Stara Bookaleta
26.10.2007., petak
Pršuti svih zemalja, ujedinite se!
 Predstojećeg vikenda u istarskom gradiću Tinjanu održava se Internacionalni sajam pršuta. Ovdje vam je cijeli program fešte. U subotu i nedjelju, kroz cijeli dan, namjernicima će biti ponuđeni na uživanje pršuti 16 proizvođača iz Hrvatske (istarski i dalmatinski pršuti), Italije, Slovenije, Španjolske te Bosne i Hercegovine. Trebali su doći Crnogorci, ali njihovih pršuta neće biti zbog zabrane uvoza mesa odatle. Organizatori kažu da će se pršuti rezati po vrlo povoljnim cijenama, a bit će tu i raznih drugih stvari za pojesti i popiti, i masa popratnih programa. Od početka sajma na vidnom će mjestu biti izložen najveći istarski pršut iz posljednje sezone, i tko pogodi njegovu točnu težinu u gramima - njegov je. Tinjan se inače lani proglasio "općinom istarskog pršuta", ovdje rade četiri (od ukupno jedanaest u cijeloj Istri) registrirane pršutane, a bit će ih, najavljuju domaći, uskoro još. U svakom slučaju, bit će zanimljivo usporediti kako to rade naši, i u Istri i u Dalmaciji, i naši mediteranski bliži i dalji susjedi. Mislim da će vas posebno iznenaditi kako to rade Španjolci! Sve će pršute inače ocjenjivati međunarodna stručna komisija, a već u subotu oko podneva bit će proglašen "pršut-šampion". |
- 11:37 - Komentari (8) - Isprintaj - #
24.10.2007., srijeda
Moj četvrti Jules Verne
 Jutros mi je stigao u ruke moj najnoviji urednički uradak: roman Julesa Vernea "Claudius Bombarnac", u izdanju Naklade Zoro, prva knjiga u ambiciozno zamišljenoj ediciji sabranih djela Julesa Vernea (ako stvari dobro krenu, trebalo bismo napraviti osamdesetak takvih knjiga kroz... tko zna koliko godina). Knjiga je prekrasna (kliknete li, naslovnica će vam se povećati) i jako sam zadovoljan. Jako. S obzirom na opremu, i cijena je prilično povoljna, kupujete li preko Superknjižare, još povoljnija. Preporučujem, zdušno. Za mlade i za one starije. Treba li posebno napominjati - ovo je prvi prijevod Verneovog romana "Claudius Bombarnac" na hrvatski jezik. Roman je tipično vernijanski - avanture, daleka putovanja, zanimljivi krajevi i ljudi, dinamičan i ne previše heroiziran glavni lik. Bombarnac ne spada u fantastični dio Verneovog opusa, sličniji je, recimo, "Putu oko svijeta u 80 dana". Glavni lik je novinar Claudius Bombarnac, posebni izvjestitelj pariškog lista XX. stoljeće, koji po redakcijskom zadatku putuje tek izgrađenom transazijskom željeznicom, od Tiflisa (danas Tbilisija) do Pekinga. Put je dugačak, i kao stvoren za avanture, za ugniježđenu krimi-priču, pa čak i za romantičnu ljubavnu priču, što Verne inače vrlo rijetko umeće u svoje romane. Roman je prevela Daria Marjanović (da, ona Daria Marjanović s televizije), a u ovom našem izdanju prenijeli smo i izvorne ilustracije Leona Benetta iz prvog francuskog izdanja. Prevoditeljica će vam u predgovoru objasniti tko je bio pravi Claudius Bombarnac, a moj je potpis ispod bilješke o piscu (malo detaljnije nego inače, a u svakom slučaju točnije, jer većina bilješki o piscu u hrvatskim izdanjima Verneovih djela vrvi pogreškama), te ispod popisa važnijih Verneovih djela (konačno imam nešto vjerodostojno za pokazati onima koji mi tvrde da su pročitali sve od Vernea), u kojima su posebno označena ona koja su dosad prevedena na hrvatski, i ona koja nisu. "Claudius Bombarnac" je dakle prva knjiga u budućoj ediciji Sabrana djela Julesa Vernea Naklade Zoro, ali nije prvi Jules Verne kojeg sam uredio, nego četvrti. Prije osam godina uredio sam također prvi hrvatski prijevod Verneove priče "Gospodin Dis i gospođica Es" (prekrasna knjižica, nađe ju se po antikvarijatima), nakladnik je bio Lifestyle iz Umaga; zatim sam za pazinski Jules Verne klub uredio također prvi hrvatski prijevod Verneove drame "Mathias Sandorf"; te za zagrebačkog nakladnika Spot drugo hrvatsko izdanje romana "Mathias Sandorf". Ova posljednja knjiga je, zbog neprofesionalnosti nakladnika, imala tužnu sudbinu i praktički ne postoji. Zoro i Bombarnac otvaraju novo poglavlje u mom bavljenju Julesom Verneom. Radit ćemo koliko stignemo i koliko bude bilo novaca za naredne knjige. Ako među vama ima prevoditelja koji misle da mogu prevoditi Julesa Vernea, neka mi se slobodno jave. Ako među vama ima zainteresiranih sponzora, također će mi biti drago da se jave. Prvi sljedeći naslovi bit će nam "Dvorac u Karpatima", "Pariz u 20. stoljeću" i "Kupovina Sjevernog pola"; a do kraja godine trebala bi izaći i moja knjiga "Jules Verne u Pazinskoj jami". Osim romana, imamo u planu i barem jednu biografiju Julesa Vernea, zatim knjigu intervjua, pa neku lijepo ilustriranu monografiju, itd. Nadam se da ima dovoljno ljudi koji će to htjeti kupovati i čitati. |
- 13:31 - Komentari (9) - Isprintaj - #
18.10.2007., četvrtak
Ekskluziva - nagrada J. J. Strossmayer
 Ptičica mi je došapnula, a koliko sam uspio pročešljati net, to još nigdje nije objavljeno pa se, eto, hvalim ekskluzivnošću, da je monografija Naklade Zoro "Nikola Tesla - I bi svjetlo!" dobila Strossmayerovu nagradu u kategoriji "izdavački pothvat u tehnici i znanosti" ili tako nekako. Ako netko nađe točniju i detaljniju informaciju, pliz neka napiše link. Monografiju "Nikola Tesla - I bi svjetlo!" uredio je Zoran Filipović, a među devetoricom autora sam i ja, s tekstom "Nikola Tesla kao inspiracija umjetnicima". Autori ostalih priloga u knjizi su Zvonimir Jakobović, Korado Korlević, Mihovil-Bogoslav Matković, Vladimir Paar, Dalibor Perković, Branimir Pofuk i Miroslav Radman. Imali smo svega tri javna predstavljanja ove knjige, lani na sajmu u Frankfurtu, te u Novigradu i Šibeniku. Knjiga je zasad doživjela dva izdanja, prodana je u preko 2.000 primjeraka, iako je prilično skupa (uz solidan popust možete ju kupiti preko Superknjižare), a inače je jako lijepa, informativna, poučna, i baš sam ponosan da sam sudjelovao u njenom nastajanju. |
- 15:52 - Komentari (5) - Isprintaj - #
Bogdanuša i kaktusi
|
Cijeli Hvar vonja po lavandi, čak smo po dolasku dobili svaki po košaricu lavande da nam zavonja i tamo gdje ćemo se nakon ovih par dana vratiti. Ali nigdje nisam vidio lavandu kako raste, naprotiv, svud oko mene agave i kaktusi. Put je bio standardno jednoličan i dug, frka da nećemo uhvatiti trajekt spriječila nas je čak da se zaustavimo u Skradinu, najljepšem odmorištu na Dalmatini (tu sam se bio zaustavio jednom drugom prilikom), no ulet u splitsku trajektnu luku bio je u zadnjoj sekundi, a čak nismo bili ni zadnji. Plovidba do Starigrada je također bila rutinska, putem sam prepoznavao obrise zapamćene s plovidbe na Vis prije tri godine. No pristajanje na otok i vožnja od Starigrada do grada Hvara bila je za mene mali šok: nikad nisam (prvi put sam na ovom otoku) mislio da je otok Hvar tako brdovit. Da ovdje češće pada snijeg, imali bi svjetska skijališta! Drugi šok bila je vožnja cestom do hotela Amfora, gdje smo smješteni, i gdje se održava prvi hrvatski Kongres o ruralnom turizmu. Cesta se penje oko i iznad grada toliko da pomisliš da te dovela u neku vukojebinu, i da uslijed solidno prenatrpanog programa kongresa grad nećeš ni vidjeti. No srećom, prva šetnja je to demantirala - od hotela do grada se stiže u manje od deset minuta lagane šetnje uz obalu. Grad mi se na prvi pogled svidio, gorespomenuti vonj po lavandi nipošto nije minus, no imao sam svega pola sata za razgledavanje pa sam se držao glavne ulice; probat ću opet ujutro. Na kongresu se okupilo tristotinjak ljudi (u tolikoj masi, naravno da naleti i poneko poznato lice) iz svih krajeva Hrvatske i šire okolice. Ima li koji bloger? Prvog dana obavljeno je protokolarno svečano otvorenje (da su mi rekli da će Marko Uvodić voditi program, možda bih nastavio šetati gradom), zatim smo nazočili otvorenju zanimljive izložbe fotografija hvarskog fotografa Borisa Kragića o otočkim "kamenim selima" (za mene korisna jer sam naučio ponešto o ovdašnjoj tradiciji gradnje šterni, prilično drugačijoj od istarske), i zatim je uslijedio tzv. domjenak. Jelo se svašta, a pila se Bogdanuša, hvarsko bijelo vino, većina kongresmena je, koliko sam vidio, bojkotirala sponzorsko pivo Prima (probao sam, i vjerujte mi na riječ da je čak i Favorit bolji), i atmosfera je bila baš OK. Obećavajuće za naredne dane, kad se ljudi bolje upoznaju. No, kako su mnogi, uključujući i našu ekipu iz Istre, putovali od jutra, neki čak i od noćnih sati, umor je prevladao i ljudi su pošli spati. I ja slijedim taj put, evo upravo sada. Laku noć! |
- 00:12 - Komentari (6) - Isprintaj - #
17.10.2007., srijeda
Na jug, na jug!
|
Putujem na Hvar. Službeno. Nijedan pravi seoski novinar ne bi smio propustiti Prvi hrvatski kongres o ruralnom turizmu, koji se tamo održava :-). Program je dosta natrpan, no nadam se da će bar klima biti ljepša nego tu kod mene doma, u ovoj sibirskoj kotlini, gdje jutarnji mrazevi već pokazuju zube. Sretan i ugodan ostanak, vama koji ostajete! |
- 08:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #
14.10.2007., nedjelja
Ja, prosvjetitelj :-)
Malo me sram što prenosim tekst o sebi, no čini mi se boljim prenijeti kako je to netko drugi vidio, nego da ja sam prepričavam događaj kojem sam bio glavni akter. Eto, ovako je Glas Istre izvijestio o mom nedavnom predavanju u Bujama: PREDAVANJE NOVINARA I PUBLICISTA DAVORA ŠIŠOVIĆA O ISTARSKIM MITOLOŠKIM ZANIMLJIVOSTIMA Tajanstvena i fantastična Istra Vrsni poznavatelj života i djela Julesa Vernea zamjerio je arheolozima i institucijama koje se, kako je rekao, nedovoljno bave valorizacijom vrijednih arheoloških nalaza • Lokaliteti Picugi i Mordele u porečkom zaleđu nedovoljno su istraženi, a naročito malo arheološki i povijesno vrednovani BUJE - Silna volja, upornost i znatiželja doveli su našeg novinara, publicistu i istraživača povijesnog i duhovnog naslijeđa Istre Davora Šišovića do zanimljivih teza, mnogih otkrića i povijesnih činjenica koje želi predstaviti široj javnosti, ne samo istarskoj, ukazujući ujedno kako su mnogi povijesni lokaliteti neopravdano zapostavljeni. O tome je Davor Šišović govorio u Bujama, iznoseći novije rezultate svojih istraživanja, uspoređivanja povijesnih i drugih zapisa, stvarajući vrlo zanimljivu sliku istarske davne prošlosti, o kojoj se, tko zna zbog čega, malo zna. Vrsni poznavatelj života i djela Julesa Vernea zamjerio je zbog toga našim arheolozima i institucijama koje se, kako je rekao, nedovoljno bave valorizacijom vrijednih arheoloških nalaza, koja potvrđuju da je u nekim dijelovima Istre život bio prisutan mnogo ranije nego u službeno priznatim lokalitetima. Naveo je primjer lokaliteta Picugi i Mordele u porečkom zaleđu, koji su nedovoljno istraženi, a naročito malo arheološki i povijesno vrednovani. - Najstariji arheološki nalazi pronađeni na Mordelama sežu čak četiri tisuće godina u prošlost i upoznaju nas s još neimenovanim gospodarima Istre, koji su tu bili prije Histra, dok su Picugi, s baštinom čija je starost identificirana na tri tisuće godina, svjedočanstvo o mnogim pojavnim, materijalnim, pa i društvenim i duhovnim aspektima kulture Histra u Istri. Na Picugima se već godinama ništa ne istražuje. Tako veliki broj grobova i tako veliki broj izvanrednih nalaza, u svakom bi normalnom društvu bio izazov generacijama znanstvenika i potencijalom za desetljeća istraživanja, da ne govorimo o velikim marketinškim mogućnostima kojima bi se istraživanja mogla »pokriti«, s obzirom na bliskost jednog od najjačih turističkih središta. No, kad sam pitao zašto se na Picugima ne kopa, dobio sam odgovor da za takvo što nismo dovoljno jaki, prije svega financijski, a da uostalom »stotinu godina prije ili kasnije za arheologiju ništa ne znači«, prenio je Šišović nezainteresiranost mnogih odgovornih za ta pitanja. Potkrepljujući fotografijama nalazišta i nalaza Šišović je iznio i druge zanimljivosti vezane za nedovoljno istražene dijelove Istre, ne samo s arheološkog, već i kulturno-povijesnog stanovišta. - Kao da nemamo vremena skrenuti pažnju s bazilika i drugih sličnih objekata na nove tajanstvenije, atraktivnije i nepoznatije, ali vrijedne dijelove Istre, dodao je Šišović. Nepotrebno je zapostavljena i jama Šandalja kod Valture koja je gotovo uništena obližnjim kamenolomom. Bilo je tijekom predavanja riječi i o drugim nepoznatim, tajanstvenim i nedovoljno istraženim pretpostavkama i tezama, čime je Šišović stvorio jedinstven mitološki vodič kroz Istru. Nije se moglo bez Julesa Vernea i njegove veze s Istrom, tezama o podrijetlu Carlotte Grisi i mnogočemu drugome. Radi se o opsežnom istraživačkom opusu neumornog Davora Šišovića, o kojemu godinama priča na SF konvencijama u svijetu, piše i u novinama, i na svom blogu, s ciljem da se detaljnije i podrobnije javnosti prikaže tajnovita Istra kakvu danas ne poznaju ni njeni žitelji, pa i mnogi koji se smatraju dobro »potkovanima« na tome polju. Šteta je što ovom zanimljivom predavanju, unatoč poziva i obavijesti, nije prisustvovalo više posjetitelja. Predavanje Šišovića o Mitološkom vodiču kroz Istru organiziralo je u povodu Mjeseca hrvatske knjige bujsko Pučko otvoreno učilište. L. JELAVIĆ (Kolega novinar nije odslušao predavanje do kraja, otišao je negdje na polovici, pa je vjerojatno propustio još štogod čime se ovaj tekst mogao "zasoliti", no nezamjeram, mi novinari poslovično nikad nemamo dovoljno vremena. Najvažnije mi je da je publika bila zadovoljna.) |
- 20:26 - Komentari (1) - Isprintaj - #
11.10.2007., četvrtak
Mitološki vodič opet on the road
|
Poklonici istarskih misterija, čudesa, hiperzanimljivosti i supertajni, svi ste dobrodošli na predavanje Mitološki vodič kroz Istru koje ću, na ljubazan poziv Gradske knjižnice u Bujama, održati u petak, 12. listopada 2007. u 20 sati u Pučkom otvorenom učilištu Buje Standardna najava predavanja, koja je nekima od vas već poznata, glasi: Tri tisuće godina pisane povijesti, četiri tisuće godina postojanja organiziranog ljudskog društva, milijun godina dokazane nazočnosti ljudskih bića; deseci jezika, kultura i režima, stotine ratova, pobuna i hereza; kreativno doticanje tri velika evropska civilizacijska kruga; nadnaravne sile i leonardovski talenti; sve je to, i još mnogo toga drugog, oblikovalo Istru kakvu danas u potpunosti ne poznaju čak ni njeni žitelji, a kamoli namjernici i turisti. Koje vam tajne Istra još nije otkrila? Što sve ne znate o Istri, a niste imali koga pitati? a oni koji su me već slušali, znaju da je predavanje svaki put drukčije složeno i dopunjeno novostima iz prošlosti koje bih u međuvremenu saznao. Elem, dobrodošli u Buje! |
- 11:41 - Komentari (4) - Isprintaj - #
08.10.2007., ponedjeljak
Orlić u prozi
 Moram vam odmah nakon zaklopljene zadnje stranice, dok dojmovi još vriju, zdušno preporučiti zbirku priča Drage Orlića Štorije od žalosti. Prekrasna je to knjiga, dirljiva, šokantna, tužna, na neki način i prekretnička, i za istarsku i za hrvatsku književnosti. Zbirka je to izuzetno kratkih, no izuzetno kondenziranih priča o gubitnicima, o žrtvama, o izdajama i patnjama, o iznevjerenim nadama, o lažnim ponosima, o najvećim životnim darovima, o zemlji i ženi, o obitelji i prijateljstvu, o ideologiji i ratovima, o krvi i smrtima, o mnogočemu što je u istarskoj književnosti, dosad uglavnom zakašnjelo preporodnoj ili pak pretjerano modernističkoj, uporno i vješto bivalo zaobilaženo, prešućivano, izbjegavano. Događaji i likovi lokalizirani su u bližoj istarskoj prošlosti, od kraja 19. stoljeća preko Prvog svjetskog rata kao prve žešće događajne postaje, zatim kroz razdoblje fašističke vlasti u Istri, katarzično vrijeme Drugog svjetskog rata, i apokaliptičnog neposrednog poraća. Likovi su Orlićevih priča sirote, pijanci, bogalji, mentalno zaostali, kurve, pokvarenjaci, zlice, karijeristi, preljubnici, osvetnici, ladri, šetebandjere, policajci i lopovi, komunisti i fašisti, svi naši preci koje želimo zaboraviti i o kojima nećemo zboriti iznoseći obiteljsko stablo uglednome gostu. Epizode koje ti likovi proživljavaju ili (ne) preživljavaju također spadaju u zabranjenu obiteljsku ili seosku povijest. Sve su to priče koje će nam ispričati netko drugi, pokazujući prstom na nekog od četvrtokoljenskih potomaka obitelji na koju se štorija odnosi, štoviše, to su priče koje su mnogi od nas i čuli kad bi nam se sugovornici otvorili i počeli govoriti o traumama zajednice u kojoj su odrasli, priče su to iz kategorje tema koje se pretresaju taman jednu bukaletu prije prelaska na štorice o štrigama. I Orlić nam te priče pripovijeda hrabro, otvoreno, često čak i drsko, ne prikrivajući lascivne detalje i epitete kojima su aktere tih priča okrstili još njihovi suvremenici. Svaka je od tih priča pravi mali sinopsis za čitav roman, ali neće istarski pisac o tome pisati roman, iako su tu ocrtani i istarski Đuka Begović, i Ivica Kičmanović, i Breza i Svoga tela gospodar. Orlić će vješto kliznuti kroz uvodnu postavu scene i tek skicirati likove, odmah će ih gurnuti u krizu, nakon raspleta u epilogu će mnoge i zatući ili im zagubiti trag na dalekim frontama ili bjegovima preko granica, što su se u naznačenom razdoblju ovim krajem pomicale prečesto za normalan ljudski životni vijek. No, sad moram reći ono najvažnije: na prvi pogled, vremena i teme kojima se Orlić u ovim pričama bavi nagovještale bi dosadnu i patetičnu literaturu. Ništa od toga! Unatoč Orlićevim godinama, priče su nevjerojatno svježe, originalne kompozicijom i naracijom, kratke su to kronike mnogih tužnih sudbina ali s mnogo crnohumornih detalja. Umjesto navijačkog ili sažalnog tona, u tim ćemo sudbinama prije osjetiti notu pakosti i prkosa, umjesto etiketa kakvima su te iste likove klasificirali režimi u kojima su živjeli nazrijet ćemo u njima nekad zrnca a nekad i planine čovječnosti, ali će nas i prevariti poneka od tih priča, zavući nas da povjerujemo prvom pogledu, i zaprepastimo se preokretom. Hvalim, dakle, Štorije od žalosti, i zbog njihovih visokih kvaliteta, ali i i zbog toga što nam se ovom knjigom napokon otvara Drago Orlić kao prozaik. Podsjetit ću manje upućene: Orlić je dosad objavio devet zbirki pjesama, a deseti njegov poetski podvig je prepjev Pjesme nad pjesmama na istarski čakavski dijalekt (zajedno s Danielom Načinovićem, pod naslovom Kanat vrhu svih kanti), objavio je pet knjiga satire, napisao je monografiju o Poreču, i tri književno-etnografske zbirke; Štorije od žalosti su mu, koliko sam nabrojao, dvadeseta objavljena knjiga i, ponovit ću, prva prozna. Svojevremeno je, nastupajući par puta za FAK, Orlić najavljivao da će napokon objaviti proznu knjigu (ne računam pojedinačne njegove priče objavljivane u periodici), u zborniku FAKat kojeg je 2001. objavio Celeber a uredio Kruno Lokotar, objavljena je i Orlićeva priča Boljka sv. Jeronima ili pojas nevinosti za muškarce za koju je napisano da je zapravo početni ulomak njegova romana, ali taj se roman nikad nije pojavio: službena Orlićeva verzija je da je u Lokotarevu kompjuteru tekst romana pojeo virus, a on originala više nije imao (ponekad čak i dvojim da ga je uopće napisao), i papala maca, a baš je bilo intrigantno jer je taj ulomak u zborniku FAKat pisan u prvom ženskom licu (ide to Orliću, i u ovoj zbirci ima par priča u prvom ženskom licu). Kad prespavam knjigu, napravit ću "ozbiljnu" recenziju, ovo su bili tek prvi dojmovi, asocijacije i aluzije, doslovce isprovocirani friškim dočitavanjem. Štorije od žalosti u ruke, neće vam biti žao, nipošto! |
- 18:56 - Komentari (2) - Isprintaj - #
07.10.2007., nedjelja
Čitate li?
|
Izgleda da jako malo ljudi prati moj specijalizirani blog Knjiga za plažu, na kome objavljujem isključivo prikaze novijih proznih knjiga iz domaće produkcije. Tješim se da je broj dnevnih posjeta, zasad manji nego što ima prstiju na obje ruke, takav jer možda oni koje bi to zanimalo još ne znaju za njegovo postojanje (mlađi je od dva mjeseca, i zapravo je "produžetak" istoimene puno starije web-rubrike, ali sam se prosvijetlio saznanjem da je puno lakše "puniti" blog, nego web). S druge strane, na nekim forumima se pokušaji pokretanja rasprave o domaćoj prozi uglavnom izjalovljuju, tako da mi se čini da je među domaćom publikom (hm, kojom publikom? ima tu svega i svakoga) zanimanje za domaću prozu nažalost dosta minorno... Kako god bilo, oni koje zanima neće zamjeriti, a onima koje ne zanima neće smetati, što su na "Knjizi za plažu" dosad objavljena 123 prikaza novije domaće proze, a najnoviji su: 123. Lada Žigo: Ljudi i novinari 122. Edo Popović: Oči 121. Ljiljana Filipović: Nestali ljudi 120. Damir Karakaš: Eskimi 119. Goran Dević: Snuff film Samo vi čitajte! |
- 11:52 - Komentari (4) - Isprintaj - #
05.10.2007., petak
Dobar početak... i poneki naputak natječajcima
|
Drugi natječaj za blog-priče tek je par dana vani, a već je stiglo desetak prijava, drago mi je da smo dobro počeli. S dosadašnjim prijavama nema nikakvih problema, a da bi tako i ostalo, pogotovo kasnije kad navala bude veća, evo svega nekoliko informacija i naputaka: - Pri prijavljivanju priče nastojte kopirati direktni permalink na post s pričom, a ne samo link bloga; kako bih priču lakše pronašao. Svima je jasno što je permalink? - Kako iz postova i iz prvog pogleda na blog nije uvijek jasno tko je autor odnosno kako se autor potpisuje, tj. koje mu je blogersko ime, napišite mi povrh naslova priče i permalinka na priču također i kako se na blogu potpisujete odnosno koje vam je blogersko ime. - Svima je jasno da priče na ovom, kao i na svakom drugom natječaju, prolaze selekciju: dobar dio priča će morati otpasti. Pri odabiru priče koju prijavljujete pokušajte odabrati svoj najbolji tekst. Ako ste istu priču već slali na neki drugi natječaj (Bestselerov, ili Ekran priče, ili bilo koji drugi), pa vam tamo nije prošla - zasigurno ima razloga zašto nije prošla, pa je bolje da ne pokušavate na ovom natječaju s istom pričom, nego da pokušate s nekom drugom. - Na svaku prijavu priča odgovaram mailom kojim potvrđujem da je prijava uredno evidentirana. Možda ne odmah, ali u roku od nekoliko dana sigurno. Ako vam, recimo, sedam dana nakon prijave ne stigne moja potvrda da je prijava zaprimljena, javite mi se opet da provjerimo gdje je zapelo. Kako se, i ako se, tijekom pristizanja priča budu pojavljivali problemi, ovdje će o njima biti riječi, pa povremeno navratite kako biste vidjeli ima li novosti u vezi s natječajem. Obznanjeno je da je natječaj otvoren do 15. 01. 2008., pa do tada nema smisla da pitate kada će se znati koje priče "ulaze" a koje ne. Zbog očekivane množine priča (na prošlom natječaju bilo ih je prijavljeno 380!), osobno ću se javljati samo autorima čije će priče biti odabrane za zbirku, "odbijenice" neću slati, previše bi to vremena uzelo koje je potrebnije za rad na pripremi knjige. Zato kad za to dođe vrijeme (a to će biti krajem siječnja ili početkom veljače sljedeće godine) ovdje očekujte rezultate natječaja. Tko će biti na popisu - ušao je, tko neće biti na popisu - nije ušao, i to je to. Kao i lani, popis odabranih priča bit će objavljen tek nakon povratne informacije svih uvrštenih autora, ne prije. Zamolio bih one koji to mogu, da prenesu tekst natječaja na druge blog-servere, te da ako imaju vremena, ovdje jave gdje je sve obavijest o natječaju "okačena". Hvala svima, unatrag i unaprijed, na lijepoj suradnji. Samo vi pišite! |
- 20:16 - Komentari (4) - Isprintaj - #
01.10.2007., ponedjeljak
ZORO raspisao natječaj za autore iz BiH
|
Kad je bal, nek je bal: evo još jednog natječaja Naklade ZORO, i to za neobjavljene zbirke priča autora iz Bosne i Hercegovine. Cjelovit tekst natječaja pogledajte na Zoroblogu. |
- 14:01 - Komentari (4) - Isprintaj - #
Drugi natječaj za priče s bloga
|
NAKLADA ZORO oglašava 2. NATJEČAJ za priče s bloga Pravila natječaja: 1. "Naklada Zoro" oglašava natječaj za priče s bloga, te odabrane najbolje među njima, ukoliko udovolje brojem i kvalitetom, "Naklada Zoro" kani objaviti u zbirci priča u vlastitoj produkciji. 2. Autori koji sudjeluju u natječaju, slanjem prijave na natječaj prihvaćaju sve njegove uvjete i pravila. 3. Svaki autor na ovaj natječaj može prijaviti SAMO JEDNU svoju priču. Potrudite se prijaviti najbolje što imate! 4. Prijavljivati se mogu samo priče objavljene na blogu u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2007. godine (u obzir dolaze svi blog-serveri na "uzajamno razumljivim jezicima"), koje u trenutku prijave moraju biti dostupne na blogu; i ne smiju biti do isteka natječaja objavljene nigdje drugdje osim na blogu. Ukoliko su priče s bloga objavljene i negdje drugdje (u nekoj zbirci, zborniku, časopisu, novinama), ne mogu se prijaviti na natječaj. Svi su autori i sve priče koje se prijavljuju na natječaj u potpuno ravnopravnom položaju. Za sadržaj buduće zbirke nema nikakvih "ključeva", jedini kriterij je kvaliteta priča. Kod priča odabranih za objavljivanje u budućoj zbirci, poštivat će se izvorni jezik na kojem je napisana i objavljena na blogu autora. 5. Prijava priče na natječaj obavlja se na sljedeći način: priču prijavljuje sam autor odnosno bloger, ne primaju se prijave "trećih osoba"; čime se podrazumijeva da autor svojom voljom sudjeluje u natječaju; autor priče treba uredniku zbirke mailom na adresu davor.sisovic@pu.htnet.hr poslati poruku sa subjectom "prijava na natječaj za blog priču", te u poruci navesti naslov priče, i link na kojem se priča može pročitati odnosno skinuti. Na poseban zahtjev urednika, autor mora poslati priču u "čitljivijem" formatu ukoliko je inačica objavljena na blogu tehnički problematična. 6. U budućoj zbirci uz svaku priču navest će se pravo i puno, te blogersko ime autora, i naziv i adresa bloga na kojem je objavljena. Ukoliko autor inzistira na anonimnosti odnosno na korištenju isključivo svog blogerskog imena, poštivat će se njegova želja. 7. U ovom natječaju priče se ne rangiraju i ne nagrađuju, ishod svake prijave može biti jedino odbijanje ili prihvaćanje za objavljivanje u zbirci. 8. Svakom autoru kojemu se u zbirci objavi priča pripada jedan autorski primjerak zbirke, te pravo na kupnju određenog broja zbirki s popustom, prema uzancama nakladnika. 9. Priče koje se prijavljuju na ovaj natječaj ne bi smjele biti dulje od pet kartica teksta (9.000 znakova uključujući i razmake), no nećemo cjepidlačiti i za blaga prekoračenja ako je priča dobra. Priče puno veće duljine se međutim neće prihvaćati. Neće se prihvaćati ni prijave "romana u nastavcima" niti drugih formi priloga na blogovima koji odudaraju od uobičajenog poimanja "priče". 10. Podaci o prijavljenim pričama i autorima neće se javno obznanjivati do zaključenja zbirke. Tekuće informacije o tijeku natječaja objavljivat će se na blogovima Bookaleta i Zoroblog. 11. Zahvaljujemo svima koji će tekst ovog natječaja u cjelovitom obliku prenijeti na svoje blogove, na forume u kojima sudjeluju, na svoje web-stranice, ili u tiskane i druge medije. 12. Natječaj je otvoren od trenutka u kojem ste ovo pročitali, a krajnji rok za prijavu priča je 15. siječnja 2008. Međutim, ne morate čekati, priče možete početi prijavljivati odmah. 13. Autori čije će priče biti objavljene u budućoj zbirci priča s bloga obvezuju se da tu istu priču neće objavljivati nigdje drugdje u roku od godine dana nakon izlaska zbirke, a nakon toga u slučaju ponovnog objavljivanja svoje priče u bilo kojoj knjizi ili drugom mediju obavezuju se navesti da je ta priča prvi put objavljena u ovoj zbirci priča s bloga. 14. Sretno, i samo vi pišite! Sva pitanja izvolite postaviti ovdje u komentarima ili meni izravno na mail. |
- 12:00 - Komentari (22) - Isprintaj - #
Natječaj za priče o divovima
|
ORGANIZACIJSKI ODBOR 7. FESTIVALA FANTASTIČNE KNJIŽEVNOSTI U PAZINU OGLAŠAVA NATJEČAJ ZA PRIČE O DIVOVIMA Ovim se natječajem traže priče iz žanrovskog spektra znanstvene fantastike - fantasyja - nadnaravnog horora koje na bilo koji način obrađuju ili koriste tematiku ili likove divova. Natječaj i Festival posvećeni su stotoj obljetnici prvog objavljivanja prvog modernog fantasy djela na hrvatskom jeziku, romana "Veli Jože" Vladimira Nazora. Stoga, po želji, ali nipošto vas na to nećemo obavezati, smjestite radnju svojih priča u Istru, a ako vas nadahnuće posluži, neka vam Veli Jože bude jedan od likova. Ako vam ne odgovara, Veli Jože ne mora biti vaša preokupacija, divovima se možete pozabaviti na bilo koji način. Primaju se priče napisane na hrvatskom jeziku, duljine do 10 novinskih kartica (18.000 znakova, uključujući i razmake). Priče moraju biti originalne tj. neobjavljene. Neobjavljenom se pričom smatra ona koja još ni na koji način nije pružena na uvid javnosti u tiskanom ili u elektronskom mediju, uključujući i internet. Priče treba slati u jednom primjerku otisnute na papiru, potpisane imenom i prezimenom autora, s detaljnim podacima o autoru u prilogu, uključujući kontakt-podatke, te kraći životopis i bibliografiju (materijal za "bilješku o piscu"). U koverti s pričom OBAVEZNO treba priložiti i disketu ili CD s pričom u elektronskom obliku (u .rtf datoteci, bez posebnih formatiranja teksta). Prosudbena komisija odabrat će najbolje priče za objavljivanje u zajedničkoj zbirci, koja će biti predstavljena na 7. Festivalu fantastične književnosti koji će se održati u Motovunu i Pazinu, u kolovozu 2008. godine. Priče odabrane za objavljivanje u zbirci se ne rangiraju i ne nagrađuju posebnim nagradama. Autori čije se priče odaberu za zbirku bit će pozvani da svoje priče predstave na spomenutom Festivalu. Priče treba slati na adresu: Pučko otvoreno učilište u Pazinu (za priče o divovima) Šetalište Pazinske gimnazije 1 52000 Pazin Rok za slanje priča je 15. travnja 2008. godine. Samo vi pišite! |
- 10:00 - Komentari (3) - Isprintaj - #
Natječaj Istrakona 2008. za kratku SF&F priču
|
Organizacijski odbor Devete istarske konvencije fantastike i SF-a “ISTRAKON 2008” raspisuje NATJEČAJ ZA KRATKU SF&F PRIČU 1. Na natječaj se mogu slati samo neobjavljene SF ili fantasy priče, do 5 kartica dužine (do 9000 znakova, uključujući i razmake, ni znaka više), pisane na hrvatskom jeziku. 2. Tekst mora biti otipkan ili isprintan u jednom primjerku, na pisaćem stroju ili PC-u, a obavezno je priložiti i elektronsku verziju teksta na disketi ili CD-u. Svaki autor može poslati najviše tri priče. Nepotpune prijave neće se uzimati u obzir. 3. Natječaj je anoniman. 4. Rad mora biti obilježen šifrom. Rješenje šifre - puno ime i prezime, adresu i broj telefona, te e-mail adresu, treba priložiti u zasebnoj i zatvorenoj koverti. 5. Dodjeljuju se tri novčane nagrade: - Prva nagrada u iznosu od 1.500,00 kn - Druga nagrada u iznosu od 800,00 kn - Treća nagrada u iznosu od 500,00 kn. 6. Ocjenjivački odbor zadržava pravo ne dodijeliti nagrade ako tekstovi ne zadovolje kvalitetom ili uvjetima. 7. Krajnji rok za slanje radova je 15. 01. 2008. godine. Radovi se šalju poštom na adresu: PUČKO OTVORENO UČILIŠTE U PAZINU (za Istrakon) Šetalište Pazinske gimnazije 1 52000 PAZIN 8. Nagrade će biti uručene u ožujku 2008. godine na Devetoj istarskoj konvenciji fantastike i SF-a "ISTRAKON 2008" u Pazinu. 9. Posebna nagrada dodijelit će se za priču koja najbolje obradi neku istarsku temu 10. Ako prosudbena komisija veći broj pristiglih radova ocijeni iznimno kvalitetnima, odabrane priče objavit će se u zajedničkoj zbirci kratkih SF priča. Samo vi pišite! |
