U slici i stihovima
§§§
§§§
§§§
§§§
Posjetite:
Online izložbu
Pisma za dušu:
"Vilo moja"-klapa Crikvenica
Skoro saki put
kad se mi pogjedamo
ti i ne odzdraviš
ko da se ne poznamo
A da mi te k sebi zvat
kad ćeš zaspat
prvo sna da ti rečen
da volin te još.
Vilo moja
ti si moj san, ti si moj san,
al lagje bilo bi
da si tuja mi
da te ne poznan
da te ne znan.
DOSAD "OBJAVLJENO" u Bračnim vezama:
O braku:
Kakav naslov da dam ovom tekstu?
Roditelj
Zavjet
Crtica iz dnevnika
Dar
Kako se rješiti sexa?
I sama pomisao je grijeh?
Dušo poševi me, odmah sad!
Fundamenti bračnog suživota
Mnogo zajebana radijacija
Mama, kako se prave djeca?
Bračne veze I.
Bračne veze II.
Bračne veze III.
Bračne veze IV. (Moje ja)
Bračne veze V. (potomstvo)
Druga strana bračnih odnosa
Suživot sa ženom ili gdje žive predmeti
Kako se rješavaju bračni problemi
To cheat or not to cheat
Samo jednom se ljubi
Neke stvari o partneru ipak je potrebno znati prije braka
Madr in lou
Kako sam ga skužila
Kaj ne kužiš?
§§§
Međuljudski odonosi
Gay meets pedofile
Zašto više ne pišeš, BigMamma?
Što svaka žena treba posjedovati...
HOT! Stara cura
Restoran
Što je previše, previše je
Tata
Teoretska pitanja
Kućna pravila
Quo vadis dr. Buković?
Snjeguljica viđena u Hvaru
Mentalno silovanje
Kakvima nas oni vide?
Sve smo mi Bridget?
Izaberi mene
La vita e bella
U raljama velegrada I.
Quo vadis, Croatia?
Two down, how many to go?
Zašto me niste naučili?
Ingordeca
Ne možeš bit' prorok u svom' selu
Za bloga miloga...slavimo sexualnost
Sudaranje ličnosti ili - o čitanju
Strahovi
Bajka
Svaka žena može imati svakog muškarca
PTS ili jednostavno: ZLOSTAVLJAČ
Umeđumrežite se!
Ljubav je naga
And the answer to the big question is: 42!
La vita e bella
§§§
Up close and personal...
Sine moj
Goodbye 40
Razbijeno čelo ili kako sam se ponovo razočarala u ljudski rod
Uputstva za smrt
Ave Trpimire! Kosa je spašena.
Odluka je pala: Prelazim u kritičare. Za početak same sebe
Ja sam mama!
Prva polovica krize
Sjećanje
Narkoman
Volim te
Moj maji muškajac
Dan kad sam skunula ružičaste naočale
Obale moje sunčane
Kako sam se podvojila
Ti nisi samo jedan u nizu, ti si onaj koji ostaje
Savršenstvo s manom
A rekla je ne!
Fališ mi mama
Pape moj
Oda meni
Riznice sjećanja
Ustaj radni narode Crne gore, podne je
Obitelj (sa prekidima iz Portugala)
15 godina života manje
Ja sam naivna...
Mom voljenom
Dan kad je pala nevinost
Snaga je u meni
Onom kojeg volim najviše
Vikend na selu
Kameni osmijeh
Svima onima kojih više nema
Nostalgija ili povratak u budućnost
Dio mene
Zapravo ono što želim može se formulirati i ovako
Na što trebate obratiti pažnju kad ste kod mene u gostima
§§§
Hvar onlineNekretnine Hvar
-Virtualna šetnja Hvarom
-Sunčani Hvar
-Info o svim mjestima na Hvaru
-Njemački site-linkovi na Hvarske stranice
-The island of Hvar
-Hvarski portal
-Hvar travel
-Hvar-Dalmatia
-Stari Grad-portal
-Carpe diem-Hvar
-Sunny Hvar
-Hvarska biskupija
-Vrijeme u Hvaru
-Adriatica-Hvar
-Adriatica-Hvar II
-Adriagate-Hvar
-Gastronaut-hvarski restorani
-Hvar online
-"Rast" Hvar
-Ljetna šrkola Uzmah-Hvar
-Nekretnine Hvar
-Hvar hotels
-Island travel-Hvar
-Arsenal
-Opservatorij Hvar
-Aci klub Palmižana
-Morsko prase-Hvarska regata
-Apartmani na prodaju-Hvar
-Hvar foto album
Za uspomenu:
Dnevnik jedne ljubavi, by Galeb
Dan poza bure, by Galeb
Album, by Ane
Moja nona, by Ane
U našem cirkusu, by Joe Pellena
Zo Helena, by Joe Pellena
Ljud, by Joe Pellena
BLOGijaJADA [Kako mi je blog upropastio život]by Joe Pellena
Ja otac, by Hal
Dica ka dica, by Škovacera
Ines, by Škovacera
Ja znam tko sam, a ti?, by Piton
Don't forget me, by Piton
Informativka, by LTP
|
|
|
|
|
|
|
|
Ako umjesto čokolade dam jabuku, hoću li biti bolja?
