Cerovac komentira

< kolovoz, 2007 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Prosinac 2014 (1)
Siječanj 2014 (1)
Listopad 2013 (1)
Rujan 2013 (1)
Kolovoz 2013 (1)
Lipanj 2013 (2)
Svibanj 2013 (1)
Studeni 2012 (1)
Rujan 2012 (4)
Kolovoz 2012 (1)
Srpanj 2012 (1)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Prosinac 2011 (2)
Studeni 2011 (4)
Listopad 2011 (1)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (3)
Srpanj 2011 (1)
Lipanj 2011 (6)
Svibanj 2011 (10)
Travanj 2011 (7)
Ožujak 2011 (2)
Veljača 2011 (1)
Siječanj 2011 (3)
Prosinac 2010 (6)
Studeni 2010 (7)
Listopad 2010 (2)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (4)
Travanj 2010 (2)
Ožujak 2010 (9)
Siječanj 2010 (3)
Studeni 2009 (1)
Lipanj 2009 (1)
Travanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (4)
Prosinac 2008 (12)
Studeni 2008 (6)
Listopad 2008 (16)
Rujan 2008 (10)
Kolovoz 2008 (6)
Srpanj 2008 (1)
Lipanj 2008 (13)
Svibanj 2008 (31)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
dirigent, politolog, novinar, politički emigrant i ratnik nastoji misliti svojom glavom(ali mu to svaki put ne uspjeva)



The WeatherPixie



Web Counter
Get a Web Counter




Posijetite HRVATI.COM">

Tekstovi za pamćenje

S koncerta na bojište
Nikola Šubić Zrinski
Teta Ella
Političar uvijek istog kova
Ured za tisak i promidžbu
Kako sam želio postati Bosanac
u ranu zoru došla je udba
Naoružajte se Jobovom strpljivošću i zagorskom mudrošću
Kako se krojila hrvatska istočna granica?
Tko se to u Hrvatskoj boji bogatog seljaka?
Letak za Hrvatsku
Predgovor Hrvatskom političkom leksikonu
Stjepan Radić
Ante Radić
Ratni dnevnik-Topusko
Bor za učiteljicu

Linkovi
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr







Blogerica.com

O autoru
Webfetti.com






Rođen 1946. u Zagrebu gdje sam završio i školovanje (glazbeno i gimnazijsko). Odlazim na studij dirigiranja u Beč, ženim se 1968. a 1969. se vraćam s diplomom u Zagreb. Radim u Nakladnom zavodu Matice hrvatske kao voditelj inozemne prodaje, 1970. prelazim u Studentski list kao direktor komercijale i novinar unutrašnje politike. 1971. me biraju za tajnika Komisije za veze s Hrvatima u svijetu Matice hrvatske i postajem novinar Hrvatskog tjednika. Nakon sloma Maspoka odlazim u emigraciju, prvo u Novu Hrvatsku, London, a zatim odlazim u Njemačku. 1976. i 1979. rodili su mi se sinovi. U Njemačkoj djelujem politički u Hrvatskom narodnom vijeću a uz to kao crkveni glazbenik a zatim i kao dirigent njemačkih filharmonija. U vlastitoj produkciji postavljam opere te gostujem širom Europe, Amerike i Australije. 1990. vraćam se nakon 18 godina emigracije u Hrvatsku i izabran sam za ravnatelja Zagrebačke filharmonije. Već krajem 1990. uključujem se u Narodnu zaštitu a od 01.07.91. sam u ZNG-u. Od 01.08. zapovjednik sam obrane Topuskog a od 10.10. zapovijednik obrane Južnog Velebita. Zagrebačku filharmoniju morao sam napustiti zbog spletki krajem 1993. i od tada sam se povukao, više-manje, iz javnog života.

21.08.2007., utorak

Karađorđevići

srpska vladarska dinastija. Na vlast došla pomoću vojne urote "Crne ruke" i ubojstvom srpskog kralja i kraljice iz dinastije Obrenovića.

Razdoblje vladavine Karađorđevića obilježava nasilje, politička ubojstva, beskrupuloznost i gramzljivost.

KARAĐORĐEVIć, Aleksandar I. (1888-1934)

Srpski kralj, od 1. XII. 1918. regent Kraljevine SHS, od 1921. kralj. Na čelu velikosrpske beogradske čaršije izgradio nasilnički režim, naredio ubojstvo Stjepana Radića i suradnika u beogradskoj skupštini, te brojna druga ubojstva političkih protivnika. Uveo osobnu diktaturu 6. I. 1929. U vanjskoj politici oslanjao se na Francusku. Ubijen u atentatu 9. X. 1934. u Marseillesu prilikom službenog posjeta Francuskoj.

KARAĐORĐEVIĆ, Pavle (1893-1976)

Srpski knez, od 1934-41. jugoslavenski knez namjesnik. Vladao uz podršku velikosrpske Jugoslavenske radikalne zajednice. Od pada vlade Milana Stojadinovića podupirao politiku sporazuma s Hrvatima, a da spasi Jugoslaviju pristaje na pristup Trojnom paktu. Beogradskim pučem 27. III. 19-11. svrgnut i interniran u Kranju. Zatim živio u Parizu i Italiji.

KARAĐORĐEVIĆ, Petar I. (1844-1921)

Srpski kralj od 1903., kada ga vojnička organizacija "Crna ruka", ubivši brutalno kralja Aleksandra Obrenovića i njegovu suprugu Dragu, dovodi na vlast. Pobjednik u balkanskim ratovima. Zbog bolesti 1914. prenio kraljevske ovlasti na prijestolonasljednika Aleksandra.

KARAĐORĐEVIĆ, Petar II. (1923-1970)

Srpski princ, sin Aleksandrov. Proglašen punoljetnim u puču 27. III. 1941. Nakon sloma Kraljevine Jugoslavije pobjegao 15. IV. 1941. u London, gdje je imenovano izbjegličke jugoslavenske kraljevske vlade i podupirao četnički pokret. AVNOJ mu je 1943. zabranio povratak u zemlju, a Ustavotvorna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije oduzela mu je sva vladarska prava.


-------------------------------------


Isprikom predsjednika Srbije Borisa Tadića ali i presudom Milanu Martiću u Hrvatskoj su se opet rasplamsale rasprave o odnosima Srba i Hrvata. Budući da hrvatsko-srpski problemi nisu nastali jučer, a nisu počeli ni Jasenovcem ni Bleiburgom, objavljujem malo poznate podatke na tu temu citirajući moj "Hrvatski politički leksikon" (London,1988). Leksikona više nema u prodaji ali ga možete pogledati na stranicama MVPIEI

Hrvatski politički leksikon

Leksikonske jedinice donašamo nešto skraćene. One nisu i nemaju namjeru vrijeđati ili omalovažavati bilo koga i njihov izbor nije rađen s tom namjerom.
- 08:00 - Komentari (2) - Isprintaj - #