** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

NE IDE VAM NIŠTA OD RUKE? NE BRINITE, TO JE MURPHYJEV ZAKON!
Katastrofa u najnezgodnijem trenutku

Postoji li ma kakav način da se nešto učini, a da to dovede do katastrofe, netko će to i učiniti! – rekao je 1949. godine Edward A. Murphy i ušao u povijest

Pripremila Karolina Krikšić


Zasigurno ste se barem jedanput u životu uvjerili da ako je nešto moglo poći po krivu, da je i pošlo! Iako nismo promicatelji pesimizma, dobro je znati da nitko nije imun na trenutke kad mu baš ništa ne ide od ruke jer je takav – zakon. Da budemo precizniji, riječ je o Murphyjevom zakonu koji kaže da ako išta može poći po zlu kad se nešto radi, da će doista i poći po zlu te da je ta vjerojatnost veća što je rok kraći, i posao po obimu veći i značajniji!
Naravno, to ne znači da treba odustati i prije negoli se uhvatimo u koštac sa zahtjevnijim zadacima, nego jednostavno treba imati na umu da u svojoj nespretnosti, nedomišljatosti, neznanju i koječemu ostalom s prefiksom ne –, nismo sami te da i za Murphyjev zakon, baš kao i za sve ostalo, vrijedi zakon periodičnosti prema kojemu – poslije kiše uvijek dolazi sunce.
Dakle, ostavimo pesimizam po strani i upoznajmo se s Murphyjevim zakonima koje ćete, ukoliko još uvijek niste, zasigurno upoznati tijekom ludnice koja vam predstoji – završetka školske godine.



Od eksperimenta do zakona


Stoga, svakako budite spremni da ćete, primjerice, ukoliko ste dobili temu za referat, večer uoči dana kada ga trebate predati biti suočeni s nekim od ovih problema – iznenadnim kvarom vašeg računala, gubitkom posljednjih nekoliko stranica teksta jer ste tijekom pisanja zaboravili na naredbu »spremi«, ili pak spoznajom da ste, baš nakon što su sve trgovine prestale s radom, ostali bez tonera ili papira za printanje!
Naravno, u tom ćete se trenutku osjećati očajno i sigurno ćete pomisliti: »To se samo meni može dogoditi!«, no prava je istina da su u istoj ili sličnoj situaciji bili mnogi od nas, a svakako najpoznatiji primjer jest onaj inženjera Edwarda A. Murphyja koji je prvi na glas izrekao ono što danas nazivamo – Murphyjev zakon.
Bilo je to daleke 1949. godine u zrakoplovnoj bazi Muroc (danas zrakoplovna baza Edwards), u Kaliforniji gdje je Edward Murphy, zajedno sa svojim kolegama, radio na projektu MX981 koji je trebao donijeti rezultate o utjecaju akceleracije na pilote. U tu je svrhu nekolicina pilota-dragovoljaca bila priključena na eksperimentalni uređaj koji je simulirao let i koji se iznenada zaustavljao kako bi se ustvrdilo što se u tim trenucima zaustavljanja događa s pilotima. Kapetan Edward A. Murphy radio je kao razvojni inženjer na dizajniranju tog dijela opreme, a mnogobrojni pokušaji tijekom cijelog dana nisu doveli do nikakvih relevantnih podataka jer je došlo do greške u mjernoj tehnici.



Pesimizam kao poticaj


Frustriran tom činjenicom, Murphy je toga dana uzviknuo: »Postoji li ma kakav način da se nešto učini, a da to dovede do katastrofe, netko će to i učiniti!« To je izgovorio misleći na tehničara koji je potpuno pogrešno spojio dijelove mjernog uređaja, a ta je njegova rečenica ponovljena nekoliko tjedana kasnije na konferenciji za novinare koja je usljedila nakon (ipak) uspješno izvedenog eksperimenta i ušla u povijest.
Tako je nastao ovaj zakon koji u osnovi glasi: »Ako nešto može poći krivo, poći će!«, koji su potom preuzeli mnogi, između ostalih i utjecajne tvrtke (prvi su, dakako, bili avioproizvođači) koje su Murphyjev zakon koristile u reklamne svrhe i na taj način uvelike pridonijele njegovom širenju. Tako smo danas svjedoci čitavog niza Murphyjevih zakona za gotovo sve situacije koji nam daju potporu kad nam ništa ne ide od ruke ili nas, pak, nasmijavaju, kad smo u »sretnoj fazi«.
Za sve one koji i dalje smatraju da je najbolje odustati i prije negoli se počne obavljati koji od postavljenih nam zadataka, recimo i to da je na spomenutoj konferenciji za novinare 1949. godine, jedan od stručnjaka američkog Air Forcea istaknuo da svoje dobre rezultate provedenih eksperimenata duguju upravo zahvaljujući vjeri u Murphyjev zakon i trudu da preduhitre njegovo ostvarivanje!