31.01.2006., utorak
Mrzim stvari i situacije na koje ne mogu utjecati.
Na primjer kad se lijepo obučem, nabacim cipelice od brušene kože i velike sunčane naočale, a vani pljusak.
Kad veselo ušetam u poštu, cupkajuću s noge na nogu kažem "dobar dan" a dočeka me namrgođen pogled.
Kad me netko odluči kazniti zbog nečega što nisam skrivila - a moćan je i može to.
Kad odlučimo krenuti na put a ispred nas kolona auta jer je prvi u koloni vozio pijan.
No više od svega mrzim, odnosno ne volim neke promjene koje primjećujem na svom djetetu, a ne znam ih promijeniti.
Kad je Tiji bio beba, zamišljala sam idiličan svijet:
Kućica u cvijeću, na plaži pored mora, morski povjetarac i nas troje kako se igramo u dvorištu (točnije, oni se igraju a ja u ligenštulu čitam novine - bože, jesu Dalmatinci lijeni, to je strašno)
Svi smo zdravi, veseli, neopterećeni, hranimo se plodovima iz našeg vrta, rekreiramo se okopavanjem lijehica i tako to.
No u stvarnom svijetu stvari ponekad izmaknu kontroli, pa se nečesto desi da nas naši snovi i maštanja uguše i sjednu nam za vrat napominjući nam da su tu, samo trebamo posegnuti za njima.
No ne možemo, jer snovi nisu ni svjesni koliko su teški i neizvedivi.
Pa provedemo dan ispred monitora dok nam dijete gleda u potiljak, obećamo mu priču koju on kasnije ispriča svojoj umjetnoj bebi s kojom spava, pa umjesto voćke dobije čokoladu jer je čokoladu lakše oguliti, a umjesto skuhane juhice i lešo mesa dobije jaje u oko, pardon, NA oko jer mama zaista nema vremena baš sad kuhat ručak.
Ono što je dobro u cijeloj priči je da je moj Tiji sretan, jako sretan.
I zdrav je i vesel i ne iskače iz tablica primjerenih njegovoj dobi (a klela sam se da ne želim školski primjerak djeteta)...ali ponekad se pitam, najčešće kad bdijem uz njegovu kolijevku prolijevajući suze nad našom sudbinom, griješim li?
Hoću li se jednom kajati?
Hoću li jednom požaliti što umjesto da s njim slažem slagalice, sjedim za kompjuterom i pišem nova pravila za forum?
Jesam li dobra mama?
To je pitanje koje mi vječno treperi nad glavom.
Jesam li ja uistinu dobra mama?
Hoću li mu uspjeti usaditi životne vrijednosti i mudrosti u glavu ili to ipak nije najbitnije?
Utješite me molim, recite mi kako smo danas svi takvi jer smo izstresirani (op.a. pod stresom), jer nemamo vremena, jer smo umorni, tromi, debeli, bez kondicije, s lošim prehrambenim navikama i lošim vrijednostima?
Volim imati makar prividan osjećaj da kontroliram stvari.
Da se ne moram vraćati u kuću zbog iznenadnog pljuska, da me službenica u pošti dočeka s osmjehom, da me nadređeni nagradi zbog odanosti i da ljudi ne voze pijani i ne čine zlo sebi i drugima.
Ali iznad svega, želim da me dijete jednom zagrli i iskreno kaže: "mama, ja te zaista volim, hvala ti što si takva"
Jel i ovo zadnje samo san?
P.S. Korištenje fotografije dozvoljeno je ISKLJUČIVO uz dozvolu autora- mene.
|
Slobodna Dalmacija krade privatne fotografije!?
29.01.2006., nedjelja
Danas je na forumu osvanuo zanimljiv topic.
Slobodna Dalmacija, članak o emisiji "Surogat majke" i slika naše forumske princeze Nuki.
U Jutarnjem će vas recenzirati, u Saboru citirati - a Slobodna će vam pokrasti slike djece!
U Jutarnjem objavljuju recenzije blogova - e, sad, to se nekome može sviđati, a nekome ne ... no, mislim da je stvar prilično jasna: Blogovi su javni i kao svaki drugi javni medij, TV ili radio emisija, tiskovina, knjiga ili što god - i mogu se recenzirati do besvjesti. No, problem je kad vas preentuzijastični novinar i navodni recenzent pokuša prikazati u ... svjetlu, te vam u usta stavi i par svoji riječi kako bi bajkovita "recenzija" bila zanimljivija.
U Saboru vas mogu citirati - što također nije problem, ako to naprave na kulturan način.
No, kada si novinari (plus urednici) prvorazrednog dnevnika dopuste takvu stvar da vašu privatnu fotografiju objave uz vijest o surogat majkama - morate se zapitati ... ako ništa drugo: Što je to Zakon o autorskim pravima i intelektualnom vlasništvu???
Uz vijest o surogat majkama u Slobodnoj Dalmaciji objavljena je fotografija Nukite, kćeri naše supermoderatorice na forumu i blogerice na blogu trudnica.blog.hr.
Iz bloga je evidentno da je "LP" locirana u Zagrebu pa su novinari valjda zaključili da Slobodna do nje neće tako lako doći?
Kao administrator foruma s kojega je slika potencijalno preuzeta (osim ako nije preuzeta s bloga, što je više vjerojatno) i osobno sam pogođena ovim činom jer kao admin i urednik portala smatram da je preuzimanje fotografija sa zaštićenim sadržajem nedopustiva, a u najmanju ruku nepristojna, pogotovo kada se radi o slikama maloljetne djece.
Bez obzira u kojem je elektronskom mediju objavljena fotografija, ona je zaštićena autorskim i drugim pravima, stoga je u najmanje što se u ovom slučaju moglo učiniti, bilo navesti link ili izvor odakle je slika preuzeta.
Fotografija maloljetne djevojčice koja je objavljena uz vijest o emisiji za "surogat majke", nečije je autorsko djelo. Dakle, tu je djevojčicu netko snimio i stavio na SVOJE stranice, stoga je nedopustivo s nečije osobne stranice (ili foruma) jednostavno uzeti tu fotografiju (kao da ste je našli na smetlištu) te objaviti u svojim novinama bez izričite dozvole roditelja, ili makar izvora medija gdje je slika objavljena.
Ovaj slučaj doživljavam i emotivno i osobno i profesionalno.
Bezobrazno je svojatati internet i smatrati kako je sve to je na njemu objavljeno "narodno dobro", te u skladu s tim kršiti i zakone republike Hrvatske.
Ne samo da su prekršili zakone o autorskim pravima, nego su sliku Nukite objavili u kontekstu iz kojeg se može zaključiti kako je Nukita dijete surogat majke.
Što da je kojim slučajem naslov članka bio "zlostavljanje maloljetne djece", ili "pedofilija na internetu"?
Smatram da bi autorica bloga u najmanju ruku od Slobodne Dalmacije trebala dobiti ispriku a kasnije i zadovoljštinu zbog:
-iskorištavanj autorskog djela bez njene dozvole i znanja
-intelektualnog vlasništva
-privatnosti
-nanošenja duševne boli
-oskvrnjavanja nevinosti njenog djeteta u kontekstu koji joj može štetiti u životu
Slobodna Dalmacija mogla je objaviti screenshotove s RTL-a koji najavljuju njihovu emisiju, no to se kako svi mi znamo, ne smije.
Ali eto, očito je da se iz privatnih albuma smije.
Samo, evidentno je da su se novinari Slobodne malo zeznuli jer internet, koliko god bio megalomanski, ipak je jedno malo selo, posebice u Hrvatskoj, jer uvijek negdje postoji netko tko poznaje nekoga tko poznaje autora;)
Dragi blogeri, drago uredništvo bloga, pošaljimo poruku Slobodnoj i ostalim medijima koji svojataju internet i objasnimo im da ovo što tu pišemo nije javno dobro i nije nešto što se može preuzimati bez pitanja i ptostituirati do unedogled.
Ovaj tekst kao i fotografije u cijelosti, imaju izričitu dozvolu za objavu od LP (trudnica.blog.hr), odnosno supermoderatorice Andreje na forumu Mama-mami.
|
Treslo se treslo...i brda i miševi i moja televizija
24.01.2006., utorak
Ponedjeljak navečer, samo jedan u nizu, ni po čemu poseban.
Klasična poza: noge na printeru, ruke na tipkovnici, na očima naočale, cigaret u pepeljari, jogurt pored pepeljare...
Odjednom me ulovi treskavica, nekakva neobična, ali ne pridajem joj pažnju, danas je ionako abnormalno hladno...
Primjetih da nešto nije u redu tek kad sam sa stolicom otklizala do sredine boravka, tresu se prozori, ja plešem valcer sa stolicom, a televizija klizi sa stalaže.
Ma šta koji k?
Nije valjda ...potres?
Zar tu, kod nas, u Hrvatskoj?
Ma ne, to se dešava samo u Afganistanu.
Manevrom kakvog posebnog specijalca preskočila sam stol i televiziju gurnula taman prije nego je uspjela u naumu da poljubi pod.
A onda šok na šok...netko kuca na vrata.
O jebem mu sunce žarko, ipak nije potres.
To su vanzemaljci, znala sam ja...očekivala sam ih kad tad sa svojom ogromnom letjelicom, dolaze po mene, sad će me oplodit pa ću rodit nešto sa 16 ruku i 7 pari ušiju.
Znoj mi se cijedi sa čela, grlo poskakuje u grudima (da, da, što se smijete, dobro sam rekla) dok lagano, kao kakav mučenik, koračam prema vratima.
A na vratima šogorica, blijeda kao krpa.
"Jel i tebe streslo?"
"Ma ne, to ti trese samo u prizemlju, mi na katu smo privilegirani".
Lol.
Tiji sjedi na krevetu i čupka tati kosu.
"Zlato, jesi osjetio potres?"
"Ne mama, milan sam, nisam se tleso".
Ok...neću ništa dalje pitat.
Mamalaz spava...dakle potvđena je moja teorija o tome kako ga ni topovi ni potresi ne mogu probuditi.
Khm...kao muškarci se brinu o svojim obiteljima i jatu?
Yeah right...:)
Dalmatinsko dite se prvi put streslo.
Mašala!
|
Ovdje je prije 5 minuta pisao genjalan naslov genijalnog teksta, vjerujte mi!
21.01.2006., subota
Znate šta...ja sam stvarno, ali stvarno, stvarno prije 5 minuta napisala odličan post. Jednostavno je bio pregenijalan, vjerujte mi na riječ.
Ali sam ga slučajno obrisala.
I sad bih voljela da ga svejedno komentirate jer je bio užasno dobar.
Puno bi mi to značilo.
A i vama bi se bio svidio taj tekst, sto posto :)
Ma mislim, koja sam ja pegula...nakon 6 mjeseci inspirativne krize napišem genijalan post i sama ga sebi obrišem. Idem lupat glavom o zid.
|
Intervju s Monterom
17.01.2006., utorak
Kad sam prvi put došla na ideju intervjuiranja i rubrike "Intervju", na portalu, pojma nisam imala koga bih odabrala za prvi put, na koji način bih opće obavila taj razgovor, bi li se to odvijalo u nekakvom kafiću, ili pak kod nekoga doma, na poslu ili sl., bih li trebala nositi odijelo ili pak nešto casual. A onda ono najgore...koja pitanja postaviti odabrati a da čitateljima budu zanimljiva a ne provokatorska ili neprihvatljiva intervjuiranima. A onda smo najednom saznali za Caiman verde i za njihovu humanitarnu akciju za udrugu SMA.T. U razgovoru s Goranom, najednom mi je sinula ideja "zašto baš ti ne bi probio led i bio prvi intervjuirani?". Iako sam zamislila razgovor obaviti pod nekakvom tropskom palmom uz koktele i našu djecu koja bi trčkarala po plaži...realnost me pljusnula direkt u facu pa smo razgovor obavili mailom. No Gorane, to ne znači da jednom nećemo biti u mogućnosti otputovati s obiteljima na Kubu i popiti koktelčić ispod palme :)
Da rezimiram...prvi intervju je obavljen, na moje veliko zadovoljstvo, a ide ovako:
Goran, Montero, Caiman...puno imena, jedan čovjek. Odakle Montero?
Dobio sam ga na koncertu u Karlovcu. Znaš, ti neki nadimci su potrebni – probaj samo sad, u ovom trenu, sjetiti se koliko Gorana znaš? Ima nas ... postoje i 2 Gorana Vilupeka – moj nećak i ja. I sad, kad ti na telefon kažem «Goran ovdje», logično je pitanje «koji Goran?», zar ne. Montero još nije zaživio toliko da bi se jako koristio, ali ... nazovimo to umjetničkim imenom.
Kako si došao na ideju osnivanja benda i odakle naziv «Caiman verde»?
 Ime je postalo sporno – kako i što a da bude ... svakakvih imena je tu bilo, no sjetio sam se jednog crteža koji je nastao u «Hand-studiju», autor je Alan Vučković, kad sam za jedan neuspjeli Bend moje karijere tražio neki logo. Kod Carlosa (i on je bio u postavi tog tadašnjeg benda) sam saznao da, inače, latinoamerikanci kubance zovu Caimánci, Cubu Caimánski otok (mada postoji Caymansko otočje, ali razlika je u ovom «y»), pa im je to, neki, zaštitni znak.
Brbljajući što bi i kako bi, Vučković je crtao i nacrtao Krokija sa ružom u gupcu i gitarom u ruci – sve bi još onda bilo OK da nije neodoljivo podsjećao na Carlosa. Čovjeku baš nije bilo pravo, pa smo ga strpali u ladicu. Crtež, ne Carlosa. Još imam CB original.
Sada, u cijeloj poplavi imena, i još kad je Carlos bubno Caimán Verde, sjetio sam se Krokija i tu je priči bio kraj. No, počeli su drugi problemi. Kad god sam rekao ime Bande, uvijek je slijedilo pitanje «Kako, kako?? Ovo «verde» još kako-tako, ali kako si rekao ono prvo?» Razmišljalo se o promjeni imena u nešto jednostavnije, no kad sam skužio da za Caymansko otočje svi znaju, ali Caimán ide teško, referendumom (jer nije bilo boljih solucija) je Kroki i ime ostalo.
Obzirom na siromašnu ponudu ovakvog tipa glazbe, kakav je vaš status? Jesi li zadovoljan?
Pa ne bih se baš složio da je siromašna ponuda. U ovoj zemlji, malom tržištu, sad su 3 benda: Cubismo, Ricardo & friends i mi.
E sad, da sam zadovoljan statusom ... jesam s obzirom što kažu oni koji nas znaju, no ne znaju nas još u cijeloj zemlji. Do neke glazbene kvalitete smo stigli, mada još debelo učimo, no medijski smo na početku. Bilo bi žalosno da sam zadovoljan trenutnim statusom, no zadovoljan sam krivuljom našeg sazrijevanja – cijelo je vrijeme u laganom usponu, bez velikih oscilacija. Straha nema – nitko nije nestrpljiv, jer mi ovo radimo iz gušta, međusobno smo ... malo je reći prijatelji ... tako da Bandu gradimo temeljito, bez pukotina...
Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.
|
Caiman za SMA.T - šalji dalje
12.01.2006., četvrtak
Grupa „Caimán Verde“ će održati dobrotvorni koncert u korist udruge SMA.T. Ukoliko možete pomoći u organizaciji koncerta, pozivamo Vas da se javite ...
Caimán VerdeGrupa "Caimán Verde" njeguje kubanski stil sviranja - i mnogi će za njih reći da su prava atrakcija zagrebačke klupske scene... Posebno kada je u pitanju salsa i drugi vrući ritmovi egzotične Kube. "Caimáni" surađuju s plesnim školama salse u zemlji i koncerti su im vrlo posjećeni.
Prošle godine su objavili album prvijenac "Cuba linda" u izdanju Aquarius recordsa. Album "Cuba linda" je producirao Hrvoje Rupčić iz Cubisma koji je za ovaj album napisao i dvije pjesme. Kako smo saznali na blogu "Caimána" – [ caimanverde.blog.hr ] - veze između Cubisma i grupe "Caimán Verde" nisu ni površne i ni usputne. Na promociji albuma 15. studenoga 2005. u klubu Aquarius, Hrvoje 'Cacique' Rupčić se pridružio u svirci koja je raspalila plesne parove i podigla Aquarius na noge.
Dobrotvorni koncert za SMA.T
"Caimán Verde" će održati dobrotvorni koncert (ne znamo još gdje i kada) čiji je cilj skupljanje sredstava za udrugu SMA.T [ smat.blog.hr]. Ova udruga okuplja roditelje djece sa Spinalnom Mišićnom Atrophijom i Tracheostomama.
Kako kažu sami Caimáni: "Ovaj koncert bio bi skroman doprinos toj Udruzi - Skroman u odnosu na njihove ukupne potrebe, no dostatan barem kao dio pomoći."
Svakako vas pozivamo da dođete na koncert. Kupnjom ulaznice ćete donirati dio novca udruzi SMA.T, a osim toga očekujemo i glazbeno-plesni spektakl koji će "Caimán Verde" prirediti u suradnji s nekim plesnim školama salse i gostujućim glazbenicima.
Organizaciji se možete pridružiti kao donator ili sponzor, te pomoći udruzi SMA.T i bolesnoj djeci.
Pridružujem se pozivu glazbenika:
Ovim putem molimo Vašu pomoć u osiguranju financijskih i materijalnih dobara za organizaciju toga koncerta, i to u skladu s djelatnošću kojom se bavi Vaše poduzeće. Pomoć bi bila donatorska, a Vaše poduzeće bilo bi navedeno kao donator u svim istupima u javnim medijima.
Također, na koncertu bi mogli istaknuti svoje promidžbene panoe. Uz potporu i suorganizaciju naše izdavačke kuće „Aquarius-records“ koncert bi bio najavljen na Radiju 101, Plavom 9, Hrvatskom radiju 1. i 2. program, na regionalnim radiopostajama, na prvom i drugom programu HTV-a, na OTV-u, Z1 TV-u i RTL-u.
Koncert će biti najavljen na svim hrvatskim i slovenskim internetskim stranicama koje se bave salsom te na drugim portalima (T-portal, VIP, Iskon, Indeks i slično). Vaše poduzeće bilo bi istaknuto kao donator gdje god to i kako god bude moguće. Promocija koncerta bi počela barem dva tjedna prije koncerta.
Nadam se da ćete se odlučiti za suradnju s nama, te Vas molimo da nas kontaktirate da bismo dogovorili sastanak i daljnju suradnju.
S poštovanjem,
za ˝Caimán Verde˝
Danko Burić, 098 – 380 069
Goran Vilupek, 091 – 567 98 39
„Caimán Verde“ :: Hrvoje "Cacique" Rupčić, Igor Štimac, Goran Vilupek, Danko "El Teron" Burić, Spomenko "Spok" Gazda i Marijan "Papi" Zagajšak
"Caimáni su takvi – jesmo šašasti, pomalo neobuzdani, no volimo djecu. I praviti djecu. I boli nas kad su djeca nemoćna, bolesna. Na svašta smo spremni, no klinci su naša slabost... Zajedno ih imamo 10-tero" – caimanverde.blog.hr
Možda ne možete pomoći konkretno i direktno, no ako pošaljete ovaj tekst, prosliedite ga dalje, vjerujte, učinili ste mnogo!
|
Što ćemo ove godine?
01.01.2006., nedjelja
Iskreno se nadam da ste Novu dočekali sretno, veselo i neopterećeno, s onima koje najviše volite, a u slučaju da niste želim da to učinite već danas.
Svake godine, već ritualno recenziram proteklu godinu i donosim neke odluke odnosno smjernice za slijedeću.
Tako sam ove godine odlučila donijeti neke minorne odlukice da se ne bi desilo razočaranje na kraju ;)
-bit ću najbolja mama i još bolja žena
-zavoljet ću sebe i prestat ću se zamarat' pizdarijama
-bit ću sretna svaki dan, više nego lani
-uštedit ću lovu za malo putovanje
-sexat ću se u neograničenim količinama
-zabavaljat ću se više nego lani
-pisat ću blog kad mi dođe, a ne kad si odredim dan za pisanje
-pustit ću kosu, ili si makar ugradit ekstenzije
-rješit ću se duhova prošlosti
A sad idem probudit muža da zajedno popijemo kavicu :)
|
|
|
|
|
|
|
|
At Free games @ GameNest you will find tons of
free online games thet you
can play right in your browser:
action games,
arcade games,
sports games, flash
games, puzzles and
more! No matter what kind of online games
you like to play, we have them all! Disclaimer: Free games @
GameNest site was created for only one reason - to bring web surfers the best
and newest free online games . By no means
do we claim that any free online games on this web site to be our creation, or
take credit for making that games. All the games on this web site are
sole property of their creators and designers, we are only helping them
sstrongad their excellent work. We also take no responsibility for any content
published in any game made available on this web site. Thank you very much for
playing free games on Free games @ GameNest!
|
|
