Halloween kolekcija dječjih strahova



Od jučer popodne povraćam. I boli me želudac i glava i kosti me bole. Povremeno i povratim. To mi je zato jer sam opanjkavala Mladena Grdovića u Virtuele. Niko me neće uvjeriti da taj pijani vampir nije bacio urok na mene i da samo imam trbušnu virozu. Viroza urokoza, garantozno !
Zavjera širih razmjera.
A kreće i jesenji blues oko rođendana.
Da vam odmah kažem : nemam osamnaest godina, žao mi je. Kad sam imala osamnaest žalila sam što nemam trideset. Pa se možda pomirim sa sobom u četrdesetoj ?!
Dao Bog sreće, a Vrag snage.
...
Pročitala i Virtuelin post o strahovima iz djetinjstva ( Viruelo, šaram ti po arhivi ;)
Pa eto prisjećanja na vlastite, nije li danas pravi dan za to ?

1. Televizor koji se ne gasi. Ja tiskam gumb, čupam ga iz struje, ali slika uskrsava.

2. Da ću se jednog dana probuditi odrasla, pidžama će mi popucati po šavovima i tako će biti dvije nevolje : bit ću odrasla i gola, osramoćena kao ono kad sanjaš da si gol u supermarketu

3. Da ću nekome izbrojati šest prstiju. Dan danas opsesivno- kompulzivno brojim ljudima prste na rukama, ako sam u prilici i na nogama. Još nikome nisam izbrojala šest, ali znam da jednom sigurno hoću. Plaši me pomisao na taj dan.

4. Da ću umrijeti, ali nitko oko mene neće skužiti da sam umrla, samo me neće više vidjeti.

5. Jedna od prvih scena iz `Amadeusa`, kad si onaj starac prereže vrat. Iako su moji ne baš sasvim normalni ukućani bili strašno ponosni kako đete od 6 godina može gledati film i to takav, od tri sata, pobožno i skoncentrirano, ja i danas pamtim scenu s rezanjem vrata

6. Drugi film koji pamtim, ` Excalibur`, ono kad se jebavaju u šumi , goli, po hladnoći. Ne sjećam se da sam ikada vidjela roditelje in flagranti, ali zato imam primalnu traumu od vitezovih mračnih nagona, da ne spominjem razočarenje vitezovima in general.

7. Bunari, WC školjke i poslovična ruka koja izlazi iz njih. Mislim da bi to netko trebao ozbiljnije istražiti jer sam već više puta čula da ljudi zabriju na kanalizacijske ETje koji ih ćopavaju za guzicu.

8. Pijetlovi. To je već razumljivo s obzirom da mi je jedan u dobi od cca 5 godina skočio na glavu. Kasnije ga je babo sjekirom, demostrativno.
Strah povezan s tim : babo sa sjekirom.

9. Više puta spomenut strah od poludjele tehnike ( vidi televizor)

10. Denis. Gipsy bully. Cigani općenito. Jednom mi je baka mrtva ozbiljna rekla da nikada ciganima ne dajem osobne predmete jer će ih zakopati i poslati na mene zlu magiju. Ako ikada netko od njih zatraži od mene neki predmet neka kažem da mi je tata policajac, da se njih boje. Nevjerojatno, ali tražili su. Rekla sam da ne smijem, da mi je zabranio tata policajac. Strah da će mi tata morati sad postati policajac radi moje laži.

P.S.
Nikad se nisam bojala vještica. Ali Mladen Grdović...čuvajte se tog tipa, pazite što vam kažem.

Image and video hosting by TinyPic


31.10.2008. | 17:12 |
29 K | P | # | ^




Ponekad mislim
da volim
samo jelena što mi je onomad
stao na put.
Mogao me ubiti
da je htio.
Mogao me ubiti
da nije.
Mogao me ubiti
iz straha.
Mogao me ubiti
iz gordosti.
Mogao me ubiti
bez razloga.
Mogao mi je
sve mi je mogao.
Gledali smo se dugo.
Toliko dugo
da je postalo svejedno.
A zatim smo se okrenuli
vukući za sobom
svaki svoju
dugačku
umornu
sjenu.

Image and video hosting by TinyPic



.