--------------------------------------------------------------------------------

O Edwardu A. Murphyju

Edward W. Murphy rođen je 1918. godine u Panami i bio je najstarije od petero djece njegovih roditelja. Nakon završene srednje škole u New Jerseyju, Murphy je upisao prestižnu američku vojnu akademiju West Point, na kojoj je diplomirao 1940. godine. Iste se godine i priključio američkoj vojsci, u kojoj je od 1941. godine aktivno radio na pripremanju i obuci vojnih pilota, a tijekom Drugog svjetskog rata bio je na ratištima u Indiji, Kini i Burmi.
Nakon završteka rata, 1947. godine, Murphy se priključio američkom Zrakoplovnom tehnološkom institutu na kojem je dvije godine kasnije radio na danas poznatom projektu MX981.
Sam Murphy nije bio pretjerano oduševljen interpretacijama svoga »zakona«, ponajprije onima čija je svrha bila zabava. Naime, izgovorivši legendarnu rečenicu, Murphy je zapravo imao na umu da uvijek treba imati na umu najgori mogući scenarij i dalje predano raditi na izvršenju svoga zadatka.
Edward A. Murphy umro je 1990. godine.


Nezgodni Murphyjevi zakoni

Šansa da kruh padne na namazanu stranu proporcionalna je cijeni tepiha.
Ako ti avion kasni, avion na koji moraš presjesti s ovoga će doći na vrijeme. Isto je s busom i svim drugim prijevoznim sredstvima.
Auto ispred tvog na cesti je sporiji od tvog.
Red u koji staneš uvijek će biti najsporiji. Bilo da si pješke, autom ili na bilo koji drugi način!
Što više kasnite, prije ćete »uloviti« svako crveno svjetlo na putu.
Sve što vam ispadne u kupaonici, pasti će u WC školjku.
Objekt koji pada uvijek će pasti tamo gdje će napraviti najveću štetu.
Auto ispred tvog na cesti je sporiji od tvog
Sve što vam ispadne u kupaonici, past će u WC školjku
Red u koji staneš uvijek će biti najsporiji


Zakon postojao i prije Murphyja

Svojim mudrim tonom, a zapravo iskušavanjem i opisivanjem čovjekove svakodnevice, Murphyjevi zakoni na pravi način opisuju svu ljudsku i neljudsku nespretnost i nesnalažljivost kada se sukobljuje s nečime po prvi puta. Naravno, toga je bilo i prije negoli je Edward A. Murphy izrekao svoju poznatu rečenicu, a možda najpoznatiji događaj (koji se danas svrstava među »klasike« Murphyjevih zakona) svakako je onaj iz 1884. godine kad je viktorijanski satiričar James Payn ustvrdio da kruh namazan maslacem uvijek na pod pada namazanom stranom. Osim toga, James Payn je i na svojoj koži osjetio Murphyjeve zakone kada je kao urednik jednog književnog časopisa odbio rukopis detektivske priče »Grimizna studija« koja je kasnije proslavila Arthura C. Doylea, oca Sherlocka Holmesa.
U svakome slučaju, Murphyjevi zakoni su istovremeno tužni i smiješni, neugodni i zabavni te će vam upravo takvi pružiti mogućnost ne samo da nešto novo naučite, već da se i dobro nasmijete!


