** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

GOZD 2007

Od 1975. godine sastajemo se i druzimo na nasoj livadi "jasa", bolje receno
na nasoj "rajskoj livadi", sada je to "Drustvo ljubitelja prirode i drevnih mudrosti"
ranije "Teozofski kamp". Gozd Martuljek nalazi se na putu od Jesenica prema
Kranjskoj Gori. Cetiri kilometra prije Kranjske Gore s desne strane je hotel Spik
i odatle se vidi najlijepsi pogled na Julijske Alpe/Martuljkovu skupinu. Dalje, ide se
cestom preko zeljeznog mosta do prije "Pansiona Spik" je parking, a lijevo cestica
preko potoka Martuljek, priblizno 300 metara je nas kamp/livada okruzena borovom
i jelovom sumom na samom uscu Martuljscice u Savu Dolinku.

Raspored predavanja dobio sam od predsjednice drustva Marije Mojce Vilar. Za sve
informacije molim vas zainteresirani neka se jave na jednu od adresa:
- Ivica Padjen, P.Juricica 5, 51000 Rijeka, tel: +385 91 53 90 733 ili ivica.padjen@inet.hr
- Mojca Vilar, Cesta Talcev 14, 1230 Domzale, tel: 041 274 297 ili mojca.vilar@gmail.com
- Ljubica Debeljak, Temeniva 73, 1296 Sentvid pri Sticni, tel: 041 993 288





Foto: Željko Šepić


Jos dvije fotke Janje Pokleke sa njenim tekstom
pogledaj: http://www.astro-art.net/forum/
ides na "duhovnost i alternativa" -> zatim
na "religija i filozofija" -> TAKO MI PONEKI
PUT DODJE - > potraži stranicu (5) i naci ces
2 fotke sa tekstom iz kampa u Gozd Martuljku.



Raspored predavanja:
----------------------

Pon.30.7.ob 10. uri:Vili Stepančič, Zlata Fon : AJURVEDA-ZDRAVILNA OLJA ob 16.uri Oleg Križanovski:ŽIVLJENSKE ZGODBE

To.31.7.ob 10. uri: Anđela Peršurič: SU JOK ob 16.uri: Delavnica: SU JOK

Sre.1.8.ob1o. uri: Anton Komat: SIMBIOTSKI ČLOVEK ob 16.uri M. Vejvoda :NAROBE RAZUMLJENI SIMBOLI IZ PRADAVNIN

Čet.2.8.ob 10. uri: Nara Petrovič: UTRINKI IZ INDIJE ob16.uri: Vesna Hrvatin in Tomaž Kogoj:

Pet. 3.8. po zajtrku izlet na Jasenje pozno kosilo ob16.uri Lidija Ciglar: PARTNERSKI ODNOSI (ljubezen ni čustvo)

Sob.4.5.ob10. uri: Društvo BINDU: PSIHODRAMA Program:


Sob. 21. 7. ob 12.uri odprtje kampa 2007 NOVA DOBA - NOVA ZAVEST - Ivica Pađen

Ned. 22.7. ob 10. uri: Karl Lutschitsch : SOLEOPATIJA ob 16. uri

pon. 23.7. ob 10.uri: Đurđica Kovačić:REINKARNACIJA,KARMA in DARMA ob 16.uri: D. Kovačić: YOGA V DVOJE Z MASAŽO

To. 24.7. ob 10. uri: Vida Rojc :TAHIONI ob 16. uri Jana Eitner : AROMATERAPIJA

Sre. 25.7. ob 10.uri: NAREDIMO SI NAJLEPŠO JASO NA SVETU v SODELOVANJU S PALČKOVO DEŽELO ob 18. uri Skupščina društva GOZD : vabljeni vsi prisotni

Čet. 26.7. ob 10.uri: Franci Božjak :PASTI POSTA,VEGAN.,VEGET.16.uri: Skupina Giorgia Dibitonta : SREČANJA Z NEBESNIMI ANGELI

Pet. 27. 7.po zajtrku izlet na Jasenje, pozno kosilo, zvečer ob ognju LIT. VEČER: z Josipom Alenko, Darjo in še s kom

Sob. 28. 7. ob 10.uri :Sanja Lončar: KAKO SI VRNEMO ENERGIJO S HRANO IN DRUGIMI METODAMI, KANDIDA - nadalj. tudi pop. ob 16. uri

Ned. 29. 7. ob 11.uri sv.MAŠA NA JASI: Tili Havliček ob 16.uri Tili Havliček : ANGELI


Vsako jutro ob 7.uri bo Jogo vodil Ivida Pađen - 1.teden ob 18.uri Tai Chi : Tedi Turk , 2.teden ob 18.uri:Vaje za hrbtenico:Anđela Peršurič Svete plese bo vsak večer vodila Darja Bažec


U Rijeci, 30.06.2007. Borivoj Bukva

The Heron's Nest, Kisobran Blog, Konkurs za kratku pricu ALMA Beograd, Contemporary Haibun Online, Constantza Haiku Society

----------------------------------------------

Dear Artist Friends of The Nest,

We'd like to remind you that submissions of artwork for the third
annual Heron's Nest Illustration Contest are now being collected.
We hope you're planning to participate.

Guidelines for submission can be accessed at our home page or by
clicking on the following link:



Wishing you much inspiration,

Christopher Herold
Managing Editor

-------------------------------------------------


PRICE ZA KISOBRANBLOG
----------------------------

Knjizevni blog Kisobran pozvao je pisce, profesionalce i amatere, objavljivane ili ne, da svoje price, putopise i eseje posalju na adresu http://www.kisobranblog.com/ Izabrani radovi bice objavljeni na blogu www.kisobranblog.com, a oni najbolji i u knjizi "The BEST of the KISSOBRAN".
Uz radove je potrebno poslati i kraću biografiju. http://sekult.org/

------------------------------------------------


VI KONKURS ZA NAJKRAĆU KRATKU PRIČU
Izdavačka kuća „Alma” iz Beograda i književni časopis „Maajan“ iz Tel Aviva (www.maayanmagazine.com) organizuju paralelne konkurse za kratku priču. Tri najbolje priče s „Alminog“ konkursa biće prevedene na hebrejski i objavljene u petom broju časopisa „Maajan“, dok će tri najbolje priče s konkursa časopisa „Maajan“ biti prevedene na srpski i publikovane u „Alminom“ zborniku sa sledećeg konkursa.

Šalju se do tri neobjavljene priče ne duže od 15 redova (900 znakova). Nema nikakvih tematskih ili žanrovskih ograničenja. Priče, odštampane u tri primerka, potpisuju se šifrom, a razrešenje šifre dostavlja se u zasebnoj manjoj koverti, gde se navode i osnovni podaci o autoru (datum i mesto rođenja, zanimanje, književni rad, saradnja sa časopisima, objavljene knjige, adresa, telefon, e-mail adresa...). Žiri će dodeliti I, II i III nagradu. Priče, potpisane imenom i prezimenom, mogu se poslati i elektronskom poštom, i u tom slučaju ne učestvuju u konkurenciji za nagrade, ali će biti objavljene u zborniku – ukoliko to svojim kvalitetom zavređuju.
Radovi se šalju na adresu:
„Alma”
Molerova 62-A
11000 Beograd

ili

almabg@sezampro.yu
Konkurs je otvoren do 25. avgusta 2007. godine. Objavljene priče neće se honorisati.

Sve informacije o konkursu, nagradama, predstavljanju knjige i sl. biće objavljene na sajtu www.alma.co.yu.
Dr Đorđe Otašević

(„Alma”) Daniel Fogel

(„Maajan”)


--------------------------------------------------------------


The new issue of Contemporary Haibun Online edited by Ken Jones, Jim Kacian and Bruce Ross is now online.


http://contemporaryhaibunonline.com
or:
http://haibun.net
http://poetrylives.com/CHO/


Featured are:
Hortensia Anderson, Ken Arnold, Ed Baker, Sharon Trevelyan Dean, IzabelGanz, Jerry Gill, Clyde Glandon, Robert Hecht, Ellen Kombiyil, Mary Mageau, Andrea Miller, Sabine Miller, Linda Papanicolaou, Zane Parks, Patricia Prime, Ray Rasmussen, Moira Richards, Adelaide Shaw, Richard Straw, Dave Tilley, Jeffrey Winke, Jeffrey Woodward, Rafal Zabratynski.


CHO accepts submissions any time during the year. Usually you will receive a response from our editors within one month of submission.


http://contemporaryhaibunonline.com/pages_all/submissions.html


Ray Rasmussen,
managing & technical editor, cho

--------------------------------------------------------


Dear friends,
We want to inform you that our latest number of Albatross ( a biingual haiku magazine) was published and the Sea Shells anthology of international haiku, too.. Because you sent us texts we selected them . Some were introduced not only in the anthology but in the magazine, too. We are grateful obliged to you for it but we ask you to buy merely a book of it to be able to pay its entire price at the publishing house. We mention that we didn`t have any sponsors ( neither private persons nor from the cultural department). One number of Albatross magazine is 3 euro and a number of anthology is 2 euro and the mail taxes( =15 euro for Australia and New Zealand, Japan, India and USA; for Europe 8 euro).For this reason we need the ticket you pay with and your private complete home address. Money can be sent through the Western Union Bank on the address:
Aurica Vaceanu , Garofitei Alley No. 3, Block L79B, Esc. B, 4th floor, ap. 39.-Constanta, 900177 code, Romania
When we have money we send immediately the books. Thank you,
Yours,
the staff of the Haiku Constantza Society

--------------------------------------------------

Svi ovogodišnji ex tempore

28.07.2007 «Likovna kolonija Tigor»
Baredine donje kraj Krasice Bujske
Roni Jušić 091/5779394
01.08.2007 „Likovno druženje Kraj“
Kraj (Mošćenička draga)
Ania Škrobonja 098/517545
11.08.2007 „Vela umjetnička radionica“
TZ KASTAV, Kastav 43 Tel.: 691425
12.08.2007 „Grizija“ Rovinj
Zavičajni muzej grada Rovinja
Trg m. Tita 11 Rovinj tel. 052 816 720
19.8.2007. "Open Riva Art"
TZ Fažana T. 052 383727
43. istarske divizije 8 Fažana
29.08-01.09.2007 XX.
«Ex tempore slikarstva Vodnjan»
Zajednica Talijana Vodnjan t. 052 511700
31.08-01.09.2007 „Mandrać Volosko“
Festival Opatija, Ured Ljetna pozornica
Zert bb ,Opatija, Tel.051 271 377
01.08-08.09.2007 SLOVENIJA
„Međunarodni slikarski Ex tempore“
I „Ex tempore Keramike“ PIRAN
Obalne galerije Tartinijev trg 3, Piran
tel: 386 (0)5 67 12 080
7-9.09 Ex tempore „Dvorac Selce“
Gosp. Ninić 051/781622 Selce
27.09-30.09.2007
„Ex tempore“ Grožnjan
TZ Grožnjan, Umberta Gorjana 3,
Tel: 052/ 776 131

PROGRAM IZLETA ZA SRPANJ 2007. g.

Nedjelja, 01.07.2007.
VRATA – PRERADOVIĆA BRDO ( 889 m) – VRELO - FUŽINE

Polazak sa željezničke stanice za Vrata u 730 sati. Povratak za Rijeku iz Fužina u 1713 sati.
Grupa "C" : Fužine – Vrelo - Fužine. Oko 3 sata hoda. Vodič će biti naknadno određen.
Grupa "B" i "A" : Vrata – Preradovića brdo – Vrelo - Fužine. Oko 5 sati hoda.
Vodiči su Berislav Doričić i Vjekoslav Šekulja.

Nedjelja, 08.07.2007.
PETROVA GORA KOD VOJNIĆA

Polazak posebnim autobusom s Delte u 6 sati u pravcu: Rijeka – Karlovac – Vojnić – Muljava. Povratak iz Muljave za Rijeku u 17 sati. Cijena prijevoza je 80,00 kn.
Grupa "C" : Muljava ( KT1 ) – Mali Velebit (KT 4 ) - Magarčevac ( KT 3 ) – Centralna partizanska bolnica ( KT 2 ). Oko 2,30 do 3 sata hoda.
Grupa "B" : Muljava KT1 – KT4 – KT3 – KT2 – KT1. Oko 4 – 5 sati hoda.
Grupa "A" : Muljava KT1 – KT2 – KT3 – KT4 – KT7 – KT8 – KT6 – KT5 – KT1. Oko 7 – 8 sati hoda.
Vodiči će biti naknadno određeni. Vođa puta je Milan Vujičić.

Nedjelja, 15.07.2007.
GRAJSKA PEŠPOT KOSTEL - SLOVENIJA

Polazak posebnim autobusom s Delte u 7 sati u pravcu: Rijeka – Delnice – Brod na Kupi – Kostel. Povratak iz Kostela za Rijeku u 17 sati. Cijena prijevoza je 50,00 kn.
Grupa "C": Kostel – Žaga – Podstena - Kostel. Oko 3 sata hoda. Vodič će biti naknadno određen.
Grupa "B" i "A" : Kostel – Žaga – Podstena – Suhor – Kaptol – Briga – Banja Loka – Vimolj – Rojšele – Selo - Kostel. Oko 5 - 6 sati hoda. Vodiči su Marija Rikel i Vjekoslav Šekulja.

