Cerovac komentira

< ožujak, 2008 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Prosinac 2014 (1)
Siječanj 2014 (1)
Listopad 2013 (1)
Rujan 2013 (1)
Kolovoz 2013 (1)
Lipanj 2013 (2)
Svibanj 2013 (1)
Studeni 2012 (1)
Rujan 2012 (4)
Kolovoz 2012 (1)
Srpanj 2012 (1)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Prosinac 2011 (2)
Studeni 2011 (4)
Listopad 2011 (1)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (3)
Srpanj 2011 (1)
Lipanj 2011 (6)
Svibanj 2011 (10)
Travanj 2011 (7)
Ožujak 2011 (2)
Veljača 2011 (1)
Siječanj 2011 (3)
Prosinac 2010 (6)
Studeni 2010 (7)
Listopad 2010 (2)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (4)
Travanj 2010 (2)
Ožujak 2010 (9)
Siječanj 2010 (3)
Studeni 2009 (1)
Lipanj 2009 (1)
Travanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (4)
Prosinac 2008 (12)
Studeni 2008 (6)
Listopad 2008 (16)
Rujan 2008 (10)
Kolovoz 2008 (6)
Srpanj 2008 (1)
Lipanj 2008 (13)
Svibanj 2008 (31)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
dirigent, politolog, novinar, politički emigrant i ratnik nastoji misliti svojom glavom(ali mu to svaki put ne uspjeva)



The WeatherPixie



Web Counter
Get a Web Counter




Posijetite HRVATI.COM">

Tekstovi za pamćenje

S koncerta na bojište
Nikola Šubić Zrinski
Teta Ella
Političar uvijek istog kova
Ured za tisak i promidžbu
Kako sam želio postati Bosanac
u ranu zoru došla je udba
Naoružajte se Jobovom strpljivošću i zagorskom mudrošću
Kako se krojila hrvatska istočna granica?
Tko se to u Hrvatskoj boji bogatog seljaka?
Letak za Hrvatsku
Predgovor Hrvatskom političkom leksikonu
Stjepan Radić
Ante Radić
Ratni dnevnik-Topusko
Bor za učiteljicu

Linkovi
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr







Blogerica.com

O autoru
Webfetti.com






Rođen 1946. u Zagrebu gdje sam završio i školovanje (glazbeno i gimnazijsko). Odlazim na studij dirigiranja u Beč, ženim se 1968. a 1969. se vraćam s diplomom u Zagreb. Radim u Nakladnom zavodu Matice hrvatske kao voditelj inozemne prodaje, 1970. prelazim u Studentski list kao direktor komercijale i novinar unutrašnje politike. 1971. me biraju za tajnika Komisije za veze s Hrvatima u svijetu Matice hrvatske i postajem novinar Hrvatskog tjednika. Nakon sloma Maspoka odlazim u emigraciju, prvo u Novu Hrvatsku, London, a zatim odlazim u Njemačku. 1976. i 1979. rodili su mi se sinovi. U Njemačkoj djelujem politički u Hrvatskom narodnom vijeću a uz to kao crkveni glazbenik a zatim i kao dirigent njemačkih filharmonija. U vlastitoj produkciji postavljam opere te gostujem širom Europe, Amerike i Australije. 1990. vraćam se nakon 18 godina emigracije u Hrvatsku i izabran sam za ravnatelja Zagrebačke filharmonije. Već krajem 1990. uključujem se u Narodnu zaštitu a od 01.07.91. sam u ZNG-u. Od 01.08. zapovjednik sam obrane Topuskog a od 10.10. zapovijednik obrane Južnog Velebita. Zagrebačku filharmoniju morao sam napustiti zbog spletki krajem 1993. i od tada sam se povukao, više-manje, iz javnog života.

14.03.2008., petak

Josip Šentija - HOMMAGE HRVATSKOME PROLJEĆU VII.

Svjetski faktori i Hrvatsko proljeće

U raspletu krize oko Hrvatskog proljeća u konačnoj liniji bio je presudan svjetski moment.
Položaj Hrvatske i sveukupnoga hrvatstva - kao uostalom i svih južnoslavenskih
zemalja i naroda - bio je izravno uvjetovan post-jaltskim poretkom, odlukama Potsdamske
konferencije, u ljeto 1945. i Mirovne konferencije u Parizu, 1946/47. Bipolarni
svjetski sustav, stvoren na tim konferencijama, u okviru kojega se Hrvatska našla na
njegovoj geopolitičkoj razdjelnici, na samom rubu Churchillove željezne zavjese, počivao
je na uzajamnom respektiranju interesa Istoka i Zapada, sa svim diplomatskim i
obavještajnim igrama i podmuklostima koje ni Hrvatsku nisu mimoišle. Dapače, tijekom
svih godina hladnog rata antagonisti ovog sustava katkada su djelovali kao ortaci, spremni
potvrditi dodirne točke interesa kad god bi remetilački faktori u samom sustavu, a osobito
oni na njegovim rubovima i dodirnim točkama, poćeli ugrožavati njegove jasno
povučene granice. To što je Hrvatska, u sastavu SFRJ, bila u sivoj zoni (kako su je
definirali američki geopolitički stratezi), okolnost je koja je hrvatsku situaciju više komplicirala nego, npr. mađarsku. Najsnažnije i najneposrednije ovu je viseću poziciju Hrvatske osjećalo tijekom godina hladnog rata hrvatsko iseljeništvo svih kategorija i na svim kontinentima, bez razlike. (Sveukupno duhovno stvaralaštvo i političko djelovanje
iseljeništva u tome razdoblju realan je odraz toga stanja pa bi bilo vrijedno jednom ga i
sustavno prikazati i obraditi.)

Stvarno ili prešutno, svjetski su čimbenici budno motrili, nadzirali i, po potrebi, koordinirali
djelovanje osobito s obzirom na latentne ili razbuđene demone nacionalizma i nacionalnih
težnji remetilačkoga značaja, i na sve one socijalne fermente koje su kao takve
kvalificirali. Jugoslavija, sa svojom etničkom strukturom i geopolitičkim položajem i problemima koji su iz spleta tih momenata nastajali, bila je upravo ogledni poligon za odmjeravanje strateških interesa dvaju svjetskih sustava u Europi - zapadnog i istočnog, kapitalističkog i komunističkog.

Svjetske su sile i njihovi rubni saveznici uvijek bili spremni svakom unutrašnjem arbitru i vlastodršcu pomoći da nacionalizam obuzda i da ga, prema potrebi, zgnječi. U tome je smislu hrvatski nacionalizam - onaj iseljenički i onaj domovinski - bio trajno predmetom nadzora, intriga, prešutne ili dogovorene suglasnosti blokovskih nadzornika u njihovoj dugoj igri i odmjeravanju snaga u „sivoj zoni“.


HRVATSKI ISELJENIČKI ZBORNIK 2006., Josip Šentija: Hommage Hrvatskome proljeću

- 07:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #