Cerovac komentira

< ožujak, 2008 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Prosinac 2014 (1)
Siječanj 2014 (1)
Listopad 2013 (1)
Rujan 2013 (1)
Kolovoz 2013 (1)
Lipanj 2013 (2)
Svibanj 2013 (1)
Studeni 2012 (1)
Rujan 2012 (4)
Kolovoz 2012 (1)
Srpanj 2012 (1)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Prosinac 2011 (2)
Studeni 2011 (4)
Listopad 2011 (1)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (3)
Srpanj 2011 (1)
Lipanj 2011 (6)
Svibanj 2011 (10)
Travanj 2011 (7)
Ožujak 2011 (2)
Veljača 2011 (1)
Siječanj 2011 (3)
Prosinac 2010 (6)
Studeni 2010 (7)
Listopad 2010 (2)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (4)
Travanj 2010 (2)
Ožujak 2010 (9)
Siječanj 2010 (3)
Studeni 2009 (1)
Lipanj 2009 (1)
Travanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (4)
Prosinac 2008 (12)
Studeni 2008 (6)
Listopad 2008 (16)
Rujan 2008 (10)
Kolovoz 2008 (6)
Srpanj 2008 (1)
Lipanj 2008 (13)
Svibanj 2008 (31)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
dirigent, politolog, novinar, politički emigrant i ratnik nastoji misliti svojom glavom(ali mu to svaki put ne uspjeva)



The WeatherPixie



Web Counter
Get a Web Counter




Posijetite HRVATI.COM">

Tekstovi za pamćenje

S koncerta na bojište
Nikola Šubić Zrinski
Teta Ella
Političar uvijek istog kova
Ured za tisak i promidžbu
Kako sam želio postati Bosanac
u ranu zoru došla je udba
Naoružajte se Jobovom strpljivošću i zagorskom mudrošću
Kako se krojila hrvatska istočna granica?
Tko se to u Hrvatskoj boji bogatog seljaka?
Letak za Hrvatsku
Predgovor Hrvatskom političkom leksikonu
Stjepan Radić
Ante Radić
Ratni dnevnik-Topusko
Bor za učiteljicu

Linkovi
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr







Blogerica.com

O autoru
Webfetti.com






Rođen 1946. u Zagrebu gdje sam završio i školovanje (glazbeno i gimnazijsko). Odlazim na studij dirigiranja u Beč, ženim se 1968. a 1969. se vraćam s diplomom u Zagreb. Radim u Nakladnom zavodu Matice hrvatske kao voditelj inozemne prodaje, 1970. prelazim u Studentski list kao direktor komercijale i novinar unutrašnje politike. 1971. me biraju za tajnika Komisije za veze s Hrvatima u svijetu Matice hrvatske i postajem novinar Hrvatskog tjednika. Nakon sloma Maspoka odlazim u emigraciju, prvo u Novu Hrvatsku, London, a zatim odlazim u Njemačku. 1976. i 1979. rodili su mi se sinovi. U Njemačkoj djelujem politički u Hrvatskom narodnom vijeću a uz to kao crkveni glazbenik a zatim i kao dirigent njemačkih filharmonija. U vlastitoj produkciji postavljam opere te gostujem širom Europe, Amerike i Australije. 1990. vraćam se nakon 18 godina emigracije u Hrvatsku i izabran sam za ravnatelja Zagrebačke filharmonije. Već krajem 1990. uključujem se u Narodnu zaštitu a od 01.07.91. sam u ZNG-u. Od 01.08. zapovjednik sam obrane Topuskog a od 10.10. zapovijednik obrane Južnog Velebita. Zagrebačku filharmoniju morao sam napustiti zbog spletki krajem 1993. i od tada sam se povukao, više-manje, iz javnog života.

08.03.2008., subota

Josip Šentija - HOMMAGE HRVATSKOME PROLJEĆU I.

Središnja težnja u Hrvatskome proljeću 1967.-1971. od njegovih početaka
do žalosnoga kraja • bila je težnja za nacionalnom emancipacijom, za
oslobođenjem od unutrašnje i vanjske prisile nad svim oblicima narodnoga
života. Za naraštaj Hrvatskoga proljeća. za sve njegove sudionike, aktere,
sljedbenike i simpatizere, bez obzira jesu li bili u Partiji ili izvan nje, u Matici
hrvatskoj ili oko nje, u studentskome pokretu, u Zagrebu ili pokrajinskim
večim i manjim središtima, ili u posljednjim naseljima na karti Hrvatske, za
sve je njih nacionalna emancipacija, u svakom njezinu značenju, bila
ekvivalent slobode, mira i prosperiteta.

Oko korijena i datiranja događaja koje u političkoj memoriji uobičajeno nazivamo Hrvatskim proljećem ni poslije 35 godina od njihova gušenja nema, nažalost, ni sređenih ni općeprihvačenih stajališta i zaključaka. Još je manje suglasnosti o njihovim protagonistima i deklariranim ciljevima te o njihovim međunarodnim aspektima. Dapače, u svim dosadašnjim jubilarnim komemoracijama mnogo je nesporazuma i nerazumljivih
redukcija, pa čak i kalendarskih natega. U nekim se primjerima naglašava kao relevantno samo razdoblje 1969.-71., ili se čak ističe samo godina 1971., koja je, istina, bila kronološka kruna sveukupnoga zbivanja, ali i godina njegova sloma. Još su nerazumljivije konfrontacije i osporavanja koja su, u nekim primjerima, čak življa no zato su bila prije 35 godina, a koja se vrte oko pitanja tko jest, a tko nije bio istinski proljećar, tko se do kraja založio, a tko se nije založio za slobodu i prosperitet Hrvatske u onom važnom i uzavrelom razdoblju njezine povijesti, i na kraju, tko je djelovao u okviru sustava, a tko protiv sustava. Za čitatelje Hrvatskog iseljeničkog zbornika ovdje bih bio slobodan izložiti vlastito stajalište o nekima od aspekata onih događaja.


HRVATSKI ISELJENIČKI ZBORNIK 2006., Josip Šentija: Hommage Hrvatskome proljeću

- 07:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #