Cerovac komentira

< ožujak, 2008 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Prosinac 2014 (1)
Siječanj 2014 (1)
Listopad 2013 (1)
Rujan 2013 (1)
Kolovoz 2013 (1)
Lipanj 2013 (2)
Svibanj 2013 (1)
Studeni 2012 (1)
Rujan 2012 (4)
Kolovoz 2012 (1)
Srpanj 2012 (1)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Prosinac 2011 (2)
Studeni 2011 (4)
Listopad 2011 (1)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (3)
Srpanj 2011 (1)
Lipanj 2011 (6)
Svibanj 2011 (10)
Travanj 2011 (7)
Ožujak 2011 (2)
Veljača 2011 (1)
Siječanj 2011 (3)
Prosinac 2010 (6)
Studeni 2010 (7)
Listopad 2010 (2)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (4)
Travanj 2010 (2)
Ožujak 2010 (9)
Siječanj 2010 (3)
Studeni 2009 (1)
Lipanj 2009 (1)
Travanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (4)
Prosinac 2008 (12)
Studeni 2008 (6)
Listopad 2008 (16)
Rujan 2008 (10)
Kolovoz 2008 (6)
Srpanj 2008 (1)
Lipanj 2008 (13)
Svibanj 2008 (31)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
dirigent, politolog, novinar, politički emigrant i ratnik nastoji misliti svojom glavom(ali mu to svaki put ne uspjeva)



The WeatherPixie



Web Counter
Get a Web Counter




Posijetite HRVATI.COM">

Tekstovi za pamćenje

S koncerta na bojište
Nikola Šubić Zrinski
Teta Ella
Političar uvijek istog kova
Ured za tisak i promidžbu
Kako sam želio postati Bosanac
u ranu zoru došla je udba
Naoružajte se Jobovom strpljivošću i zagorskom mudrošću
Kako se krojila hrvatska istočna granica?
Tko se to u Hrvatskoj boji bogatog seljaka?
Letak za Hrvatsku
Predgovor Hrvatskom političkom leksikonu
Stjepan Radić
Ante Radić
Ratni dnevnik-Topusko
Bor za učiteljicu

Linkovi
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr







Blogerica.com

O autoru
Webfetti.com






Rođen 1946. u Zagrebu gdje sam završio i školovanje (glazbeno i gimnazijsko). Odlazim na studij dirigiranja u Beč, ženim se 1968. a 1969. se vraćam s diplomom u Zagreb. Radim u Nakladnom zavodu Matice hrvatske kao voditelj inozemne prodaje, 1970. prelazim u Studentski list kao direktor komercijale i novinar unutrašnje politike. 1971. me biraju za tajnika Komisije za veze s Hrvatima u svijetu Matice hrvatske i postajem novinar Hrvatskog tjednika. Nakon sloma Maspoka odlazim u emigraciju, prvo u Novu Hrvatsku, London, a zatim odlazim u Njemačku. 1976. i 1979. rodili su mi se sinovi. U Njemačkoj djelujem politički u Hrvatskom narodnom vijeću a uz to kao crkveni glazbenik a zatim i kao dirigent njemačkih filharmonija. U vlastitoj produkciji postavljam opere te gostujem širom Europe, Amerike i Australije. 1990. vraćam se nakon 18 godina emigracije u Hrvatsku i izabran sam za ravnatelja Zagrebačke filharmonije. Već krajem 1990. uključujem se u Narodnu zaštitu a od 01.07.91. sam u ZNG-u. Od 01.08. zapovjednik sam obrane Topuskog a od 10.10. zapovijednik obrane Južnog Velebita. Zagrebačku filharmoniju morao sam napustiti zbog spletki krajem 1993. i od tada sam se povukao, više-manje, iz javnog života.

