srpska vladarska dinastija. Na vlast došla pomoću vojne urote "Crne ruke" i ubojstvom srpskog kralja i kraljice iz dinastije Obrenovića.
Razdoblje vladavine Karađorđevića obilježava nasilje, politička ubojstva, beskrupuloznost i gramzljivost.
KARAĐORĐEVIć, Aleksandar I. (1888-1934)
Srpski kralj, od 1. XII. 1918. regent Kraljevine SHS, od 1921. kralj. Na čelu velikosrpske beogradske čaršije izgradio nasilnički režim, naredio ubojstvo Stjepana Radića i suradnika u beogradskoj skupštini, te brojna druga ubojstva političkih protivnika. Uveo osobnu diktaturu 6. I. 1929. U vanjskoj politici oslanjao se na Francusku. Ubijen u atentatu 9. X. 1934. u Marseillesu prilikom službenog posjeta Francuskoj.
KARAĐORĐEVIĆ, Pavle (1893-1976)
Srpski knez, od 1934-41. jugoslavenski knez namjesnik. Vladao uz podršku velikosrpske Jugoslavenske radikalne zajednice. Od pada vlade Milana Stojadinovića podupirao politiku sporazuma s Hrvatima, a da spasi Jugoslaviju pristaje na pristup Trojnom paktu. Beogradskim pučem 27. III. 19-11. svrgnut i interniran u Kranju. Zatim živio u Parizu i Italiji.
KARAĐORĐEVIĆ, Petar I. (1844-1921)
Srpski kralj od 1903., kada ga vojnička organizacija "Crna ruka", ubivši brutalno kralja Aleksandra Obrenovića i njegovu suprugu Dragu, dovodi na vlast. Pobjednik u balkanskim ratovima. Zbog bolesti 1914. prenio kraljevske ovlasti na prijestolonasljednika Aleksandra.
KARAĐORĐEVIĆ, Petar II. (1923-1970)
Srpski princ, sin Aleksandrov. Proglašen punoljetnim u puču 27. III. 1941. Nakon sloma Kraljevine Jugoslavije pobjegao 15. IV. 1941. u London, gdje je imenovano izbjegličke jugoslavenske kraljevske vlade i podupirao četnički pokret. AVNOJ mu je 1943. zabranio povratak u zemlju, a Ustavotvorna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije oduzela mu je sva vladarska prava.
-------------------------------------
Isprikom predsjednika Srbije Borisa Tadića ali i presudom Milanu Martiću u Hrvatskoj su se opet rasplamsale rasprave o odnosima Srba i Hrvata. Budući da hrvatsko-srpski problemi nisu nastali jučer, a nisu počeli ni Jasenovcem ni Bleiburgom, objavljujem malo poznate podatke na tu temu citirajući moj "Hrvatski politički leksikon" (London,1988). Leksikona više nema u prodaji ali ga možete pogledati na stranicama MVPIEI
Hrvatski politički leksikon
Leksikonske jedinice donašamo nešto skraćene. One nisu i nemaju namjeru vrijeđati ili omalovažavati bilo koga i njihov izbor nije rađen s tom namjerom.
Post je objavljen 21.08.2007. u 08:00 sati.