Nedjelja, 22.07.2007.
PARK PRIRODE VELEBIT ZAVIŽAN – V. ALAN ( PREMUŽIĆEVA STAZA )

Polazak posebnim autobusom s Delte u 6 sati u pravcu: Rijeka – Senj – Jurjevo – Oltari – Zavižan. Povratak s Velikog Alana u Rijeku oko 17 sati. Cijena prijevoza je 80,00 kn.
Grupa "C" : Razgledanje i šetnja po Zavižanu i Velikom Alanu. Vodič će se odrediti naknadno.
Grupa "B" i "A" : Zavižan – Rossijeva koliba – Crikvena – Veliki Alan. /Usput tko želi uspon na Gromovaču ( 1676 m ) i Crikvenu ( 1641 m )./ Oko 6 – 7 sati hoda.Vodiči su Marija Rikel i Vjekoslav Šekulja.

Nedjelja, 29.07.2007.
SLAVICA ( 1120 m ) – BURNI BITORAJ ( 1385 m )

Polazak sa željezničke stanice za Vrata u 730 sati. Povratak za Rijeku iz Vrata u 1709 , a iz Liča u 1718 sati.
Grupa "B" : Vrata – Belo selo –Slavica – Vrh Slavice – kružnom stazom prema Bitoraju - Vrata . Oko 5 sati hoda. Vodič je Berislav Doričić.
Grupa "A" : Vrata – Burni Bitoraj – Lič . Oko 6 - 7 sati hoda. Vodič je Vjekoslav Šekulja.

IZLET POSEBNIM AUTOBUSOM TREBA BITI PLAĆEN NAJKASNIJE 10 DANA RANIJE!
SVAKI IZLETNIK PUTUJE NA VLASTITU ODGOVORNOST !

Petak, 06.07.2007. – radni sastanak ( Program za VIII mj. 2007. godine )

U srpnju neće biti predavanja uz dijapozitive .

KRAVA I SVINJA


Bio jednom jedan covek koji je bio veoma, veoma bogat, a istovremeno i veoma, veoma skrt, pa ga seljani uopste nisu voleli. Jednog dana on im rece: "Da li ste ljubomorni na mene, ili vam se ne svidja sto nisam velikodusan, sam Bog zna. Ali vi me ne volite, toliko znam. Kazem vam, kad umrem, necu poneti nista sa sobom. Ostavicu sve drugima. Nacinicu testament i dacu sve u dobrotvorne svrhe. Onda ce svi biti srecni". Ali, ljudi su cak i tada terali segu sa njim i podsmevali mu se. Bogatas im rece:: "sta je s vama? Zar ne mozete da sacekate nekoliko godina, da vidite kako ce moj novac otici u dobrotvorne svrhe?" Seljani mu ipak nisu verovali. On rece: "Ne verujete mi, ali zar sam ja besmrtan? Naravno da cu umreti, a onda ce moj novac otici u razne dobrotvorne svrhe". Jednog dana, taj bogatas izadje u setnju. Iznenada poce pljusak, pa se on skloni pod jedno drvo. O Boze, pod istim drvetom on vide jednu svinju i jednu kravu. Svinja i krava zapocese razgovor, a on je razumeo sve sto su pricale. Svinja rece kravi: "Kako to da tebe svi cene, a mene ne ceni niko? Kad umrem, snabdevam ljude slaninom, sunkom i kobasicama. Ljudi takodje mogu da koriste moje cekinje. Dajem im tri-cetiri stvari, dok im ti dajes samo jednu: mleko. Zasto onda ljudi cene tebe, a mene ne?" Krava rece svinji: "Slusaj, ja im dajem mleko dok sam ziva. Oni vide da ga ja dajem i da sam velikodusna. Ali, ti im ne dajes nista za zivota. Tek kad te zakolju, dajes im sunku, slaninu i drugo. Ljudi ne veruju u buducnost; oni veruju jedino u sadasnjost. Ako im budes davala nesto dok si ziva, ljudi ce te ceniti. Eto zasto cene mene". Bogatas je shvatio poruku. Od tada, poceo je da daje sve sto ima sirotinji. Nakon toga, svi su poceli da mu se dive i obozavaju ga.


(Sri Sinmoj, BOG NIKAD NE SPAVA, Price za decu...i odrasle, prevod Goran Bojic)

MALI GLAS


Bio jedan drvosjeca, tamo u dalekom Brazilu, gdje se sijeku tolike silne sume. Drvosjeca po imenu Juan radio je za bogatoga izvoznika drveta. Bogati izvoznik svakoga je dana bio bogatiji. Juan je takodjer dobro zaradzivao. I nije mislio kakav je taj posao kojim se bavi. Odlazio je u duboke sume da sijece visoka i jaka stabla, cije se drvo sve vise cijenilo na trzistu. I kako se drvo sve vise i vise trazilo, to je drvosjeca sve vise i vise obarao stabla, i suma se sve vise i vise rijedila, oblaci su sve manje nailazili s kisom, potoci su bivali sve plici, i sve su tise zuborili, i sve je pustije bivalo uokolo. A ni papige vise nisu bile onako sarene. Kada bi stablo padalo pod udarcima sjekire, ono je plakalo, a plakala su i ostala stabla, zajedno s pticama i zivotinjama kao sto su vjeverice i majmuni. Zapravo svi su ridali, ali ih drvosjeca nije cuo. On je cuo samo udarce sjekire. Jednoga dana, za velike vrucine, legao je pod stablo, koje se spremao posjeci. "Malo cu se odmoriti," promrmljao je. I zaspao. Onda je u snu cuo tihi glas: "Juane, Juane, djeca jos nisu stasala, jos su u gnijezdu, jos su u leglu, ne znaju jos letjeti, ne znaju jos bjezati, nemoj im rusiti kucu, ne ogrijesi se o Bozju zapovijed, ne cini drugima sto ne zelis da drugi tebi cine..." Juan se prestrasi. "Tko to govori"? "Ja, mali glas". "Odakle govoris"? "Iz tvojega srca". Juan se prene, protrlja oci i rece: "Snu ne mozes zapovijedati. Ali java je nesto drugo. Hajde da te cujem sada, mali glasu"! Ali se mali glas vise nije oglasio. Juan se utisao da bi ga bolje cuo, i opet je utonuo u san. Cim je zaspao, glas se javio, zbilja umiljat glasic, ali zalostan: "Juane, Juane, kad si budan ne cujes me, ne vjerujes mi, jer su ti tada druge misli u glavi. A one galame". "Zbilja, sto mi je u glavi kad sam budan"? pitao se Juan u snu. "U glavi ti je samo novac i zelje, koje ces njim ispuniti. A ne mislis pritom na druge". "Kako ne mislim na druge"? pravdao se Juan. "Brinem se za svoju obitelj. Uskoro cu podici i novu, veliku kucu s vrtom! S garazom! Pa cu kupiti traktor s prikolicom! I elektricnu pilu! Necu vise ovako, sa sjekirom". "A onda, Juane, sto ces onda"? "Kako sto cu onda?! Sam cu postati trgovac i izvoznik drveta! Da! Pa cu sagraditi jos jednu kucu, za sinove i kceri! Zato i radim ovaj posao u znoju lica svojega! No uskoro cu postati vlasnik tvrtke "Juan&sinovi". "Brines se za svoju obitelj, kazes. Podici ces novu kucu, kazes. A znas li koliko ces domova unistiiti kad oboris ovo stablo? Zar mislis da se ptice nisu trudile graditi gnijezda za svoju obitelj? Pomisljas li na obitelji u dupljama i jazbinama"? "Nisam nikada o tomu mislio", iskreno ce usnuli Juan. "A s�mo stablo dar je Bozji. Ono svojom krosnjom cuva zemlju od zege i suse, a svojim plodovima hrani druge, i ne trazi nista zauzvrat. Zamisli da si ti stablo! Ono se ne zna braniti od sjekire. Jedina njegova obrana sam ja, mali glas". Potom mali glas ucuti. Juan se trgne iz sna, sjedne, i zamisli se. A onda se polako uputi kuci, bez sjekire. "Obranio si ga, mali glasu", rece. "Bar sto se mene tice. Obranio si ga, i ne samo njega. Ali kad ces sve to sapnuti u uho mojemu gazdi? I jos tolikima sirom Brazila? Siirom svijeta"? "S nekim moras poceti. Poceo sam s tobom, pa da vidimo..."

(Vesna Krmpotic)

BIT CE TI ZAO AKO NE PROCITAS !!


Jedna zivotna prica (koliko je malo potrebno za srecu). Na dobrotvornoj gala-veceri, na kojoj su se prikupljala sredstva za skolu za djecu s posebnim potrebama, otac jednoga od ucenika podijelio je s uzvanicima pricu koju, vjerujemo, nece zaboraviti nitko tko je tada dogadjaju prisustovao. Nakon sto je zahvalio skoli i njezinom predanom osoblju,postavio je slijedece pitanje: "Ako nije ometena vanjskim utjecajima, sve sto priroda stvori savrseno je stvoreno. Ali moj sin Shay ne moze uciti one stvari koje mogu druga djeca. Ne moze razumijeti stvari kao druga djeca. Gdje je prirodni poredak stvari, kada se radi o mome sinu? " Publika je utihnula nakon toga pitanja. Otac je nastavio. "Vjerujem da se, u trenutku kada dijete tjelesno i umno invalidno poput Shaya dodje na svijet, prilika za iskazivanje istinske ljudske prirode sama pokaze i ponudi, u obliku nacina kako drugi ljudi tretiraju to dijete. " Tada je ispricao sljedecu pricu : Shay i njegov otac su setali pored parka, gdje su neki djecaci koje je Shay poznavao igrali baseball. Shay je upitao oca : "Mislis li da bi me pustili da igram s njima ? " Shayev otac je znao da vecina djecaka ne bi zeljela da netko poput Shaya igra za njihovu ekipu, ali je isto tako znao koliko bi njegovom sinu znacilo da mu dopuste igrati. Znao je kako bi mu to podarilo toliko potreban osjecaj pripadnosti i samopouzdanja, osjecaj da je prihvacen usprkos invaliditetu. Shayev je otac prisao jednom od djecaka na terenu i upitao (ne ocekujuci previse) bi li Shay mogao zaigrati s njima. Djecak se u nevjerici okrenuo oko sebe i rekao : "Gubimo za 6 optrcavanja, a igra je u osmoj izmjeni (inace, po pravilima igre, ima 9 izmjena). Pa, moze igrati za nasu ekipu, pokusat cemo ga postaviti na poziciju udaraca u devetoj izmjeni. " Shay se malo namucio hodajuci do ekipne klupe. Sa sirokim osmijehom je obukao majicu svoje ekipe. Otac ga je gledao s majusnom suzom u oku i osjecajem topline u srcu. Djecaci su vidjeli srecu toga oca, gledajuci kako mu sin biva prihvacen. Pri kraju osme izmjene Shayeva ekipa je osvojila par bodova putem nekoliko optrcavanja, ali je jos uvijek bila u zaostatku za tri. Na pocetku zadnje, devete izmjene, Shay je navukao rukavice i zaigrao na desnom polju. Iako nikakvi hici lopte jos nisu krenuli u njegovom pravcu, bio je ocito u euforicnom raspolozenju. Bio je ushicen zbog prilike da BUDE u igri i na polju. Razvukao je osmijeh od uha do uha dok mu je otac mahao s tribina. Na kraju devete izmjene, Shayeva ekipa je opet osvojila bod i optrcavanje. Sada, s dva izbacivanja i punim bazama, smijesilo im se pobjednicko optrcavanje i dosao je Shayev red da bude udarac. Da li da daju Shayu palicu za udaranje i priliku da igra u tome trenutku - i da time odustanu od sanse za pobjedu? Na opce iznenadjenje, Shayu je dana palica za udaranje. Svi su znali da je to bila nemoguca misija jer Shay nije znao ni palicu ispravno drzati, a kamoli pravilno, snazno i precizno udariti lopticu. Ipak, kad je Shay krocio na bazu, protivnicki se bacac, uvidjevsi da Shayeva ekipa riskira poraz za taj jedan trenutak u Shayevu zivotu, malo priblizio kako bi bacio loptu njeznije da Shay palicom barem dotakne loptu. Dosao je i prvi udarac i Shay je zamahnuo nespretno i promasio. Bacac se opet malo priblizio i bacio njezno loptu prema Shayu. U tom trenutku Shay je zamahnuo i pogodio sporu, prizemljenu loptu, odbacivsi je prema bacacu. Igra bi u ovome trenutku bila gotova. Bacac je podigao sporu loptu. Mogao je lako dobaciti loptu prvom svojem igracu sa baze, kako bi Shay ispao i kako bi bio kraj igre i laka pobjeda. No, umjesto toga, bacac je bacio loptu iznad glave prvoga igraca sa baze, van dosega svih svojih suigraca u ekipi. Svi su, i sa tribina i igraci obiju ekipa, uzvikali : " Shay, trci do prve!! Trci do prve!! " Nikada prije u svom zivotu Shay nije toliko daleko trcao. Uspio je stici do prve baze, zapravo, doteturao je do bazne linije, sirom otvorenih ociju, upitnog pogleda. Svi povikase, "trci do druge, trci do druge!!!" Uhvativsi dah, Shay je nespretno potrcao prema drugoj bazi, ocito se boreci naprezuci da stigne do nje. Dok je Shay pristizao drugoj bazi, igrac desnog polja uhvatio je loptu. Bio je to najmanji momak u ekipi, kojemu se pruzila prva prilika da bude ekipni heroj. Mogao je baciti loptu cuvaru druge baze, ali je shvatio bacacevu namjeru pa je i on, takodjer, bacio visoku loptu iznad glave i van dosega cuvara trece baze. Shay je trcao prema trecoj bazi, kao u nekom deliriju dok su se igraci ispred njega okupili oko zavrsne baze. Svi su povikali i poljum je odzvanjalo: "Shay, Shay, Shay, sve do kraja, Shay !!!" Shay je dosegao trecu bazu jer mu je protivnicki igrac pritrcao da mu pomogne i usmjeri ga prema njoj vicuci, "Trci do trece! Shay, trci do trece !!!" U trenu kada je Shay dotakao trecu, djecaci iz obje ekipe i gledatelji skocili su na noge vicuci, "Shay, trci do zadnje! Osvoji i zadnju!" Shay je posljednjim snagama utrcao na zadnju bazu i stao na plocu. Svi na terenu su ga grlili i bio je slavljen kao heroj koji je osvojio poen utakmice i time osigurao pobjedu svoje ekipe. "Taj dan - rece otac njezno, dok su mu se suze kotrljale niz lice ďż˝ djecaci obiju ekipa pomogli su donosenju komadica prave ljubavi i humanosti u ovaj svijet". Shay nije prezivio do slijedeceg ljeta. Umro je jos iste zime, nikada ne zaboravivsi kako je bio heroj, kako je radi toga njegov otac bio sretan, kako je svog malog heroja doďcekala odusevljena majka, grlivsi ga i placuci od srece! A SAD MALI DODATAK PRICI: Svi saljemo tisuce viceva i smijesnih poruka putem e - maila bez razmisljanja, a kada dodje do toga da posaljemo poruke o zivotnim odabirima, ljudi oklijevaju. Nasilje, vulgarnosti i ceste opscenosti slobodno prolaze cyberspaceom, ali javna rasprava o uljudnosti najcesce ni ne stize u nase skole i na nasa radna mjesta. Ako i kanite proslijediti ovu poruku, najvjerojatnije odabirete osobe u svojem adresaru koje su "prikladne " za to da dobiju ovaku vrstu poruke. No, osoba koja ti je ovo poslala vjeruje da svi mozemo utjecati na to da se stvari promijene. Svi imamo tisucu prilika svakoga dana da pomognemo ostvariti "istinsku ljudsku prirodu". Tako mnogo, naizgled beznacajnih, dvojbi stavlja nas pred izbor: Prenijeti malu iskru ljubavi i humanosti na drugoga ili izbjec pruzenu priliku i ostaviti tako svijet jos malo hladnijim? Neki mudrac je jednom rekao da se svako drustvo prosudjuje po tome kako tretira svoje najunesrecenije pojedince. Sada imas priliku odabrati jednu od ponudjenih odluka: 1. Izbrisati 2. Proslijediti May your day be a Shay Day. Neka ti u ovaj dan bude utkan Shayov duh.

PRICA O KARLU


Prica o njemackom djecaku Karlu i njegovoj obitelji, istinita je prica. Sredinom devetnaestog stoljeca, obitelj Deuffel doselila se iz Njemacke u Australiju. Kada su napustali svoje malo njemacko selo, Karlu je bilo jedanaest godina, njegovu bratu Andreasu osam, a sestrica Amy imala je svega tri godine. Putne karte za cijelu obitelj platio je vlasnik jednoga imanja u Australiji, s kojim je otac obitelji bio sklopio ugovor o radu na dvije godine. Djeca su se radovala sto ce putovati velikim prekooceanskim parobrodom u zemlju snova, Australiju. Ali putovanje se pretvorilo u smrt i strahotu. Na brodu nije bilo dovoljno hrane ni vode, kao sto nije bilo ni ljekova. Izbile su bolesti - tifus i ospice. Ozujka 1855., brod je pristao u jednu australijsku luku. cetrdeset i sest putnika pomrlo je za vrijeme putovanja, medju njima, nazalost, i Karlova majka. Deuffelovi nisu znali ni rijec engleskoga jezika. Umorni, tuzni, i iscrpljeni, nekako se dokopase obliznjega gradica. Tamo se i otac razboli. Jedno je vrijeme bolovao, pa je i on umro. Je li mogla teza nevolja snaci troje djece, u nepoznatu svijetu, bez prijatelja, i bez prebijene pare u dzepu? U Njemacku se vise nisu mogli vratiti. Preostalo im je samo da pronadju to imanje, na kojemu se otac obvezao raditi, pa da se sami unajme u gazde. Kada se mali Karl nekako raspitao gdje se nalazi mjesto Tieryboo, rekose mu da je ono udaljeno cijelih 350 kilometara prema zapadu. Nije bilo ni ceste, ni pruge, ni ikakva prijevoza. Karl, sada glava preostale obitelji, odluci da se krene pjesice. Kroz australijsku divljinu vodila je samo staza. Troje se sirocadi uputi tom stazom. Hodali su po suncu i po kisi. Putem su susretali urodjenike. Ali nigdje ne naidjose ni na kakvo imanje. Nigdje naselja, ni kakve ljudske nastambe. Pravim cudom djeca stigose u Tieryboo. Pronadjose onoga gazdu, pa se unajmise da rade ocev posao. Karl i Andreas radili su kao pastiri pune dvije godine. Mnoge su godine prohujale prije no sto je Karl ustedio dovoljno novca da kupi komadic zemlje. Kupio je potom par volova, pa je prevozio putnike izmedju dva mjesta. Postupno, radom i ustrajnoscu, prosirivao je svoje imanje, pa je i sam postao bogat i cijenjen posjednik. Nikomu nije pricao o tomu kako je stigao u Tieryboo. Tek je na samrti kazao svojoj kceri da je sam, s dvoje mladjih pjesacio 350 kilometara po zbunu i kamenu australijske divljine.

(S. Baldwin, prijevod V.K.) preuzeto iz knjige VRLINE MIRA, koju je, kao zbornik prica, sacinila Vesna Krmpotic.

TEZINA SNJEZNE PAHULJICE


"Reci mi, koliko tezi jedna pahuljica"? upita mala sjenica divlju golubicu. "Tezina joj nije veca od nista", glasio je odgovor. "Onda ti moram ispricati jednu lijepu pricu", reci ce sjenica. "Sjedila sam na grani jele, blize deblu, kad je poceo padati snijeg. Nije padao kao mecava, vec je padao kao u snu, bez zurbe i zestine. Buduci nisam imala pametnija posla, poceh brojiti snjezne pahuljice, koje su padale na grancice i iglice moje grane. Dobrojila sam do broja tri tisuce sedam stotina i jedne pahuljice. A kada je pala tri tisuce sedam stotina i druga pahuljica, ta pahuljica o kojoj kazes da joj tezina nije veca od nista, grana se slomila". Rekavsi to, mala je sjenica odletjela. Golubica, koja je jos od vremena patrijarha Noe znamen mira, razmisljala je o ovoj prici, i na kraju rekla samoj sebi: "Mozda nedostaje glas jos samo jedne osobe, samo jos jedan mali napor, da bi se u svijetu ostvario mir".


(U navodu kod M.Mead, prijevod V.K.) preuzeto iz knjige VRLINE NENASILNOSTI koju je, kao zbornik prica, sacinila Vesna Krmpotic.

KAKAV KONJ!


Postoji jedna pasmina konja, koja ce svakoga drugoga konja prestici na trkama. Nijedan jos drugi konj, ma kako hitar bio, nije prestigao konja ove pasmine. Konji ove pasmine uzgajaju se u tajnosti, i samo je nevelikomu broju ljudi dopusteno da ih vide izbliza, kamoli pak da ih zajasu.
Uzjasite li toga konja, bit cete prvi na cilju: pobijedit cete. To vam je zajamceno.
No konj ima jednu nezgodnu navadu: kad zastane, on izbacuje jahaca iz sedla, preko svoje glave. Jahac pritom obicno strada.



(Idries Shah) preuzeto iz knjige PRIRUCNIK ZA PREDSJEDNIKE I PRINOSNIK ZA NAROD koju je kao antologiju NAJLJEPSE OD NAJLJEPSIH sacinila Vesna Krmpotic

DVA STARCA

Naumila dva starca po$i u Jerusalim, na hodo%a $e. Jedan, po imenu Jefim, bio bogat i %ovjek od ugleda; drugi, ni bogat ni siromah, a zvao se Jelisej. On je bio veseo i bezbri·an star%i$.
Uputi e se oni na daleki put prema Jerusalimu. Prolazili su kroz bogate i rodne krajeve, gdje su ih ljudi znali ukona%iti besplatno, i jo su im trpali hljeba u putne torbe. No ubrzo stigo e u kraj, gdje je vladala nerodica. I tu su im ljudi davali besplatan konak, ali %esto nisu imali hljeba, niti se hljeba moglo na$i za novac.
Jednoga dana o·ednje Jelisej, i rekne svojemu drugu da $e ga putem susti$i, a on $e do prve ku$e da zai te vode. Poe Jefim cestom, a Jelisej sie s ceste i udari prema nekoj kolibi.
Kad al u kolibi naie na ·alostan prizor: otac, mati, baka, i unuci, svi bolesni i gladni, nemo$ni da mu donesu vode. Vidjev i to, Jelisej skine putnu naprtnja%u, i podijeli im kruh, a onda poe na bunar, a sm zahiti vode. Nasije%e potom drva, nalo·i pe$, skuha juhu i ka u, pa nahrani ljude. Ljudi se malo oporavi e, i stado e mu pri%ati kako je su a poharala usjeve, i kako je ve$ u jesen ponestalo hrane. Jelisej odlu%i da ostane s njima jo koji dan, dok se jo bolje ne oporave. Tako je to trajalo sedmicu dana.
Onda Jelisej pomisli da je do lo vrijeme da krene za drugom put Jerusalima. Ali se ona porodica ra·alosti i upla i to $e ostati bez za titnika. Jelisej tada odvoji pozama nu svotu od novca, to ga je bio spremio za put, pa poe kupiti bra na, mrsa, i ulja za petrolejku. A onda pomisli: djeci $e trebati mlijeka, hajde da im kupim kravu. I poe te kupi kravu.
Otac se dotada ve$ oporavio, te stade raditi na njivi, ali zaludu, kad je njiva zalo·ena kod bogatoga posjednika. Poe Jelisej kod toga posjednika da iskupi njivu, pa potro i ostatak novca. Jo mu je samo malo ostalo. On pomisli da %ovjeku treba konj da ga upregne u plug, kako bi mogao orati; trebat $e i kosa da pokosi ·ito, kad bude uzrelo. Sve tako malo pomalo, ostade Jelisej bez prebijene pare.
I tako, kad je porodica posve ozdravila i latila se posla, Jelisej se uputi ku$i. Putem je mislio je li valjano postupio to, eto, ne$e zapaliti svije$u na Kristovu grobu. Nadao se da $e Jefim to za nj u%initi.
A Jefim je stigao do Kristova groba nad kojim je gorjelo trideaset i est svjetiljaka. Bija e veliko mno tvo naroda u crkvici, i Jefim je gledao preko mnogih glava. Odjednom mu se u%ini da vidi star%i$a $elave glave, gdje stoji prvi do Isusova groba - ma pljunuti Jelisej! Pomisli Jefim da ga je Jelisej nekako putem prestigao. Uto star%i$ okrenu glavu, i Jefim zaista ugleda svojega druga Jeliseja. Poku a se progurati do njega, ali Jeliseja nekuda nestade. Tako se zbude tri puta. Eudio se Jefim kako je to mogu$e.

Kad je Jefim obi ao sva sveta mjesta, uputio se ku$i istim putem, pa je tako nai ao i na onu kolibu, u koju je Jelisej bio svrnuo da zai te vode. Susreo je oko kolibe nasmijane ljude, koji mu ispri%a{e pri%u o velikomu svecu i dobro%initelju, koji ih je izbavio iz nevolje.
Kad se vratio u selo, zatekao je Jeliseja, koji mu se silno obradovao. Jefim je tada shvatio da je Jelisej uistinu bio prvi na Isusovu grobu.

(L.N. Tolstoj, prepri%ala V.K.) preuzeto iz knjige PRICE I KAZIVANJA koju je, kao zbornik NAJLJEP

AGAMA LJUBAVI

U Ljubavi,
Utijelovljenja Ljubavi!
Ovo fizičko tijelo, ta spona Zemlje i Neba –
A duša, taj nemirni plesač i letač kroz labirinte životnih trenutaka.
Probudiš li dušu svoju srcem svojim u drhtajima svete ljubavi, samo si tada istinski utijelovljen.
Ljubiš li na zemnoj stazi neku dušu drugu, na Nebu si utijelovljen.
Nemoj se nadati tijelu, ne nekom zagrljaju uda zemnih; nemoj um svoj puniti pjenom zamućenih misli niti slijediti sjene koje pjenuše iz dubina nemirna uma.
Prebivaj na čistini duše opijen Ljubavlju.
Tada će ti se otvarati sve čistine života.
Biti ćeš blagoslovljen tihom radošću i slatkim nektarom mirisa Zaljubljenosti.
Na zemnoj si stazi ne zato da patiš već zato da ljubiš.
Čemu bi se duša utijelovljivala ako ne zbog Svetog Poslanja?
Jer Otac Nebeski traži samo ljubav i daje samo ljubav
Čovjek jest da bude utijelovljenje Njegove Ljubavi.
Ljubav jest uvijek darovana Milost Gospoda.
Na zemnim stazama treba se glasati samo pjev i melodija Ljubavi.
Ljubavlju duša hodočasti Zemljom boraveći na Nebu.
I tijelo postaje hram Njezin u kojem slavi Oca u cvijetnim pupoljcima nježnog cvata zagrljenih duša
Tijelo podiže zemne hramove od kamena i zlata kao da su oni potrebni Božanskom Gospodu!
I trapljenja mnoga čini kao da Mu time ugađaju!
Toliko suvišnih čina a On traži samo – Ljubav!
Ta najdublja, najotajanstvenija veza Gospoda i njegova čeda – čeda nebeskog – u u zagrljaju, milovanju, poljupcima duša.
Zbog ljubavi duša se rađa u tijelu, zbog ljubavi duša traži dušu drugu.
U ljubavi – kroz duše mnoge – duša ljubi Boga i On nju.
I zato Nebo treba Zemlju, Zemlja hrani Nebo!
Jer duša istinski ne može ljubiti bez tijela, ako nije utijelovljena.
Zemlja je zbog Neba Ljubavi ocean radosti i beskraj slatkoće života.
Ako nema ljubavi, duša je u tamnici tijela, u paklu svijeta, u tami prolaza.
Svijetlom ljubavi duša pretvara život u svijetlost Hrama koja dopire do Srca Božjeg.
Tijelo postaje svijetiljka samog tog Srca.
Božje Oko ogleda se u srcu tijela; Božje Srce kuca u ljubavi dvije duše.
Samo je to istinska molitva, molitva zaljubljenih duša.
Sve je drugo tek duga zemna noć duha, zaborav Boga, zavaravanje uma.
Ali čovjek se ponekad više vezuje uz um nego uz srce.
Stoga i toliko uzaludno traži Boga – i u svetim knjigama!
A Milost mu je odavno dana, već samim rođenjem duše u tijelu.
Jer duša jest u tijelu samo zato da ljubi, samo zato da tako ljubi i Boga!
Jer, drugačije ne može.
Jer Bog ljubi dušu samo kroz blagoslov zagrljaja duša.
Čovjek jest dar Neba Ljubavi i mora svoje tijelo darovati tom Nebu.
Tko štuje ljubav, štuje Boga.
Tko ljubavi daruje ljubav, Bogu je najmiliji!
Nebo Ljubavi grli sva bića, ali samo kroz ljudsko obličje ono se može istinski glasati i uzvisiti se pred stopalima Najvišeg.
Ljudsko je tijelo blagoslov Neba Ljubavi, most Otajstva, put domu i zavičaju ispunjenih snova zaljubljene duše.
Svetim tijelom kuca kuca srce sretne duše.
A sreća je drugo ime ljubavi.
Sreća je jeka i odjek Zemlje zaljubljenom Nebu.
Sreća je skriveno Ime Boga šapnuto duboko u srce zaljubljenih duša.
Neki ga zovu i blaženstvo.
U Ljubavi, utijelovljenja Ljubavi!
Zaslužite sreću!
Blagoslovite se blaženstvom!

Jadran Zalokar

Murphyjevi zakoni o seksu



- Nista se ne poboljsava sa godinama!

- Unatoc tome sto ste ga imali mnogo puta,
ako je ponudjeno uzmite jer nikada nece biti isto.

- Seks uzima najmanje vremena, ali zadaje najvise problema!

- Nema boljeg lijeka za seks od seksa!

- Seks je poput snijega:
nikad ne znas koliko ces centimetara dobiti i koliko ce dugo trajati!

- Ako ih zgrabis za jaja, njihova srca i umovi ce te pratiti!

- Djevicanstvo se moze izlijeciti!

- Kvalitete na muskarcu koje privuku zenu su obicno one iste
koje ona ne moze podnositi godinama kasnije!

- Seks je izopacen samo onda kada ga se pravilno vodi!

- Kada su svjetla ugasena, sve su zene prekrasne!

- Seks je nasljedan.
Ako ga vasi roditelji nisu imali, velika je vjerojatnost da ga ni vi necete imati!

- Nije kriva jabuka na drvetu,
vec je par na zemlji skrivio ono sto se dogodilo u raju!

- Prije nego pronadjete svojeg lijepog kraljevica (kraljevnu),
morate poljubiti mnogo zaba!

- Mozda ima nekih stvari koje su bolje od seksa, ili koje su losije od seksa.
Ali ne postoji niti jedna stvar koja je ista kao seks!

- Ljubite svoju susjedu (susjeda), ali nastojte da vas se ne uhvati!

- Ljubav je rupa u srcu!

- Radite to samo s najboljima!

- Ne mozete napraviti jednu bebu u mjesec dana
tako sto cete oploditi devet zena!

- Ljubav je pobjeda maste nad inteligencijom!

- Nikada ne spavajte sa zenom koja ima vise problema od vas samih!

- Suzdrzavajte se od vina, zena i pjesama... Vecinom pjesama!

- Nikada se ne svadjajte sa zenom koja je umorna ili odmorna!

- Zena nikada ne zaboravlja kakvog je muskarca mogla imati,
a muskarac nikada ne zaboravlja zenu koju nije mogao imati!

- Nije bitna duzina carobnog stapica, vec carolije koja je u njemu!

- Nikada ne recite ne!

- Muskarac moze biti sretan sa bilo kojom zenom, sve dokle je ne voli!

- Ljepota je samo povrsna, ruznoca ide sve do kostiju!

- Seks je jedan od razloga za reinkarnaciju, svi ostali su nevazni!

- Smijesite se, to tjera ljude da se pitaju o cemu razmisljate!

- Nemojte to ciniti, ako ne mozete to izgurati do kraja!

- Nema razlike izmedju mudrog covjeka i budale kada se zaljube!

- Nikada nemojte ici u krevet ljuti, ostanite i borite se!

- Ljubav je iluzija da se jedna zena razlikuje od druge!

NE IDE VAM NIŠTA OD RUKE? NE BRINITE, TO JE MURPHYJEV ZAKON!
Katastrofa u najnezgodnijem trenutku

Postoji li ma kakav način da se nešto učini, a da to dovede do katastrofe, netko će to i učiniti! – rekao je 1949. godine Edward A. Murphy i ušao u povijest

Pripremila Karolina Krikšić


Zasigurno ste se barem jedanput u životu uvjerili da ako je nešto moglo poći po krivu, da je i pošlo! Iako nismo promicatelji pesimizma, dobro je znati da nitko nije imun na trenutke kad mu baš ništa ne ide od ruke jer je takav – zakon. Da budemo precizniji, riječ je o Murphyjevom zakonu koji kaže da ako išta može poći po zlu kad se nešto radi, da će doista i poći po zlu te da je ta vjerojatnost veća što je rok kraći, i posao po obimu veći i značajniji!
Naravno, to ne znači da treba odustati i prije negoli se uhvatimo u koštac sa zahtjevnijim zadacima, nego jednostavno treba imati na umu da u svojoj nespretnosti, nedomišljatosti, neznanju i koječemu ostalom s prefiksom ne –, nismo sami te da i za Murphyjev zakon, baš kao i za sve ostalo, vrijedi zakon periodičnosti prema kojemu – poslije kiše uvijek dolazi sunce.
Dakle, ostavimo pesimizam po strani i upoznajmo se s Murphyjevim zakonima koje ćete, ukoliko još uvijek niste, zasigurno upoznati tijekom ludnice koja vam predstoji – završetka školske godine.



Od eksperimenta do zakona


Stoga, svakako budite spremni da ćete, primjerice, ukoliko ste dobili temu za referat, večer uoči dana kada ga trebate predati biti suočeni s nekim od ovih problema – iznenadnim kvarom vašeg računala, gubitkom posljednjih nekoliko stranica teksta jer ste tijekom pisanja zaboravili na naredbu »spremi«, ili pak spoznajom da ste, baš nakon što su sve trgovine prestale s radom, ostali bez tonera ili papira za printanje!
Naravno, u tom ćete se trenutku osjećati očajno i sigurno ćete pomisliti: »To se samo meni može dogoditi!«, no prava je istina da su u istoj ili sličnoj situaciji bili mnogi od nas, a svakako najpoznatiji primjer jest onaj inženjera Edwarda A. Murphyja koji je prvi na glas izrekao ono što danas nazivamo – Murphyjev zakon.
Bilo je to daleke 1949. godine u zrakoplovnoj bazi Muroc (danas zrakoplovna baza Edwards), u Kaliforniji gdje je Edward Murphy, zajedno sa svojim kolegama, radio na projektu MX981 koji je trebao donijeti rezultate o utjecaju akceleracije na pilote. U tu je svrhu nekolicina pilota-dragovoljaca bila priključena na eksperimentalni uređaj koji je simulirao let i koji se iznenada zaustavljao kako bi se ustvrdilo što se u tim trenucima zaustavljanja događa s pilotima. Kapetan Edward A. Murphy radio je kao razvojni inženjer na dizajniranju tog dijela opreme, a mnogobrojni pokušaji tijekom cijelog dana nisu doveli do nikakvih relevantnih podataka jer je došlo do greške u mjernoj tehnici.



Pesimizam kao poticaj


Frustriran tom činjenicom, Murphy je toga dana uzviknuo: »Postoji li ma kakav način da se nešto učini, a da to dovede do katastrofe, netko će to i učiniti!« To je izgovorio misleći na tehničara koji je potpuno pogrešno spojio dijelove mjernog uređaja, a ta je njegova rečenica ponovljena nekoliko tjedana kasnije na konferenciji za novinare koja je usljedila nakon (ipak) uspješno izvedenog eksperimenta i ušla u povijest.
Tako je nastao ovaj zakon koji u osnovi glasi: »Ako nešto može poći krivo, poći će!«, koji su potom preuzeli mnogi, između ostalih i utjecajne tvrtke (prvi su, dakako, bili avioproizvođači) koje su Murphyjev zakon koristile u reklamne svrhe i na taj način uvelike pridonijele njegovom širenju. Tako smo danas svjedoci čitavog niza Murphyjevih zakona za gotovo sve situacije koji nam daju potporu kad nam ništa ne ide od ruke ili nas, pak, nasmijavaju, kad smo u »sretnoj fazi«.
Za sve one koji i dalje smatraju da je najbolje odustati i prije negoli se počne obavljati koji od postavljenih nam zadataka, recimo i to da je na spomenutoj konferenciji za novinare 1949. godine, jedan od stručnjaka američkog Air Forcea istaknuo da svoje dobre rezultate provedenih eksperimenata duguju upravo zahvaljujući vjeri u Murphyjev zakon i trudu da preduhitre njegovo ostvarivanje!


--------------------------------------------------------------------------------

O Edwardu A. Murphyju

Edward W. Murphy rođen je 1918. godine u Panami i bio je najstarije od petero djece njegovih roditelja. Nakon završene srednje škole u New Jerseyju, Murphy je upisao prestižnu američku vojnu akademiju West Point, na kojoj je diplomirao 1940. godine. Iste se godine i priključio američkoj vojsci, u kojoj je od 1941. godine aktivno radio na pripremanju i obuci vojnih pilota, a tijekom Drugog svjetskog rata bio je na ratištima u Indiji, Kini i Burmi.
Nakon završteka rata, 1947. godine, Murphy se priključio američkom Zrakoplovnom tehnološkom institutu na kojem je dvije godine kasnije radio na danas poznatom projektu MX981.
Sam Murphy nije bio pretjerano oduševljen interpretacijama svoga »zakona«, ponajprije onima čija je svrha bila zabava. Naime, izgovorivši legendarnu rečenicu, Murphy je zapravo imao na umu da uvijek treba imati na umu najgori mogući scenarij i dalje predano raditi na izvršenju svoga zadatka.
Edward A. Murphy umro je 1990. godine.


Nezgodni Murphyjevi zakoni

Šansa da kruh padne na namazanu stranu proporcionalna je cijeni tepiha.
Ako ti avion kasni, avion na koji moraš presjesti s ovoga će doći na vrijeme. Isto je s busom i svim drugim prijevoznim sredstvima.
Auto ispred tvog na cesti je sporiji od tvog.
Red u koji staneš uvijek će biti najsporiji. Bilo da si pješke, autom ili na bilo koji drugi način!
Što više kasnite, prije ćete »uloviti« svako crveno svjetlo na putu.
Sve što vam ispadne u kupaonici, pasti će u WC školjku.
Objekt koji pada uvijek će pasti tamo gdje će napraviti najveću štetu.
Auto ispred tvog na cesti je sporiji od tvog
Sve što vam ispadne u kupaonici, past će u WC školjku
Red u koji staneš uvijek će biti najsporiji


Zakon postojao i prije Murphyja

Svojim mudrim tonom, a zapravo iskušavanjem i opisivanjem čovjekove svakodnevice, Murphyjevi zakoni na pravi način opisuju svu ljudsku i neljudsku nespretnost i nesnalažljivost kada se sukobljuje s nečime po prvi puta. Naravno, toga je bilo i prije negoli je Edward A. Murphy izrekao svoju poznatu rečenicu, a možda najpoznatiji događaj (koji se danas svrstava među »klasike« Murphyjevih zakona) svakako je onaj iz 1884. godine kad je viktorijanski satiričar James Payn ustvrdio da kruh namazan maslacem uvijek na pod pada namazanom stranom. Osim toga, James Payn je i na svojoj koži osjetio Murphyjeve zakone kada je kao urednik jednog književnog časopisa odbio rukopis detektivske priče »Grimizna studija« koja je kasnije proslavila Arthura C. Doylea, oca Sherlocka Holmesa.
U svakome slučaju, Murphyjevi zakoni su istovremeno tužni i smiješni, neugodni i zabavni te će vam upravo takvi pružiti mogućnost ne samo da nešto novo naučite, već da se i dobro nasmijete!


Osnovni Murphyjevi zakoni

Ako nešto može poći krivo, poći će.
Ako ništa ne može poći krivo, ipak će poći.
Ako se čini da je sve u redu, nešto vam je promaklo.
Smiješi se... sutra će biti gore!
Šteta će biti proporcionalna vrijednosti stvari.
Prepuštene same sebi, stvari će od loših postati još gore.
Ništa nije tako lako kao što se čini.
Za sve trebaš više vremena nego što misliš.
Kad god želiš nešto napraviti, nešto drugo ćeš morati napraviti prije toga.
Ako moraš pitati, nisi ni dužan znati.
Čuvaš li nešto dovoljno dugo, možeš to baciti.
Ako ti se ne sviđa odgovor, nisi ni trebao postaviti pitanje.
Svijet je kompliciraniji nego što to većina naših teorija pokazuje.
Većina općenitih izjava je netočna, kao i ova ovdje.
Kad radiš na rješenju nekog problema, uvijek pomaže ako znaš odgovor.
Većina problema ima ili nekoliko rješenja ili ni jedno. Rijetki su problemi koji imaju samo jedno rješenje.
Tko najglasnije viče, dobiva riječ.
Jačina svraba je obrnuto proporcionalna mogućnosti da dohvatiš mjesto koje svrbi.
Prepuštene sebi, stvari imaju sklonost kretati se od zla na gore.
Ne možeš znati koliko je lokva duboka dok ne staneš u nju.
Uvijek nešto nađeš na zadnjem mjestu na kojem si tražio.
U trenutku kad ti se čini da dolaziš do rješenja, provjeri ga – vjerojatno nije točno.
Odgovori mogu biti krivi, točni, oboje ili ni jedno od toga.
Većina odgovora je djelomično točna i djelomično kriva.
Nakon što su stvari krenule s lošega na gore, proces će se ponoviti.
Svaka jednostavna ideja bit će izrečena na najkompliciraniji mogući način.
Prečac je najveća udaljenost između dviju točaka.
Okrhnuto posuđe nikad se ne lomi.
Svatko ima plan za bogaćenje koji ne uspijeva.
Ako se zaglavi, probaj na silu. Ako se slomi, svakako je bilo potrebno zamijeniti.
Ono što ne napraviš uvijek je važnije od onoga što si napravio.
Čista kravata privlači specijalitet restorana.
Ako je glupo i radi, onda nije glupo.


Ljubavni Murphyjevi zakoni

Prije nego što pronađeš princa, moraš poljubiti mnogo žaba.
Ako je osoba »slobodna«, za to ima razloga.
Količina ljubavi koju netko osjeća prema tebi, obrnuto je proporcionalna prema količini ljubavi koju ti osjećaš za tu osobu.
Ako se čini da je predobro da bi bilo istinito, vjerojatno ni nije.
Ljubav je pobjeda mašte nad razumom.
Uvijek je lakše naći partnera ako već imaš jednog.
Ako ti se čini da veza neće uspjeti, ali ipak želiš probati, veza neće uspjeti.
Novac ne može kupiti ljubav, ali vas stavlja u dobru poziciju za cjenkanje.


Murphyjevi zakoni i računala

Svaki cool program uvijek traži više memorije nego što je imaš.
Hard disk će riknuti onda kad u računalu imaš važne dokumente za koje još nisi napravio back up.
Računalo u dvije sekunde napravi pogrešaka koliko 20 ljudi u 20 godina rada.
Svaki dani program je, u trenu kad se koristi, već zastario.
Novi će se hardware pokvariti čim isključimo stari.
Kompleksnost programa raste dok ne premaši sposobnost programera koji ga mora održavati.
Kada bi graditelji gradili zgrade kao što programeri pišu programe, prvi djetlić koji naiđe uništio bi civilizaciju.
Griješiti je ljudski, ali potrebno je računalo da bi se stvari zaista zabrljale.


Murphyjevi zakoni u školi

Satovi idu brže za vrijeme odmora.
Na dan testa najmanje 15 posto učenika će biti odsutno.
Osamdeset posto pitanja na završnom ispitu temeljit će se na predavanjima koje si propustio i gradivu koje nisi pročitao.
Bez obzira koliko učio, profesor će te pitati baš ono što ne znaš.
Kad pregledavaš svoje bilješke prije ispita, najvažnije će biti nečitke.
Ako si samouvjeren nakon što si napisao ispit, to je zato što ne znaš dovoljno da bi znao bolje od toga.
Raspored sati je tako napravljen da svaki student izgubi najviše vremena između predavanja.
Svaki profesor smatra da moraš naučiti samo njegov predmet.
Oni koji ne uče povijest, ponavljat će greške. Oni koji uče, pronaći će druge načine za greške!
Novi učenici dolaze iz škola u kojima se ništa ne uči.
Dobri se učenici uvijek odsele.
Gradivo koje je zanimljivo učitelju, dosađuje učenicima.


Vojni Murphyjevi zakoni

Ni jedan ratni plan nikad nije preživio susret s neprijateljem.
Najlakši put je uvijek miniran.
Najopasnija stvar na terenu bitke je zapovjednik s mapom u ruci.
Ništa ne pruža toliko zadovoljstvo, nego kad netko zapuca na vas i promaši.
Ako te tvoj narednik može vidjeti, može i neprijatelj.
Nikada ne dijelite rov s nekime tko je hrabriji od vas!
Sistem prijatelja je dobar – omogućuje neprijatelju da puca u drugog!
Čovjek koji dijeli odore ima samo dvije veličine – preveliku i premalu!


Napomena: Tekst preuzet iz Novog Lista

SATHYA SAI ODGOJ U DUHU LJUDSKIH VRIJEDNOSTI JE DUHOVAN I UNIVERZALAN

Program odgoja u duhu ljudskih vrijednosti smatramo procesom razvoja karaktera te odatle i razvitak svjesnosti, koja se ne moze postici umom vec srcem. Poucava primjer kroz sluzenje, ljubav i znanje.

PET TEMELJNIH CILJEVA SAI ORGANIZACIJE JESU :
1. Pomoci pojedincu da postane svjestan bozanskog u sebi, i da zivi u skladu s time.
2. Pomoci pojedincu da provodi u zivot bozansku ljubav i savrsenstvo.
3. Pomoci pojedincu da svoj zivot ispuni radoscu, skladom, ljepotom, miloscu, ljudskim savrsenstvom i srecom.
4. Pomoci pojedincu da svoj zivot vodi prema nacelima pet ljudskih vrijednosti.
5. Pomoci pojedincu da bude iskreniji i posveceniji u provodjenju vlastite religije.

PET LJUDSKIH VRIJEDNOSTI SU :
ISTINA
ISPRAVNO DJELOVANJE
MIR
KJUBAV
NENASILJE

CETIRI NACELA
1.Postoji samo jedna religija, religija ljubavi.
2. Postoji samo jedan jezik, jezik srca.
3. postoji samo jedna kasta, kasta covjecanstva.
4. Postoji samo jedan Bog, On je sveprisutan.

PET METODA POUCAVANJA
1. Sjedenje u tisini
2. Molitva
3. Grupno pjevanje
4. Pricanje prica
5. Grupne aktivnosti

CILJ EDUKACIJE
Cilj znanja je mudrost Cilj kulture je savrsenstvo Cilj mudrosti je oslobodjenje Cilj edukacije je karakter

DEVETOCLANI KODEKS PONASANJA
1. Dnevna meditacija i molitva
2. Poklonstveno pjevanje s obitelji .jednom na tjedan
3. Sudjelovanje na programima. Bal vikasa, Sai duh.edukacija.
4. Sudjelovanje u radu i programima organizacije
5. Jednom mjesecno prisustvovati grupnom pjev. centra
6. Redovito citanje Sai literature
7. Blag i srdacan govor
8. Ne ogovarajte
9. Provodite "strop zelja"

PET LJUDSKIH RAZINA
Rijeci
Dijela
Misli
Karakter
Srce

DESET NACELA
1. Odnosi se prema svojoj zemlji sveto s postovanjem
2. Postuj jednako sve religije
3. Prepoznajte bratstvo covjeka, ljubite sve
4. Odrzavajte kucu i okolicu cisto
5. Cinite dobra djela, milosrdja
6. Ne podmicujte, ne dajte se podmititi i,
7. Postupajte prema svima jednako, obuzdajte
ljubomoru.
8. Nastojite i cinite sve sami, sluzbu drustvu
9. Imajte, njegujte ljubav prema Bogu, i strah od grijeha 10. Budite primjerni gradjani

SA I LITERATURA — Omogucava, DUHOVNOST, DUH. BUĐENJE, NADAHNUCE

CILJ STUDIJSKOG KRUZOKA - Prociscenje, znanje, Preobrazba, Samospoznaja

TRI STUPNJA DUHOVNOSTI — Slusanje, razumijevanje, primjenjivanje
|rad| |stovanje| |mudrost|
LJUBAV u mislima i rijecima je istina
LJUBAV na djelu je ispravno djelovanje
LJUBAV kao osjecaj je mir
LJUBAV kao razumijevanje je nenasilje

NENASILJE
Jedinstvo i cistoca
Misli , Rijeci, Djela

TO STO JE RODJENO U ISTINI JE DARMA, slijedimo savjest, to sto se ne primjenjuje ne moze biti darma|atmadarma|

STVARNA VEZANOST JE NEZNANJE O VLASTITOM SEBSTVU.

DHARMICKE VRLINE
Samopouzdanje, duznost, disciplina, odlucnost, odanost, razlucivanje, nevezanost, cvrstoca, pozrtvanost, uljudnost, poniznost, zahvalnost, tolerancija, strpljenje, zanos, dostojanstvo.

POSVECENOST ODANOST, RAZLUCIVANJE/DISCIPLINA, ODLUCNOST
GLAVA – SRCE - RUKE

ISTINU OSTVARUJEM — Preispitivanjem, istrazivanjem, iskustvom razumijevanjem,

INTELEKT — Razlucivanje, koncentracija, pamcenje.

INTUICIJA — Iskustvo.

Posijemo misao, pozanjemo djelo
Posijemo djelo, pozanjemo naviku
Posijemo naviku, pozanjemo karakter
Posijemo karakter, pozanjemo sudbinu



Pripremila
Goga G-V
Svibanj 2007

BUBREŽNI KAMENCI
 
Recept sam dobio od prijatelja lječnika, koji je metodu
isprobao na sebi 2 puta, u u oba slučaja su kamenci bili rastvoreni.
 
Čaj protiv bubrežnih kamenaca
Čaj otapa bubrežne kamence u svega 3 dana!
 
Uzmemo jednu čajnu žličicu preslice, stavimo u 250 ml kipuće vode, i pustimo da lagano vrije 5 - 7 min. Zatim se procijedi i pije.
Dnevno popiti oko litru i pol do dvije litre čaja – i to tri dana.

PRAVILA ZA ZDRAV ŽIVOT

Kažu da svaki dan moramo pojesti jednu jabuku, a i jednu bananu, zbog kalijuma. Takođe i pomorandžu zbog vitamina C. I obavezno popiti jednu šolju zelenog čaja (bez šećera, zbog prevencije dijabetesa) za smanjenje masnoće u krvi...

Svakoga dana moramo popiti dva litra vode (da, i posle je ispišati, što udvostručuje vreme koje smo do sada provodili u WC-u)

Svakoga dana moramo uzeti barem jedan bioaktiv ili jedan jogurt da bismo imali sve korisne bakterije, za koje niko ne zna šta su tačno, ali ako se ne snabdemo s barem milion i po tih bakterija, bićemo u nevolji...

Svakoga dana jedan aspirin, za prevenciju infarkta, i jedna čaša crnog vina, takođe protiv infarkta. I jednu čašu belog, za nervni sistem... I jednu čašu piva, ne mogu se setiti zašto... Ako ih popiješ odjednom, međutim, možeš dobiti moždani udar, ali ne sekiraj se, nećeš to ni primetiti...

Svakoga dana treba jesti balastne materije. Mnogo, mnogo, gomilu balastnih materija, dok ne posereš govno veličine pulovera. Potrebno je 4 do 6 dnevnih obroka, laganih, s tim da ne smeš zaboraviti da svaki zalogaj žvaćeš bar100 puta. Tako da ti samo za jelo treba 5 sati...

E da, iza svakog jela trebalo bi oprati zube, tako da zube treba oprati i posle jabuke, posle bioaktiva, posle banana, posle balastnih materija... I tako sve dok imaš zube u ustima, s tim da ne zaboraviš zubni konac, masažu desni i ispiranje vodicom za usta... Bilo bi dobro urediti kupatilo, možda staviti unutra CD plejer ili televizor, jer, s obzirom na vodu, balastne materije i zube, unutra ćeš provesti mnogo, mnogo vremena...

Treba spavati 8 i raditi preko 8 sati, plus 5 sati za jelo, to je 21. Ostaje ti 3 sata, ako nije gužva u saobraćaju. Prema statistikama, TV se gleda prosečno oko 3 sata dnevno. Sada se to više ne može, jer svakoga dana treba šetati najmanje pola sata (savet: nakon 15 minuta šetnje kreni natrag, jer se u protivnom tih pola sata pretvara u ceo sat). Treba negovati prijateljstva, jer su poput biljaka, treba ih održavati svakodnevno. Pretpostavljam i kada ideš na put...

Između ostalog, moraš biti informisan, i čitati barem dva dnevna i nekoliko nedeljnih listova, kako bi imao kritički stav...

Seks treba upražnjavati svaki dan, ali bez upadanja u rutinu: treba biti inovativan, kreativan i iznova osvajati svog partnera. Za sve ovo treba vremena... Da ne govorimo o tantričkom seksu.

Treba imati vremena i za dodir s prirodom, pranje poda/sudova/veša, a da ne govorimo o tome šta sve treba ako imaš kućnog ljubimca ili decu...

Računica kaže da je za sve to potrebno minimalno 29 sati dnevno. Jedina mogućnost koja se nameće je raditi nekoliko stvari istovremeno. Na primer: tuširaj se hladnom vodom i drži usta otvorena - tako ćeš popiti 2 litra vode. Dok izlaziš iz kupatila s četkicom za zube u ustima, istovremeno upražnjavaj seks (tantrički) s partnerom koji istovremeno gleda TV i čita novine dok ti pereš pod.

Ostala ti je jedna ruka slobodna? Telefoniraj prijateljima! I rodbini! Popij vino (prijaće ti posle razgovora s rodbinom).

Uuuuuuf!

Ako ti je ostalo još par slobodnih minuta, pošalji ovu poruku svojim prijateljima (koje treba negovati kao biljke), i usput pojedi jednu kašiku meda, koji je vrlo koristan.

Sada te pozdravljam, jer na mogu da se odlučim između jabuke, jogurta, piva, prvog litra vode i trećeg obroka s dnevnom dozom balastnih materija, a moram hitno i u WC.

Uštedeću par minuta time što ću istovremeno prati zube...



Napomena: dobiveno pismom, nepoznati izvor.

NAPITAK ZA OTKLANJANJE NASLAGA U ŽILAMA

Sastojci:
30 očišćenih češnja češnjaka
5 na sitno izrezanih neoguljenih limuna

Postupak:
- cijeli limun preko noći ostaviti u slanoj vodi
- sve se usitni u mikseru, doda se 1 l vode i kuha se: pustiti da samo jednom zakuha!!!
- ocijediti i uliti u bocu
- čuvati na hladnom

Piti jednu čašicu (50ml) dnevno, prema želji prije ili poslije glavnog obroka.

Nakon trotjedne terapije treba napraviti stanku od 8 dana, a nakon toga započeti drugu trotjednu terapiju. Samo tako se postiže pravi učinak.
Ova jeftina, neškodljiva i ljekovita terapija se može ponavljati svake godine.

Neugodan miris češnjaka nitko ne osjeća, a djelovanje češnjaka i limuna steklo je priznanje.

Kako obećavaju pristaše ove terapije, već nakon 3 tjedna svakodnevnog konzumiranja primjećuje se mladenački oporavak cijelog tijela.
Začepljenje i popratne pojave, npr. kod vida i sluha, se povlače i pomalo u potpunosti nestaju.
Osoba može zaobići planiranu operaciju srca jer su uklonjene masnoće u krvi i nakupine u venama.
Ovaj napitak može se primijeniti kod paradentoze.
Ljudi koji su patili od začepljenja ponovno mogu mirno spavati.


Subject: Ocistite zile
Evo jos jedne skoro besplatne metode koja se je u mnogim slucajevima dokazala.

Zelim vam svako dobro.
Vladimir Marusevac
042/633 979
091/569 8803

shanti@net4u.hr
www.ayurveda-prema.com

Karlovac, 1.6.2007.




P o z i v

za proslavu 40. obljetnice mature
generacije 1963 – 1967. ŠMC Karlovac



Dragi i poštovani kolega,

S neobičnim zadovoljstvom upućujem Ti ovaj Poziv za proslavu nevjerojatne - 40. obljetnice naše mature - koja će se, prema ranije dogovoru, održati u petak, 8.6.2007. godine.

Sastat ćemo se pred našom Školom u 17.00 sati. Nakon puno kolegijalnih zagrljaja, srdačnih rukovanja i pozdrava, uputit ćemo se u Restoran «Mirna» u našem Karlovcu, a naše druženje će trajati do kada budemo htjeli!

Nemoj dozvoliti da ova proslava prođe bez Tebe! Potrudi se da neke druge obveze ne spriječe Tvoje prisustvo; ipak, ovakva obljetnica je samo jednom u životu. (Možeš li nama ostalima dati garanciju da ćeš doći sljedeći puta, tko zna kada, i da ćemo svi mi koji dođemo sada 2007. godine i onda imati priliku biti tamo?)

Osobno se veseli našem susretu!

S poštovanjem,


Boris Miculinić






MOJOJ GENERACIJI
--------------------

Unatrag 25 godina u uvodnoj rijeci Organizacionog odbora proslave mature generacije 1963.- 1967. godine, pisalo je: "Pred 15 godina, 1967, jedna generacija mladih tehnicara, nasa generacija, bila je osposobljena da krene u svijet. Iza nas ostale su cetiri godine radosti, zajednickih teskoca, nadanja...
I kako to vec biva, ljudi se razidjose domovinom i svijetom, osnovase porodice. Neki zauzose vazna mjesta u tvornicama, culo se za njih. No svi zeljase, i tako su cinili, proci svijetom radeci posteno za srecu svojih dragih, svoje domovine i svijeta.
I mozemo danas konstatirati: Pred 15 godina osjecali smo se mladji i snazni, a i danas se takvima osjecamo. No ipak proslo je 15 godina. Ne bi li bilo korisno naci se ponovo zajedno..."

Malo tko je u to vrijeme, te davne 1982. godine mogao prognozirati da ce docekati proslavu 40-godisnjice mature 2007.godine. Nama koji smo docekali, biranim i ljubaznim rijecima nas
Boris Miculinic, obraca se sa: "Dragi i postovani kolege, Vjerujem da i vi takodjer ne mozete
vjerovati da je vec 40 godina proslo od trenutka kad smo "dobili dozvolu" krenuti u zivot! Tijekom tog vremena, svatko od nas stigao je do kuda je htio, zelio i mogao. Volio bih vam
prenijeti svoja razmisljanja na tu temu i reci da smo svi postigli uspjeh - docekali smo i tu velicanstvenu 40-godisnjicu naseg ispita zrelosti!
Dovoljno je za jednu vecer druzenja - izmjene zivotnih prica, beskrajna prisjecanja dogadjaja
iz nasih skolskih dana, razmjene informacija o uspjesima nase djece, unucima... Tko bi mogao odoljeti takvom pozivu! Nas susret bi se mogao zbiti.... "

Kako bilo da bilo, za desetak godina, 2017., generacija maturanata 1963.-1967., zlatnim slovima biti ce upisana u povijest Srednje tehnicke skole SMC, Karlovac. Bilo bi to ujedno
i pocetak kraja. Sve ove godine od 1963. pa na ovamo, prolazili smo kroz krize identiteta,
mladalackih ludosti, depresije, napore u prevladavanju postojecih stanja tezeci ka nekim visim ciljevima, samokriticki se odnosili zbog toga sto smo sticajem okolnosti pali na nekom od ispita, pridobili ocjenu koju nismo zasluzili, polozaj, funkciju, novac, ili bilo sto drugo.
Ponetko i briljantan, bio je po strani, izmicao je, bio je osoban, ostao je povucenim iza izglacana procelja svojih nadogradnji.

Profinjeni, senzitivni, spiritualni, romanticno psihoticni, hiperaktivni, mi nismo bili klasicni buntovnici bez razloga, a ne posebno razmazeni srednjoskolci ili intelektualci, koji su pukli.
Bas suprotno.

Ponekad cini nam se da smo mogli postici i vise, i ne mireci se s posljedicama koje donosi obrat, pokusavamo iznova po tko zna koji put osjetiti ono nedokucivo i vjecno. Koliko god to zvucalo pateticno i naivno, ne malo puta osjetit ces i krivnju, sto si stecenim "prodao" ideale, sto se sva nasa inspiracija i zanos pretvorili u dosadu i rutinu. I tad, u tim trenucima
neodlucnosti i neizvjesnosti, promjenimo se, ucinimo promjenu i zaigrajmo u mladalackom zanosu. Budimo i ostanimo veliko djete, nasmijano, razigrano veselo i naivno dijete. Kad svu svoju inspiraciju i zanos stvaralastva pretocimo u igru, u tome je sadrzana sva nasa mudrost.

Sa popisa trideset imena, nedostaju nam oni kojih nema vise medju nama, Cule Ivan i Colnar Marjan. Slava im i laka hrvatska zemlja.

U ovome svijetu koji je prolazan i gdje se promjene desavaju nenadano i burnovito, kada nismo u mogucnosti pratiti zbivanja. Ciniti se "kultnim" i osjetiti miris "vjecnosti", prava je stvar. Osjetiti se uzvisenim i zablistati lijepotom duse, tako zapocinjemo Put prema "kozmoloskoj" slavi. Uvjerenja sam i ne sumnjam, da ce dobar dio nas docekati 60-tu ili 70-tu proslavu mature. Bitno je ne izgubiti ono animalno, nesto, sto se zove "snagom" za
zivot.


U Rijeci, 28.05.2007. godine Borivoj Bukva

KARLOVACKI HARLEKIN

Mozda zbog duge kose,
uskih, crnih hlaca i crne jakne,
zbog lica, mozda
ili plavih, dubokih, sanjivih ociju...
Ja Harlekin karlovacki,
kad krenem ulicom, svatko se okrece.
Grubijan nisam,
tumaralo nisam,
ipak me prozvase sumnjivim!

Zanesenjak,
veselim se zivotu i cekam nesto novo,
danas, sutra, desiti se treba,
i bicu na mjestu, prvi, vidjeti prizor
kad snijega vise nece biti,
u proljece novo cu uci, razdragano
cilj moj ludji je
no bilo ciji.
Cilj moj
ludji je.



U Karlovcu, 12.04.1970.g.

(Napomena: Pjesma je iz zbirke poezije
Borivoj Bukva, PETA RIJEKA, Rijeka,1996.)

ORAO JE ODLETIO

Ponosni i hrabri, branili su svoju
zemlju i zemlju svojih predaka do
poslednjeg daha...

