Kada dajem krv nikome ne spominjem da sam Autor.
To bi se inače protumačilo prijetnjom nacionalnoj sigurnosti - on, nevjernik koji umjesto obljetničke zaziva Platonovu Državu, svojom bi krvlju mogao zaraziti čitav Narod. Što bi u svakom slučaju značilo skori kraj. Kraj strpljenju i ostalim konvencionalnim metodama spašavanja žive glave. Kraj iluziji da Narod odabire svoje vladare. Kraj vladavini i dobrom vladanju od kojeg je Narodu uglavnom loše. Kraj svemu što nas je snašlo otkad smo prestali biti snalažljivi. Zato svoju krv dajem tek djelomično razotkrivajući identitet: Ja sam Črnorizac Hrabar mlađi, bavim se svačim pomalo, a najviše od svega volim davati krv zato što na taj način nekome možda spasim život. Dam svoju crnu krv bogatu željezom, dobijem potvrdu i dva dana slobodno pa s poklon-bonom navratim u obližnju pizzeriju u kojoj, degustirajući specijalitet kuće, razmišljam prenosi li se krvlju neutaživa Žeđ za znanjem kao Ljubav, Mržnja ili spolna bolest. |
Digitalizirajući svoju Savjest pazim da ne propustim nijednu oznaku.
Svaka pritom mora započeti velikim slovom približno određujući smjer mojih nastojanja. Jer tko će u suprotnom ovo Proročanstvo shvatiti ozbiljno? Ljudi su napustili estetiku. Stoga moram biti izrazito uvjerljiv kako bih lijepo uvrstio u katalog njihovih istina. Kako bih njihove istine upotpunio esencijalnom negacijom. Zbog navedenog postoji mogućnost da završim na lomači spravljenoj od mojih prethodno objavljenih knjiga. Kao Vještac ili Mučenik. Ili neprikladan detalj u kolektivnom sjećanju koji će na taj način biti uspješno uklonjen na slavu i čast samoproglašenim Očevima Domovine. Oznake: religija, seks, hereza, ljubav, mržnja, zlo, politika |
svibanj, 2016 | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 |