26.10.2008. | 20:37 |
36 K | P | # | ^


Sandman



Image and video hosting by TinyPic


16.10.2008. | 09:34 |
42 K | P | # | ^


ŽRTVA



Vrlo je nazgodno, naime, kada vam se usred važnog poslovnog sastanka mramornim podom dvorane za sastanke zakotrlja par goveđih očiju. Još je gore kada se svjetlo na semaforu upali ružičasto, a iz suprotnog smjera vam iz auta mahne pradjed koji je mrtav već pet godina. Najgore je ipak, kada stignete u toplo utočište vlastitog doma i pokušate upaliti svjetlo, nijedan prekidač ne reagira, osim onog u kupaoni, a taj na pritisak počinje s uključenjem u Danubius radio stanicu.
Tko zna o čemu pričam zna i uzrok navedenih simptoma. Tko ne zna blagoslovljen je urednom izmjenom sna i jave. Ja naime, nisam spavala...dugo. Toliko dugo da su stvari prešle u svoju suprotnost pa je sada istovjetno ustvrditi da ne znam koliko dugo već sanjam.
Duša se u meni osušila od nespavanja. Iz očiju mi curi pijesak. Glava mi je puna pijeska i kada klimam čuje se sipljiv bijeli šum. Ustvari sve je bijeli šum, tek povremeno prekidan prijemom TV programa sa neke udaljene planete ili možda Rusije.
Postala sam otvoreni kanal za interplanetarnu ili rusku komunikaciju. Jest da ništa od toga ne razumijem, ali bivajući polubudna rezonantna kutija, jedno sam shvatila : Oni razgovaraju preko mene. Našli su moju glavu kao sigurnu liniju i sada vode te svoje povjerljive razgovore koje ne može uloviti nikakav stealth radar.
Sa mnom je lako. Održavaju me taman toliko budnom da funkcioniram i taman toliko uspavanom da adaptiraju moje moždane valove na frekvenciju na kojoj će neometano obavljati svoju komunikaciju. U biti me ne zanima o čemu razgovaraju. Odavno već ne reagiram ni na goveđe oči koje smo secirali na satu biologije u sedmom osnovne, ni na mrtvog dedu, ni na prekidače koji ništa ne prekidaju. Čekam kada će iz udaljene arhive mog sjećanja koja nasumično oživljavaju izroniti On.
Tada ću mu reći. Reći ću mu sve. Na tu pomisao otapa mi se ledeni kamen u trbuhu,vanzemaljci ili Rusi spremaju atomski udar, otapaju se polovi, ali ja ne brinem o tome.
Zagrlit ću ga, poljubiti i zaspati.
A onda znam...jednostavno znam.
Jednostavno znam da ću tada zaspati, kao što znam i da sam samo zato pristala biti ovako Budna ...

Image and video hosting by TinyPic

Catma






10.10.2008. | 21:01 |
34 K | P | # | ^


ČUDNA NEKA NAPRAVA



Uneli su u našu veselu kuću neobičnu napravu.
I to je bila greška. Sve dotle, do tog vremena, živeli smo dinamično. Kao u razbijenom jezgru. Da su bar uneli svinju, jarca ili morskog psa ( obzirom da ih u tome niko nije mogao sprečiti) bilo bi nam lakše. Ovako...
Naseli smo na ovu prokletu napravu. Nismo se odvajali od nje. Preuzela je sve naše poslove, kljukala nas svim vrstama informacija i više nismo imali razloga da i dalje hranimo naše ionako oskudne mozgove.
Kažem, nismo se odvajali od nje. Zapravo, ona se nije odvajala od nas. Bez nje nisi mogao da sedneš na klozetsku šolju, niti da legneš u krevet sa rođenom ženom.
Dovodilo nas je do ludila njeno neprestano zujanje. Pokušali smo i da je pokvarimo. Nismo uspeli. Pomno je pratila svaku našu misao. Svaku reč. Pokret.
U prvo vreme ona je služila nama. Kasnije, mi smo služili njoj. I tako, naša vesela kuća za čas se pretvorila u nepodnošljivi pakao. Izgubili smo svaki interes za sva moguća dešavanja.
Napolju je proleće. Kakvo, kurac, proleće !
Napolju je sranje. I u nama je sranje. Naprežemo se da čujemo jebenu muziku. Ali ne. Ona više ne dopire do nas.
Lagano nestajemo. Velika porodica se smanjuje. Padamo po ćoškovima kao muve. Gledam poslednji put ovu čudnu napravu koja nas upija.
Iz nje izbija sve ono što smo nekad posedovali : i ljubav i mržnja i nežnost i pretnja i radost. Sve. Čak i moje sopstveno srce preselilo se u ovu čudnu napravu. I još kuca.

Jakov Grobarov, Vraćam se odmah
(Prosveta Beograd, 1987.)


Image and video hosting by TinyPic
Catma





08.10.2008. | 10:29 |
25 K | P | # | ^


<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>


Listopad 2014 (5)
Rujan 2010 (1)
Svibanj 2010 (5)
Travanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (7)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (8)
Listopad 2008 (5)
Rujan 2008 (9)
Kolovoz 2008 (6)
Srpanj 2008 (1)
Lipanj 2008 (10)
Svibanj 2008 (13)
Travanj 2008 (14)
Ožujak 2008 (14)
Veljača 2008 (23)
Siječanj 2008 (32)
Prosinac 2007 (5)
Studeni 2007 (29)
Listopad 2007 (20)
Rujan 2007 (36)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



da ili ne?


Opis bloga


nuclear


Linkovi


Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Forum.hr
Monitor.hr



Virtualnu kavicu pijem sa:

Mirisne misli

Ska!Ska!

dakini.Lala

Mene goli kurac vodi

Vadimastok

Kalthir

Propheta Nemo

Nemanja

Pametni Zub

Pooka

Vertebrata

Kap

eho ega

Dolphina

Odmak

Sijač luda

Xiola

Inhibitor









ajfekt

kruzsok






Usvojite nova pravila komentiranja :

Udahnite duboko.
Zamolite svoje osobno božanstvo
za sposobnost pismenog izraza Uvida koji će uslijediti.
Pročistite grlo i iz abdomena izgovorite jedno duboko
: " Hmmmmmm".
Ako vam to pomaže razgolitite se
i zauzmite pozu Rodinovog
" Mislioca".
Ne igrajte se sa spolovilom.
Odselite se od roditelja ako imate više od 35 i radno ste sposobni.
Na psihofarmacima smije komentirati samo pooka.
Spremni ?






Basta!