Osnovni Murphyjevi zakoni

Ako nešto može poći krivo, poći će.
Ako ništa ne može poći krivo, ipak će poći.
Ako se čini da je sve u redu, nešto vam je promaklo.
Smiješi se... sutra će biti gore!
Šteta će biti proporcionalna vrijednosti stvari.
Prepuštene same sebi, stvari će od loših postati još gore.
Ništa nije tako lako kao što se čini.
Za sve trebaš više vremena nego što misliš.
Kad god želiš nešto napraviti, nešto drugo ćeš morati napraviti prije toga.
Ako moraš pitati, nisi ni dužan znati.
Čuvaš li nešto dovoljno dugo, možeš to baciti.
Ako ti se ne sviđa odgovor, nisi ni trebao postaviti pitanje.
Svijet je kompliciraniji nego što to većina naših teorija pokazuje.
Većina općenitih izjava je netočna, kao i ova ovdje.
Kad radiš na rješenju nekog problema, uvijek pomaže ako znaš odgovor.
Većina problema ima ili nekoliko rješenja ili ni jedno. Rijetki su problemi koji imaju samo jedno rješenje.
Tko najglasnije viče, dobiva riječ.
Jačina svraba je obrnuto proporcionalna mogućnosti da dohvatiš mjesto koje svrbi.
Prepuštene sebi, stvari imaju sklonost kretati se od zla na gore.
Ne možeš znati koliko je lokva duboka dok ne staneš u nju.
Uvijek nešto nađeš na zadnjem mjestu na kojem si tražio.
U trenutku kad ti se čini da dolaziš do rješenja, provjeri ga – vjerojatno nije točno.
Odgovori mogu biti krivi, točni, oboje ili ni jedno od toga.
Većina odgovora je djelomično točna i djelomično kriva.
Nakon što su stvari krenule s lošega na gore, proces će se ponoviti.
Svaka jednostavna ideja bit će izrečena na najkompliciraniji mogući način.
Prečac je najveća udaljenost između dviju točaka.
Okrhnuto posuđe nikad se ne lomi.
Svatko ima plan za bogaćenje koji ne uspijeva.
Ako se zaglavi, probaj na silu. Ako se slomi, svakako je bilo potrebno zamijeniti.
Ono što ne napraviš uvijek je važnije od onoga što si napravio.
Čista kravata privlači specijalitet restorana.
Ako je glupo i radi, onda nije glupo.


Ljubavni Murphyjevi zakoni

Prije nego što pronađeš princa, moraš poljubiti mnogo žaba.
Ako je osoba »slobodna«, za to ima razloga.
Količina ljubavi koju netko osjeća prema tebi, obrnuto je proporcionalna prema količini ljubavi koju ti osjećaš za tu osobu.
Ako se čini da je predobro da bi bilo istinito, vjerojatno ni nije.
Ljubav je pobjeda mašte nad razumom.
Uvijek je lakše naći partnera ako već imaš jednog.
Ako ti se čini da veza neće uspjeti, ali ipak želiš probati, veza neće uspjeti.
Novac ne može kupiti ljubav, ali vas stavlja u dobru poziciju za cjenkanje.


Murphyjevi zakoni i računala

Svaki cool program uvijek traži više memorije nego što je imaš.
Hard disk će riknuti onda kad u računalu imaš važne dokumente za koje još nisi napravio back up.
Računalo u dvije sekunde napravi pogrešaka koliko 20 ljudi u 20 godina rada.
Svaki dani program je, u trenu kad se koristi, već zastario.
Novi će se hardware pokvariti čim isključimo stari.
Kompleksnost programa raste dok ne premaši sposobnost programera koji ga mora održavati.
Kada bi graditelji gradili zgrade kao što programeri pišu programe, prvi djetlić koji naiđe uništio bi civilizaciju.
Griješiti je ljudski, ali potrebno je računalo da bi se stvari zaista zabrljale.


Murphyjevi zakoni u školi

Satovi idu brže za vrijeme odmora.
Na dan testa najmanje 15 posto učenika će biti odsutno.
Osamdeset posto pitanja na završnom ispitu temeljit će se na predavanjima koje si propustio i gradivu koje nisi pročitao.
Bez obzira koliko učio, profesor će te pitati baš ono što ne znaš.
Kad pregledavaš svoje bilješke prije ispita, najvažnije će biti nečitke.
Ako si samouvjeren nakon što si napisao ispit, to je zato što ne znaš dovoljno da bi znao bolje od toga.
Raspored sati je tako napravljen da svaki student izgubi najviše vremena između predavanja.
Svaki profesor smatra da moraš naučiti samo njegov predmet.
Oni koji ne uče povijest, ponavljat će greške. Oni koji uče, pronaći će druge načine za greške!
Novi učenici dolaze iz škola u kojima se ništa ne uči.
Dobri se učenici uvijek odsele.
Gradivo koje je zanimljivo učitelju, dosađuje učenicima.


Vojni Murphyjevi zakoni

Ni jedan ratni plan nikad nije preživio susret s neprijateljem.
Najlakši put je uvijek miniran.
Najopasnija stvar na terenu bitke je zapovjednik s mapom u ruci.
Ništa ne pruža toliko zadovoljstvo, nego kad netko zapuca na vas i promaši.
Ako te tvoj narednik može vidjeti, može i neprijatelj.
Nikada ne dijelite rov s nekime tko je hrabriji od vas!
Sistem prijatelja je dobar – omogućuje neprijatelju da puca u drugog!
Čovjek koji dijeli odore ima samo dvije veličine – preveliku i premalu!


Napomena: Tekst preuzet iz Novog Lista