28.03.2008., petak

1974. – 1980.: Politička stagnacija

Ustavne reforme stvorile su sustav koji je bio široko utemeljen u distribuciji
moći između komunističkih vodstava konstitutivnih republika i autonomnih
pokrajina. Nacionalni pokreti nisu to smatrali dostatnim, iako su privremeno
bili utišani. Daljnja mjera protiv tih pokreta bilo je ponovno “zatvaranje”
sustava, praćeno novim valom represije. Mjerama koje su podsjećale na
posljedice “praškog proljeća”, brojni aktivisti reformističkog pokreta “hrvatskog
proljeća” dobili su zatvorske kazne, uključujući i vodstvo najvećega kulturnog
društva Matice hrvatske, urednika najpopularnijeg tjednika i brojne
studentske vođe. Nakon izlaska iz zatvora mnogima je od njih bilo zabranjeno
putovati u inozemstvo ili javno nastupati.

1980. - 1990.: Kriza i propadanje komunističkog sustava

J. B. Tito, koji je bio na čelu režima od osnutka socijalističke Jugoslavije i u
svijetu bio viđen kao jamac kohezije i integriteta ove multinacionalne države,
umro je 1980. U vodstvu federacije zamijenio ga je sustav rotacije, prema
kojemu je funkciju saveznog predsjednika svake godine obavljao predstavnik
druge republike. Takav sustav ipak nije mogao zaustaviti ni centrifugalne tendencije
ni jačanje velikosrpskog nacionalizma. Kriza sustava započela je u privredi.
Stupanj rasta DBP-a drastično je pao: između 1980. i 1986. jugoslavenski
je prosjek bio samo 0,8% i kao takav ispod stope rasta stanovništva koja
je bila 1%. Do 1985. stvarni prihodi stanovništva pali su za 48,4%. Do 1984.
industrijska je produktivnost pala za 7%, dok je industrijska produktivnost u
zapadnoj Europi rasla 5% godišnje u istom razdoblju. U 1984. broj je nezaposlenih
prešao brojku od 1 milijun i narastao za još 120.000 do kraja 1987. U
isto vrijeme, razlike između pojedinih konstitutivnih republika i autonomnih
pokrajina drastično su se pojačale: stopa nezaposlenosti je varirala između
1,4% u Sloveniji do 24% na Kosovu.

Politička je kriza započela u gospodarski najnerazvijenijim dijelovima federacije.
Godine 1981. bile su prve masovne demonstracije albanskih nacionalista
na Kosovu, kojima se tražilo uspostavljanje republike - s predvidivim

smjerom razvoja prema izdvajanju iz Jugoslavije i stvaranja Velike Albanije.
Uskoro nakon toga stvorena je, dijelom prešutna a dijelom otvorena, koalicija
komunističkog vodstva Srbije oko Slobodana Miloševića i nacionalističke
inteligencije iz Srpske akademije nauka i umetnosti. Pod izgovorom da žele
učiniti kraj diskriminaciji Srba u Jugoslaviji, oni su propagirali velikosrpski
projekt za ponovnu centralizaciju savezne države u kojem je ukidanje autonomnog
statusa Vojvodine i Kosova trebalo činiti samo uvod. Ova agresivna
politika i propaganda ubrzo je našla auditorij među srpskim stanovništvom
Kosova, Bosne i Hercegovine i Hrvatske (gdje su Srbi činili 12% stanovništva
a bili prezastupljeni u državnom i partijskom aparatu). Komunističko vodstvo
Hrvatske, suočeno s pogoršanjem krize, tražilo je rješenje tj. dopuštanje političko-
partijskog pluralizma i najavu demokratskih izbora koji su označili kraj
komunističke diktature u Hrvatskoj.

Od 1980. do 1985., stvarni prihodi stanovništva pali su za 2,2% u Saveznoj Republici
Njemačkoj, 1,4% u Francuskoj i 4,1% u Austriji, dok su u Mađarskoj rasli za 11%.
Vladimir GOATI, Politička anatomija jugoslavenskog društva, Zagreb 1989., 26.




Ovdje prenašamo u nastavcima originalan znanstveni rad Disidenti, opozicija i otpor – Hrvatska i Jugoslavija 1945. - 1990. Autori:
Katarina Spehnjak
Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Republika Hrvatska
Tihomir Cipek ,
Fakultet političkih znanosti, Zagreb, Republika Hrvatska

Časopis za suvremenu povijest

- 07:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #