Nećemo Bankarsku Banana Republiku

< srpanj, 2013  
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Srpanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (1)
Ožujak 2013 (1)
Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (15)
Prosinac 2012 (10)

Opis bloga
Ovaj blog pokušava na jednostavan način demistificirati priču oko stambenih kredita s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom.

Popularnost


07.07.2013., nedjelja

Raskrinkana navlakuša

Eto, kao što je bilo i očekivano, sudac Radovan Dobronić na Trgovačkom sudu u Zagrebu, donio je prvostupanjsku nepravomoćnu presudu u potpunosti u korist udruga "Potrošač" i "Franak". Banke su u prethodnom razdoblju kršile Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o obveznim odnosima te će dijelovi ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli postati ništavni ukoliko pravomoćna presuda bude identična nepravomoćnoj.

Stambeni krediti u francima su se pokazali kao prvorazredna navlakuša za 100.000 hrvatskih građana. Specifičnost ovih kredita je u tome što su istovremeno definirali valutnu klauzulu i kamatnu stopu promjenjivu u skladu s promjenama tržišnih uvjeta, a temeljem odluka uprave banke. Pohlepnim bankama nije bilo dovoljno to što su vrlo vjerojatno omastile brk na valutnoj klauzuli jer se uopće nisu zaduživale u francima, već su odlučile dokrajčiti dužnike neopravdanim dizanjem kamatnih stopa. Kao što sam već prije pisao na blogu, bilo je ovakvih kredita i u drugim državama (npr. Poljska), ali je tamo pri rastu franka došlo do pada kamatnih stopa pa su mjesečne rate ostale iste. Naše banke su međutim smatrale da promjenjiva kamatna stopa znači doslovno "kamatna stopa koja samo raste, a nikad ne pada" pa su mjesečne rate narasle u nebesa, npr. u slučaju mog kredita povećanje je bilo do 60%.

Vrhunac pohlepe je uslijedio početkom ove godine kada su banke (Zagrebačka, Splitska, itd.) odlučile ograničiti buduće minimalne kamatne stope njihovom (neopravdano visokom) trenutnom vrijednosti. Nije im bila dovoljna zarada na valutnoj klauzuli nego su još htjele zaraditi i na prethodnoj, trenutnoj i budućoj kamatnoj stopi. Ovo je upravo bila ona kap koja je prelila čašu većine dužnika pa i mene te sam u tom trenutku odlučio pokrenuti blog i iznijeti svoje (argumentirano) viđenje cijele priče. Zadnjih pola godine mi je vratilo povjerenje u institucije ove države. Prvo je ministar Linić prepoznao pokvarenu igru banaka te je predložio izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju koje će regulirati visinu budućih kamatnih stopa na ove kredite. Ove izmjene će uskoro ići u proceduru, možda i ovaj mjesec, te će nam trenutno olakšati otplatu kredita. Drugo, presuda na Trgovačkom sudu će nam olakšati vraćanje novca otetog lihvaranjem u prethodnom razdoblju. Za povratak novca ćemo jasno morati pričekati pravomoćnost presude, a nadam se da će do nje doći još ove godine.

Iako je ova godina počela kao najcrnje razdoblje bankarstva u Hrvatskoj, lako bi mogla završiti kao godina čišćenja i konačnog sazrijevanja domaćeg bankarskog tržišta. Da nam nakon toga živne i ovo naše zamrlo gospodarstvo i da uspijemo iskoristiti nešto iz ovih europskih fondova. party

- 20:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

18.05.2013., subota

Stvari se kreću u dobrom smjeru

Prenosim komentar Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) sa stranica Ministarstva financija:

... banke su s potrošačima sklopile desetke tisuća ugovora o stambenom kreditu s promjenjivom kamatnom stopom, a da pri tome nisu ugovoreni parametri temeljem kojih će se kamatna stopa mijenjati. Takvi ugovori o kreditu dopuštaju samovolju banke kod promjene kamatne stope (na temelju njene interne odluke ili općih uvjeta poslovanja) te su sukladno Zakonu o obveznim odnosima ništetni. Takvi su ugovori o kreditu suprotni i temeljnim načelima koje proklamira Ustav Republike Hrvatske, odnosno, načelu jednakosti i ravnopravnosti građana iz kojega se u obveznopravnim odnosima izvodi načelo ravnopravnosti stranka; načelu (pravne) ravnopravnosti stranaka, kojim se štiti i faktična ravnopravnost stranaka - posebno osjetljiva u odnosima banke i potrošača, odnosno, vjerovnika i dužnika, zbog različite ekonomske snage i položaja na tržištu; načelu savjesnosti i poštenja i dr.

... uvodi se obveza definiranja parametara i fiksne marže i kod ugovora o kreditu sklopljenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona, pri čemu kod ugovora o kreditu kod kojih je tečaj strane valute u odnosu na domaću porastao za više od 20% tijekom otplatnog perioda, kamatna stopa niti fiksna marža ne smiju biti veće od početnih.


Većina portala je ovih dana pisala o tome: Poslovni dnevnik, Dnevnik.hr, Jutarnji list, tportal, Net.hr itd.

Slanjem naših prigovora na ZOKI smo postigli promjene ZPK-a i time spriječili Zabu i ostale banke da nam zadrže sadašnje visoke kamatne stope i onemoguće njihovo smanjenje u budućnosti. Iz prenesenog komentara Ministarstva financija se vidi i očekivani smjer kojim će ići tužba udruge Franak protiv banaka jer je očito da su svi naši ugovori protuustavni i ništetni. Pohlepa banaka će uskoro zasluženo doći na naplatu i iskreno se veselim tom danu. party

Zahvaljujem svima koji su poslali prigovor na ZOKI i samim time utjecali na spomenute promjene ZPK-a. thumbup
- 12:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

05.03.2013., utorak

Izigrano povjerenje

Zakonodavac je bankama dao mogućnost da same odrede fiksni i promjenjivi dio kamatne stope na stambene kredite. Polakomljene banke su u potpunosti zlorabile dano povjerenje te su na stambene kredite s valutnom klauzulom u CHF odredile visoki fiksni dio kamatne stope, a niski varijabilni dio vezale uz LIBOR. Ovime su željele postići privremeno zadržavanje trenutno visokih kamatnih stopa s tendencijom rasta u budućnosti kada završetkom krize počne rasti LIBOR. Čini se da je zakonodavac ipak prepoznao ovu prljavu igru banaka te je odlučio uvesti reda. Prenosim dio teksta sa stranice Poslovnog dnevnika:

"Pokušavamo zajedno s bankarskim sustavom i s Hrvatskom narodnom bankom vidjeti možemo li na neki način ograničiti kamate na stambene kredite jer su to dugoročni krediti. S obzirom na golema opterećenja građana pokušavamo tu pronaći rješenje, vezati se uz neku referentnu kamatu", rekao je Linić. Ministarstvo financija je u drugoj polovici veljače objavilo da izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju namjerava uvesti ograničenja visine dopuštenog prekoračenja po tekućem računu koje ne bi smjelo prelaziti visinu prosječnog mjesečnog priljeva na taj račun unazad šest mjeseci. Iz Ministarstva su tada objavili kako time žele spriječiti prekomjerno, skupo zaduživanje građana. Također su najavili kako će izmjenama predložili uvođenje mogućnosti da ministar financija pravilnikom propiše najvišu dopuštenu efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite, kao i metodu izračuna kamata na te kredite, čime bi im se dao poseban status, a građanima dodatna zaštita od prekomjernog rasta kamatne stope.

Bravo za ministra financija Slavka Linića! thumbup

Ovom prilikom isto želim podržati ukidanje debelih minusa na tekućim računima. Ti minusi su najgori lihvarski krediti koji postoje (tj. po zakonu na granici lihvarskih), a bilo kakav nenamjenski kredit je bolji od ovih minusa. U cijeloj priči je gadljivo to što banke pri tome ne koriste svoje novce, već novce onih građana koji su u plusu, da lihvare one koji su u minusu. Zakonodavac je ovo omogućio pa je i red da zakonodavac konačno ovome stane na kraj! Uopće ne sumnjam da će na kraju i oni koji su u minusu shvatiti da im je bolje imati nenamjenski nego lihvarski kredit.

Poslodavac je također krenuo i u ograničavanje basnoslovnih bankarskih bonusa i otpremnina. Tako treba, kad Švicarci to mogu napraviti svojim bankarima, koji čak nešto i vrijede, onda možemo i mi ovim svojima.
- 19:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

13.02.2013., srijeda

ZABA-ino "olakšavanje" otplate kredita

ZABA je svim dužnicima koji su poslali prigovor na nove Opće uvjete poslala novi prijedlog utvrđivanja fiksnog i varijabilnog dijela buduće kamatne stope. Po tom prijedlogu buduća kamatna stopa BS bi se računala kao zbroj fiksnog dijela kamatne stope FS i dva varijabilna parametra: šestomjesečnog LIBOR-a za CHF i dvogodišnjeg CDS-a za Hrvatsku, tj. BS = FS + 6mCHFLIBOR + 2gCDS, gdje se FS dobije tako što se na dan 31. 12. 2012. od trenutne kamatne stope TS oduzmu 6mCHFLIBOR i 2gCDS, tj. FS = 5,25% - 6mCHFLIBOR - 2gCDS = 5,25% - 0,065% - 1,68% = 3,505%.

Zanimalo me kako bi se moja kamatna stopa kretala da je od prvog dana vrijedio novi ZABA-in prijedlog. Zato sam nacrtao sljedeći grafikon koji uspoređuje kretanje kamatne stope u ZABA-i na stambeni kredit s promjenjivom kamatnom stopom i valutnom klauzulom u CHF u periodu od 2006. do danas s kretanjem kamatne stope na isti kredit da se od prvog dana primijenjivao novi prijedlog.



Kao što se vidi na grafikonu, kamatne stope se poklapaju samo u periodu od 1. 6. 2009. do 1. 12. 2010. kad je stvarna kamatna stopa bila najviša, a inače je kamatna stopa po novom prijedlogu cijelo vrijeme znatno viša te raste do preko 8,5%. Vidimo da maksimum stvarne kamatne stope predstavlja minimum ponuđene kamatne stope što znači da je ovaj novi ZABA-in prijedlog bezobrazni pokušaj podvale.

Vjerojatni razlog uvođenja parametra 2gCDS u varijabilni dio kamatne stope je njegov nagli pad krajem prošle godine što ZABA pokušava izokrenuti u svoju korist. Inače se ovaj parametar nikada ne koristi na ovaj način prilikom određivanja kamatnih stopa na stambene kredite.

Udruga Franak je sastavila predložak za odbijanje ovog ZABA-inog prijedloga pa ga iskoristite za slanje svog odgovora. Inače, rok za slanje odgovora je 30 dana od zaprimanja prijedloga.
- 22:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

28.01.2013., ponedjeljak

Mala škola ekonomije za magazin Banka

Po pisanju Poslovnog dnevnika, glavni urednik magazina Banka je izjavio sljedeće: "Ako se franak vrati u zonu pariteta prema kuni koja počinje sa znamenkom 5, sve je veća vjerojatnost da će se mnogima rizik isplatiti". Ne znam radi li se ovdje o neznanju ili o svjesnom širenju dezinormacija, ali je to u oba slučaja tragično jer je autor doktorirao na filozofiji ekonomije, a pri tome je još i novinar tj. urednik novina.

Prava istina je da će završetkom krize franak početi slabiti (u odnosu na euro pa i kunu), a CHFLIBOR će vjerojatno početi rasti. Početkom krize je bilo obratno što se vidi sa sljedećeg grafikona. Većina banaka je odlučila da će varijabilni dio buduće kamatne stope biti 6mCHFLIBOR, a fiksni dio trenutna kamatna stopa umanjena za 6mCHFLIBOR. To znači da će padom vrijednosti franka vjerojatno narasti 6mCHFLIBOR pa se rate možda uopće neće smanjiti, već će se naprotiv možda i povećati.



Iskreno se nadam da će Ministarstvo financija uvažiti prigovore građana na prijedlog ZOKI-ja i zabraniti ovakvo nepošteno određivanje kamatne stope od strane banaka te time spriječiti izgledni rast mjesečnih rata na postojeće stambene kredite s valutnom klauzulom u francima i varijabilnom kamatnom stopom.
- 11:47 - Komentari (5) - Isprintaj - #