetara. Dobro podnosi niske temperature te lukovice nije potrebno vaditi iz zemlje. Razmnožava se dijeljenjem grumena lukovica na jesen, ali tek svake treće godine. Također ako ne uberete cvjetove vjetar veoma lagano raznese sjeme. Postoje varieteti raznih visina, a doba cvatnje proteže se od proljeća pa do kasnog ljeta. Evo nekoliko najpopularnijih varieteta: - Divovski ukrasni luk lat. Allium gigante doseže visinu 130-150 cm, cvjetne glave su kugle u promjeru od oko 10 cm. Najčešće ga nalazimo u ljubičastoj boji i boji jorgovana, a cvate od polovice lipnja do kolovoza - Iranski ukrasni luk lat. Allium aflatunense visok 60-70 cm sa srebrnastoružičastim glavicama, cvate od svibnja do lipnja, a njegovi cvjetovi su veoma pogodni za rez pa se mogu koristiti u svježim ili suhim cvjetnim aranžmanima - Zvjezdasti luk lat. Allium christophi je nižeg rasta, 20-25 cm pa se može saditi na početak gredice, u kamenjar ili čak u cvjetne lonce. Također je veoma pogodan za rez, a cvate u lipnju i srpnju. - Zlatni ukrasni luk Allium moly također je nižeg rasta, oko 20 cm, cvate žutim cvjetovima. On je za razliku od ostalih vrsta nešto osjetljiviji pa traži više vlage i polusjenovito mjesto.

- 16:08 - Komentari (4) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.