„Kako može da se proda ili kupi nebo i toplina zemlje? Tako nešto sasvim nam je strano. Mi nismo vlasnici svežine vazduha i bistrine vode. Pa, kako ih možemo kupiti? Svaki je delić ove zemlje svet mom narodu. Svaka blistava borova iglica, svako zrno peska na rečnom sprudu, svaki pramen izmaglice u tami šume, sveti su u mislima i u životu mog naroda.
Sokovi u drveću prožeti su sećanjima na crvenog čoveka. Kada mrtvi bledoliki odu u šetnju među zvezde, zaboravljaju zemlju koja im je dala život. Naši mrtvi nikad ne zaborave svoju predivnu zemlju, jer ona je mati crvenog čoveka.
Deo smo zemlje i ona je deo nas! Mirisave trave su nam sestre. Jelen, pastuv, veliki orao – braća su nam. Stenoviti vrhovi, sočni pašnjaci, toplo mustangovo telo i čovek - sve pripada istoj porodici. Kada veliki poglavica iz Vašingtona šalje svoj glas da od nas želi da kupi našu zemlju – previše od nas traži. Veliki poglavica poručuje da će nam naći mesto na kojem ćemo lepo živeti. On će nam biti otac – mi njemu deca. Razmotrićemo tu ponudu da kupite našu zemlju. Ali, to neće biti lako. Ova nam je zemlja sveta. Ova blistava voda što teče rekama i brzacima nije samo voda, već i krv naših predaka. Ako vam predamo zemlju, morate znati da je ova voda sveta, morate reći svojoj deci da je sveta. Da svaki odraz u bistrom jezeru kazuje događaje i uspomene iz života mog naroda. Žubor vode – glas je oca moga oca. Reke su naša braća – utoljuju nam žeđ. Reke nose naše kanue. Hrane nam decu. Prodamo li vam ovu zemlju, morate se setiti i učiti svoju decu da su reke naša, a i vaša braća. Zato rekama morate pružiti dobrotu kakvu biste bratu pružili.
Znamo da nas beli čovek ne razume. Njemu je jedan deo zemlje isti kao i bilo koji drugi. On je stranac što dođe noću i oduzme zemlji sve što mu treba: zemlja mu nije brat već – neprijatelj. Kada je pokori, on kreće dalje. Ostavlja za sobom grobove svojih otaca i ne mari zbog toga. Oduzima zemlju svojoj deci i nije ga briga. Grobovi njegovih otaca i zemlja što mu decu rodi – ostaju zaboravljeni. Prema majci – zemlji i prema bratu – nebu odnosi se kao prema stvarima što mogu da se kupe, opljačkaju, prodaju poput stoke ili sjajnog nakita! Njegova će pohlepa uništiti zemlju i za sobom ostaviti samu pustoš.
Ne znam! Naš se način života razlikuje od vašeg. Od pogleda na vaše gradove, crvenog čoveka zabole oči. To je možda zato što je crveni čovek divlji i ne razume stvari. U gradovima belog čoveka nema mirnog kutka. Nema mesta na kojem bi se čulo otvaranje lišća u proleće ili drhtaj krila mušice. Možda zato što sam divlji jednostavno ne shvatam! Buka mi vređa uši. Šta vredi život ako čovek ne može čuti krik kozoroga ili noćnu prepirku žaba u bari? Ja sam crveni covek i ne razumem mnogo...
Indijanac voli zvuk vetra kada se poigrava površinom močvara. I miris povetarca osvežen popodnevnom kišom ili borovinom.
Najveće blago crvenog čoveka je vazduh. Sve živo deli isti dah – životinja, drvo i čovek. Svima je taj dah potreban. Beli čovek kao da ne opaža taj dah koji udiše. Poput nekog ko je dugo na samrti, ne oseća smrad. Prodamo li vam zemlju, morate da se setite da nam je vazduh dragocen, da vazduh deli svoj dah sa svim životom koji održava. Vetar što je mome dedi dao prvi dah- prihvatiće i njegov poslednji izdah. Ako vam prodamo zemlju, morate je čuvati kao svetinju. Kao mesto na kome će i beli čovek moći da udahne vetar zaslađen mirisom poljskog cveća. Razmotrićemo vašu ponudu da kupite zemlju. Odlučimo li da pristanemo, zahtevaćemo da ispunite ovaj uslov: beli čovek moraće da se ponaša prema životinjama ovog kraja kao prema svojoj braći! Divlji sam i ne razumem drugačiji život. Video sam po prerijama hiljade bizona koje je beli čovek ubio, pucajuci iz jurećeg „vatrenog konja“. Divlji sam i ne razumem kako gvozdeni konj iz kojeg suklja dim može biti važniji od živog bizona, kojeg mi ubijamo samo da bismo preživeli. Šta je čovek bez životinje? Kada bi životinje nestale, čovek bi umro od velike usamljenosti duha. Što god zadesi životinje, ubrzo snađe i čoveka. Sve je u svetu povezano.
Moraćete učiti svoju decu da im je pod nogama pepeo naših dedova. Da bi poštovali zemlju, reći ćete im da je zemlja bogata životom naših predaka. Moraćete da učite svoju decu, isto kao što i mi učimo našu – da nam je zemlja mati. Što snađe zemlju – snađe i njenu decu. Pljuje li čovek na zemlju – pljuje na sebe samoga. Zemlja ne pripada čoveku – čovek pripada zemlji. To dobro znamo. Sve je u međusobnoj vezi, kao što je porodica krvlju sjedinjena. Sve je povezano. Nije čovek tvorac rayboja života, već je samo vlakno u njemu. Što učini sa razbojem – čini sa sobom. Čak ni beli čovek, čiji Bog istupi i govori s njime kao prijatelj sa prijateljem, neće izbeći zajedničku sudbinu. Možda smo ipak braća. Videćemo!
Jedino znam sigurno, a to će beli čovek morati da shvatiČ naš Bog je isti Bog. Možda mislite da njega možete posedovati, kao što se spremate da uymete celu našu zemlju. Ali, nećete! On je Bog ljudi i njegova je milost jednaka i za crvenog i za belog čoveka. Ova je zemlja njemu sve. Oskrnavite li je isto je kad prezrete njegovog stvoritelja. Belog će čoveka nestati. Možda i pre ostalih plemena. Prljate sami svoj ležaj i jedne noći udavićete se u sopstvenom izmetu. U svom nastojanju gorećete u ognju Boga koji vas je doveo ovamo i s nekom neobjašnjivom namerom dao vlast nad ovom zemljom i crvenim čovekom. Takva sudbina se nama čini bednom.
Ne razumem zašto se ubija bizon? Zašto se krote divlji konji? Zašto je u dubini šume toliko ljudskog smrada? Zašto je pogled na zelene bregove pocepan žicama što govore? Gde su jeleni?
Nema ih više. Gde je orao? Odleteo. Pravom življenju je kraj. Počinje borba za opstanak...“

(Pismo poglavice Sijetla predsedniku SAD Abrahamu Linkolnu, odnosno predsedniku Pirsu, koje se iz sedišta Ujedinjenih nacija svake godine 5. juna (lipnja) šalje svim predsednicima država u svetu kao EKOLOŠKI MANIFEST – opomena šta nam predstoji ako se prema svetu ne ponašamo holistički, svatanjem da je sve povezano)

Dobiveno od Josipa Jankovića iz Sombora. Toliko da se podsjetim na velike riječi velikih ljudi, za razliku
ovih iz G8 i njihovih dobro uhlebljenih simpatizera...

BORIVOJ BUKVA


PTICA U KAVEZU
(haiga crtez)

Izlozbu ce otvoriti: Karlo Dosen
U programu otvorenja sudjeluje:
Ania Skrobonja, slikar i pjesnik


GALERIJA NEBESKA, ATELIJER DOSEN,
Sveucilisni kampus Trsat, Rijeka


06.06.-14.06. 2007.
srijeda, 06.lipnja u 19 sati - otvorenje izlozbe


---------------------------------------------------------------------------------------------


O Umjetniku:

Recenzija dr.sc.Jadran Zalokara na haiga crteze.

Haiku pjesnikovanje tradicijski je komplementarno likovnim izrazajem. Hokku trostih prati haiga crtez, ili modus summie-slikarstva sto poetskom izrazaju adira
likovnu dimenziju i zaokruzuje duhovni dozivljaj satorickog trenutka.
Koristenje tehnike akvarela tek malo odstupa od tradicijske spojenosti haikai kosmosa, ali dopusta sve ono
sto je inherentno duhu tog pjesnikovanja. Ljepota trenutka koji jest bljesak i isceznuce, tom se tehnikom
nagovjestava u preljevanju obrisa i tonova mekoce likovnog znaka. Sve je valer i titracija s naznakama likovnog asketizma koji se skriva u tonusima kolorita na obzorju lika i sjene.
Haiku izmice svakom definiranju a akvarel svakoj fiksaciji. Jos i vise, oni mogu zajedno.
Borivoj Bukva, nakon mnogih izlozbi, ovom se tehnikom
priblizava uspjesnoj duhovnoj simbiozi Rijeci i Slike,
subtilnim priklonom tragajuci za zajednistvom poludimenzionalnosti koja potencijalno prebiva u izvornosti
pjesnikovanja i likovnog bivstvovanja.

/dr.sc. Jadran Zalokar/














Haiku zbirke, haiku i
senryu objavljeni do
sada na temu ptica.


U prolazu, Rijeka, 1996.
----------------------------------

Na kucnom pragu
ubijena lopatom.
Kokos lezi!


Dodir usana, Rijeka, 1998.
-------------------------------------

Ptica u kavezu.
Ubrzano kucanje srca
u nedogled.

Do danas nikad
nisam razmisljao o
vrapcu sto leti.

Vrijeme leti
leti i pticurina
- tko ce prije?

Visoko gore
iznad rajske livade
proljece Soko.


Mjesecev jahac, Rijeka, 1999.
------------------------------------------

Bijela jedra.
U doticaju s morem
bijela krila.

Otpalo pero.
Natasin orlov dar
na sesiru.

Vatrena ljubav.
Natasin povratak uz
cvrkut ptica.

Vrapcu na grani
pjevam pjesmu.
Prestrasen bjezi.


Leptirov poljubac, Rijeka, 2000.
--------------------------------------------

Orao je sletio.
Bijeg u tisinu i
osamu sobe.

Uplasena i
ustreptala ptica, na
grani pjeva.

Nebeski gusar.
Galeb na palubi broda
krade ribu.

Ptica srece i
obrisi na zrcalu.
Kljuca po staklu.

U nocnoj tami
kad ptice utihnu, ti
osluskuj mir.

Zlatna jaja
u pletenoj kosari.
Pogled kokosi.


Pas koji je mislio da
sam zec, Rijeka, 2001.
---------------------------------

Tri grlice u
travi traze hranu.
Hodamo tiho.

Na trn nabijen
kos umire pjevajuci.
Ptice u letu.

Gusto granje i
visoka trava. Roda
trazi prolaz.

Otvoren prozor
i zalutali vrabac.
Prazan kavez.


Skok ribice, Rijeka, 2002.
-------------------------------------

Suncan dan
i sjen nadamnom.
Let galeba.

Kos na tresnji.
Tko ce prije pobrati
zrele plodove.

Vrabac na snijegu
kljunom pobire hranu.
Pahulje lete.

Nebo, more, obala.
Galeba kliktaj prati
me k tebi.


Nebeske granice, Rijeka, 2003.
--------------------------------------------

Govno galeba
po celu me pljusne
- stize novac.

Golub mira
na drzavnoj granici
ispusti govno.

Zelena trava
uz cvrkut pticica.
Zuti kljunovi.


Orlov let, Rijeka, 2005.
--------------------------------

U njedrima
plavetnila neba
igra orlova.

Sum lisca
i cvrkut ptica
- vjetar u pjesmi.



i haiku napisan ovih dana:

ptica u kavezu
odmjeravam slobodu
njenu i moju






Umjetnicki rad:

Intenzivnije se pocinje baviti slikarstvom 1984. godine, te se ukljucuje u brojne likovne radionice, sekcije, drustva ...
- 1986. likovna sekcija Lucki radnik
- 1990. Likovna radionica Opatija
- 1991. Likovno drustvo Vezica
- 1992. Likovno drustvo Kozala
- 1998. clan je Kluba umjetnika Pjetao
- ucenik je likovnog pedagoga, akademskog slikara prof.
dr.sc. Bogomila Karlavarisa od 1986. godine.
- jedan je od organizatora Rijeckog Montmartrea na Trsatu.
- inicijator i jedan od organizatora Likovnih susreta u
Jedrarskoj.
- pise prozu, poeziju i haiku poeziju, objavio je 15
knjiga.

Do sada je ostvario 45 samostalne i 174 kolektivne
izlozbe slika u zemlji i inozemstvu.

Dobitnik je vise priznanja i nagrada. 2005. godine za doprinos u davalastvu krvi, Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesic odlikovao ga Ordenom Danice Hrvatske sa likom Katarine Zrinjske.

Borivoj Bukva, rodjen je u Karlovcu, 10.11.1948. godine.
Na Visokoj tehnickoj strojarskoj skoli u Karlovcu postize zvanje Inzenjer strojarstva.

ADRESA: Borivoj Bukva, Adamiceva 13, 51000 Rijeka Tel:091-587-68-67
e-mail: borivojbukva@yahoo.com

http://www.likoz.croadria.com/bukva.htm
http://www.likoz.croadria.com/eng/bukva.htm
http://www.worldhaiku.net/haiga.htm
http://tinywords.com/postcards/gallery.php
http://www.haigaonline.com/FINALHAIGATALKPAGESIXTEENVOLII.html
-idi na narednu stranicu,i komentar na haigu.
http://www.alternativa.hr/osobne/borivoj/art.htm
http://mahaganesh.freehomepage.com
http://budan.blog.hr/

http://karolina-rijecka.com




-----------------------------------------------------

U Rijeci 06.06.2007. godine Borivoj Bukva

DRUSTVO APOKALIPSA - LJUBLJANA,
GILES FABRE, HERON'S NEST, AMERICAN HAIBUN




DRUSTVO APOKALIPSA



vabilo za udelezence haiku natecaja

V okviru Haiku festivala 2007, ki bo v organizaciji Drustva Apokalipsa potekal 7. junija v Ljubljani, vas vabimo na tri dogodke.

Ob 11.00 vas vabimo na tiskovno konferenco v knjigarno Presernove druzbe, na Igriski 5, kjer bomo predstavili knjige petega letnika Haiku Zbirke. Tri dvojezicne knjige in eno trojezicno bodo predstavili: avtorja Josip Osti in Rade Krstic, pisca spremnih besed Milan Dekleva in Brane Senegacnik, prevajalca Alan McConnell-Duff in Jure Novak, urednika Primoz Repar in Slavica Savli.

Ob 18.00 vas vabimo v hostel Celica na Metelkovi 8, kjer bo sklepna prireditev s podelitvijo priznanj in nagrad najboljsim udelezencem haiku natecaja v letu 2006.

Ob 19.00 bomo v hostlu Celica na Metelkovi 8 predstavili avtorje novega letnika Zbirke Haiku. Haikuje bodo brali:
Josip Osti, Rade Krstić, Alenka Zorman, Jože Štucin, Ivan Dobnik ...

Vljudno vabljeni na vse tri dogodke!

----------------------------------

Dear All,
Please find attached the latest newsletter.
Do n ot hesitate to send feedback, info and (obvioulsy) haiku for the next issue.
All the best
Gilles Fabre
www.haikuspirit.org

Member of - haiku ireland -
www.haikuireland.org
Gilles Fabre
Member Services Administrator
International Rugby Board

Tel: +353-1-240-9205
Fax: +353-1-240-9201
Mob: +353-879-068-419
Email: Gilles.Fabre@irb.com
Web: www.irb.com

-------------------------------------------------


Dear Friends, Readers, and Heron's Nest contributors,

The June issue of The Heron's Nest is now available for your reading
pleasure at . As always, earlier issues
are accessible as well; from the home page simply click on "Volume
Contents"
to read any of the thousands of haiku that have graced our pages over
the past seven years plus.

-----------------------------
The Heron's Nest
http://www.theheronsnest.com/



-------------------------------


Greetings all,
The haibun archive of volme 4 of American Haibun & Haiga is now online here:
http://contemporaryhaibunonline.com/ahhv4.html
The contributors include:
Luis Cuauhtemoc Berriozabal, Janice M. Bostok, Yvonne Cabalona, Cyril Childs, Tom Clausen, David Cobb, Del Doughty, Jamie Edgecombe, Judson Evans, Marcia Fairbanks,Donna Fleischer, Jeffrey Harpeng, Jen Hawkins, Elizabeth Hazen, Doris Heitmeyer, William J. Higginson, Ken Jones, Jim Kacian, Gary LeBel, Robin Lovell, Catherine Mair, Ed Markowski, Michael McClintock, Eric Mould, Jim Norton, Fay O'Neill, w. f. owen, Jo Pacsoo, Joanna Preston, Pat Prime, William Ramsey, Emily Romano, Bruce Ross, Adelaide B. Shaw, Steve Sanfield, Kuniharu Shimizu, John Stevenson, Cor van den Heuvel, David Walker, Linda Jeannette Ward, Lenore Weiss, Alison Williams, Rich Youmans, Jianqing Zheng


Ray Rasmussen
Managing Editor, cho


--------------------------------------------------------------------------

Dear All,

The new issue of Shamrock Haiku Journal, the online magazine of the
Irish
Haiku Society, is now available at
www.freewebs.com/shamrockhaiku/currentissue.htm Shamrock is an
international quarterly online journal that publishes quality haiku,
senryu
and haibun in English, and has a home page at
www.freewebs.com/shamrockhaiku

Shamrock Haiku Journal is calling for submissions from local, national
and
international haiku poets for the next issue, which will be out in
early
September 2007. Please submit your work to Dr. Anthony Anatoly
Kudryavitsky,
Editor, at irishhaikusociety[at]hotmail.com
The deadline for submissions is August 31st, 2007. See submissions
guidelines at www.freewebs.com/shamrockhaiku/submissions.htm

Also, pease find attached Irish Haiku Society News, the latest issue.


Regards,

Anthony Anatoly Kudryavitsky
Irish Haiku Society
http://www.freewebs.com/irishhaiku

"4. LIKOVNI SUSRET U JEDRARSKOJ" izložba dječjeg stvaralaštva, Mjesni odbor Luka, Grad Rijeka, Jedrarska ulica, 03. lipanj 2007. godine
---------------------------------------------------------------------------------------------------

PRAVILNIK

-----------

1.Organizator: Mjesni odbor Luka
2.Slikarski natječaj će se održati 03. lipnja 2007. godine (nedjelja) na otvorenom prostoru.
3.Izložbeni prostor proteže se od Gradske knjižnice i Bačvarske ulice cijelom dužinom Jedrarske ulice.
4.Samim pristupanjem natječaju, učenici i odrasli slikari izjavljuju da u cijelosti pristaju na uvjete natječaja.
5.Pravo učešća imaju slikari osnovnih škola koji se prijave Prijemnom uredu.
6.Učenici se obavezno prijavljuju Prijemnom uredu koji će se nalaziti u Jedrarskoj ulici.
7.Podloge za slike pečatiraju se od 09.00-12.00 sati u Jedrarskoj ulici.
8.Pečatiraju se najviše tri podloge.
9.Na poleđini radova mora biti samo šifra autora koju određuje organizator.
10.Tema: Motiv po izboru ili s područja MO Luka. Izbor slikarske tehnike i formata je po želji autora.
11.Autori koji konkuriraju za nagrade obvezni su predati svoje radove do 13.00 sati kada ih se postavlja na izložbu.
12.Izložba se održava u vremenu 09.00-14.00 sati, a potom slijedi umjetnički program i dodjela nagrada najboljim radovima prema ocjeni žirija.
13.Nagrade osigurava MO Luka.
14.Žiri dodjeljuje 8 nagrada (ukupno 6 nagrada u 2 kategorije, nagrada u kategoriji predškolaca i nagrada iznenađenja za odrasle slikare):

1. nagrada - slikarski pribor u vrijednosti 500 kuna
2. nagrada - slikarski pribor u vrijednosti 300 kuna
3. nagrada - slikarski pribor u vrijednosti 200 kuna
4. nagrada - slikarski pribor u vrijednosti 200 kuna (nagrada predškolaca)
5. nagrada - nagrada iznenađenja (na zadanu temu u vremenskom ograničenju - "Ex tempore") za odrasle slikare

Članovi žirija su stručni likovni djelatnici po odabiru Mjesnog odbora Luka.
Svi sudionici dobivaju priznanje za sudjelovanje.
Nagrađeni radovi ostaju u vlasništvu organizatora.
Žiri zadržava pravo nedodjele nagrada.
Organizator ne prihvaća odgovornost za eventualna oštećenja radova uslijed nepredviđenih okolnosti.
Autori izloženih (nenagrađenih) radova mogu preuzeti svoje radove nakon dodjele nagrada.
U slučaju lošeg vremena izložba će se održati u prostorijama MO Luka, Verdieva 11.
Ostali likovni autori (odrasli slikari) mogu izložiti neograničeni broj slika jer ne konkuriraju za nagrade.
Lokacija: na prostoru Bačvarske ulice, kraj Gradske knjižnice te na dijelu Jedrarske ulice.

Pozivamo sve učenike osnovnih škola na odaziv ovoj likovnoj manifestaciji na kojoj mogu svojim dječjim očima prikazati svoje viđenje gradske jezgre Rijeke, detalj iz MO Luka, kao i sve ono što okupira dječje srce i dječju težnju umjetničkom izričaju.
Likovna djela naših mladih umjetnika ostat će upečatljiva posjetiteljima i građanima Rijeke kao i likovna manifestacija "4. LIKOVNOG SUSRETA U JEDRARSKOJ".

Za informacije i prijave obratiti se:
- Borivoj Bukva, tel. 091/587-68-67
- Goran Šarić, tajnik Mjesnog odbora Luka, tel. 336-753, fax. 322-316
e-mail: borivojbukva@yahoo.com
mo.luka@rijeka.hr

--------------------------------------------------------------------------------------------


Proslogodisnji pobjedik III Likovnog susreta u Jedrarskoj, ex-tempore u konkurenciji
odraslih bio je Borivoj Bukva. Njegov performans pred osnovno i srednjoskolcima, prikazan
je na fotografijama.







Fotografije: Zlata Tomljenovic, prof. likovne umjetnosti




LIKOVNI SUSRETI KOJI PREDSTOJE:
-------------------------------------

- 16.06. // - Novigrad, ex-tempore
- 16. i 17.06. - Veli pinel, Kostrena, ex-tempore
- 24.06. // - Pul Kastela, Trsat, Rijeka, likovni susret
- 28.07. // - Likovna kolonija, Tigar, Buje
- 01.08. // - Kraj, do Lovrana, likovni susret
- 11.08. // - Kastav, ex-tempore
- 12.08. // - Grizija, Rovinj
- 19.08. // - Riva-Art, Fazana
- 29.08-01.08. - Vodnjan, ex-tempore
- 31.08-01.09. - Mandrac, Volosko
- 01.08-08.09 - ................? (Slovenija)
- 07.-09-09. - Selce, ex-tempore
27.09-30.09 - Groznjan, ex-tempore

ukoliko doznate za jos koji likovni susret, najljepse molim javite mi.

pozdrav, boro

NA CRESKOJ TRAMUNTANI JAK VJETAR UNIŠTIO HRAST MEDUNAC, SPOMENIK PRIRODE
Nevera polomila 450 godina stari hrast

Starost hrasta procjenjena je na više od 450 godina, visok je dvadesetak metara, opseg mjeren u visini prsa je 5,7 metara, a krošnja je imala promjer 22 metra


CRES – Spomenik prirode, hrast medunac star više od 450 godina, u mjestu Sveti Petar na Tramuntani, sjevernom dijelu otoka Cresa, nije odolio jakom naletu juga, pa iako je nevera trajala tek nekoliko minuta, najveći dio krošnje završio je na tlu. Bilo je upravo žalosno vidjeti slomljene grane ovoga gorostasa Tramuntane, koji osim svoje starosti – a 1997. godine, kada je proglašen zaštićenim spomenikom prirode, procijenjena je na više od 450 godina – ima još mnogo zanimljivih podataka u svojoj osobnoj karti: visok je dvadesetak metara, opseg mjeren u visini prsa je 5,7 metara, krošnja je imala promjer 22 metra. Sve te njegove fascinantne odlike bile su razlogom da je proglašen zaštićenim spomenikom prirode, a 1998. godine usvojene su i mjere zaštite, među ostalim izmještanje ceste iz neposredne blizine hrasta, postavljanje zaštitne ograde, odstranjivanje korova iz šire okolice i uopće tretman primjeren ovako vrijednom primjerku prirodne baštine. Međutim, konkretna zaštita je sve ove godine ostala mrtvo slovo na papiru, pa se valja nadati da će se nakon najnovijeg nepovratnog oštećivanja dijela stabla ipak nešto konkretno poduzeti, posebno što je odnedavno formirana i županijska Javna ustanove »Priroda«, kojoj i jest zadaća zaštita prirodne baštine i pod čijom je ingerencijom i ovaj hrast.
Inače, hrast iz Svetoga Petra poznat je i po legendi, koju je akademik Branko Fučić ispričao i u kulturno- povijesnom putopisu po cresko lošinjskom otočju Apsyrtides. Legenda kaže da u šupljini hrasta, u njegovu deblu, u koju bez problema stane nekoliko ljudi, čuči neka stara, slinava i krezuba baba. Pripovijeda se da onaj tko prvi put posjeti mjesto Sveti Petar treba najprije poljubiti babu, a po osuvremenjenoj varijanti legende, umjesto virtualne krezube babe preporuča se pod hrast propustiti konkretnu i mladu, pa s ljubljenjem neće biti problema.
I. CUPAĆ MARKOVIĆ


Napomena: Preuzeto iz Novog Lista -> http://www.novilist.hr/