male price o velikom svijetu

srijeda, 27.05.2009.

Visiting Visitor

Kao što smo dogovorili dan ranije, na ovu planinu vodili su nas ljubazni članovi PD Prokletije iz Plava.

Uvjereni u narodne priče o "vječito umornim" crnogorcima, bili smo uvjereni da ćemo prije pokreta sjesti u prvu kafanu i ispijati kavu barem sat vremena, no prevarili smo senaughty. Naši prijatelji dočekali su nas orni i spremni za trenutni pokret.

polazište u selu Brezojevica, 907 mnv


Ok, rekla sam sebi, ništa od kave, ali sigurno nisu neki brzonogi. Ehm da, već nakon 10 minuta brzi tempo naših domaćina natjerao nas je da poskidamo sav višak robe sa sebe zubo.

idemo gore, na 2211 mnv


Na našu sreću dead, veliki dio puta vodi kroz šumu pa nam je to donekle olakšavalo muke da održimo korak s domaćinima.

odmor, jedan od mnogih u nizu cool


Po izlasku iz šume, vidim da se muka isplatila, već smo visoko iznad Plavskog jezera i počinjemo uživati u pogledu.



Ono što je mene jako veselilo u ovoj turi jest obilazak Visitorskog jezera.



Putem nalazimo na još dosta ostataka snijega.


i napokon, evo ga cerek


Nalazi se na sjeveroistočnoj strani planine, na 1735m nadmorske visine. Visitorsko jezero je ledničkog porijekla, nastalo akumulacijom voda u najnizem cirku Visitora. Ovalnog je oblika i spada u manja jezera.Najveća dužina jezera je 91m, širina 72m, a dubina 4,1m. Jezero je okruženo četinarskom šumom. Pored 20m visokih stabala bora, sreću se jela, molika i smrča.U toku zime jezero je zaleđeno, a preko leda napada debeo sloj snijega.


Nekad je ovdje bilo planinarsko sklonište, no na žalost, ogromna količina napadanog snijega skoro ga je sravnila sa zemljom. Baš šteta, jer ovo je totalna idila od mjestacerek.



Poseban kuriozitet Visitorskog jezera je nekadasnje “ploveće ostrvo”. To je, u stvari, travom zarastao splav, koji se danas ne kreće. Sa obalom je povezan oborenim borovim stablima, pa je lako pristupačan. Meni je nekako tanašno izgledao pa nisam ni htjela pokušavati koliko je zbilja pristupačan smokin.

Nakon jezera, idemo prema skloništu Brezojevica, do kojeg dolazimo dosta brzo, za pola sata. I naravno, odmah se bacamo na odmor i njami.



Nakon marende, ostaje nam još odraditi ovaj "uspončić" coolcool


Udari gromova su ovdje vrlo česti


Naši domaćini ovaj uspon odrađuju laka koraka, za razliku od nas ostalih. Srećom, jedino je moja gora polovica bez problema držao korak s njima, pa nam je on donekle osvjetlao obraz smijeh.



usputni pogled na Plavsko jezero, bogme smo visoko došli nut


i evo nas na vrhu Bandera, na 2211 mnv


Ima žiga zubo


pogled s vrha prema Plavu i jezeru


Od vrha nastavljamo dalje uskim grebenom. Ova dionica je za svaku preporuku.
E sad, ostaje još i spuštanje. Kad su mi rekli, mislila sam da se šale, ali trebalo se s ovog vrha strmoglaviti prema dole nut

standarno na začelju zubo


katunište Rajkova gropa


pogled s katuna


još jedan usputni odmor, ja sam već u horizontali zubo


i grupna fotka "sporonogih" za kraj naughtynaughtynaughty


Sve u svemu, Visitor je odlična tura. 1300 mnv na gore, isto toliko i dole u jednom danu, prekrasni vidici i super domaćini, što više poželjeti.

No naše avanture na Prokletijama nisu gotove. Next, Ropojanska dolina, Zastan i Buni jezerce cerek

wavewavewave

- 00:30 - Komentari (2) - Isprintaj - #

petak, 08.05.2009.

o gradu i selu ...Plav i Gusinje

Da ne ispadne kako lutamo samo po brdima i mjestima gdje nema ni "c" od civilizacije, potrudili smo se jedan dan našeg boravka u CG odvojiti za posjet lokalnim znamenitostima.
Prvi na redu je bio Plav, Gusinju najbliži grad.

Plav je mjesto neobičnih čarolija, koje krase izuzetno lijepa i prirodna jezera: Plavsko, Hridsko i Visitorsko, a kroz sam grad protiču dvije rijeke, Plavska i Komaračka. Pitomost ovog kraja zaokružuju vijenci visokih planina: Visitor, Prokletije, Maja Karanfil, Memina Planina, Kofiljača, te Meteški vrhovi, Hridski krši i Čakor.




Grad je smješten na Plavskom jezeru na 910 mnv, drugom po redu najvećem ledenjačkom jezeru na prostorima exYu. Dužina jezera je 3,5 km a širina više od 2 km. Kao pravi turisti coolcool odmah smo prionuli foto sessionu na jezeru.

orly i ja, u pozadini Visitor


Sljedeća destinacija, također istaknuta kao znamenitost je stara, drvena ili čaršijska džamija. Smatra se najznačajnijim vjerskim i povijesnim sakralnim objektom koji se ubraja u objekte nulte kategorije i kao takav je zakonski zastićen od strane države. Sagrađena je 1471.godine.



No najveća znamenitost ovdje je Kula Redžepagica.Nalazi se u samom centru grada i datira iz cca 15. stoljeća.



Sagrađena je na pet nivoa, pola od kamena a pola od kvalitetnog drveta i predstavlja biser bošnjačke arhitekture uopće.



Dolazak u Plav bio nam je i posebno zanimljiv zbog prethodno zakazanog dogovora sa članovima PD Prokletije

Dobili smo pregršt korisnih informacija, pogledali hrpu prekrasnih slika i, što je najvažnije, dogovorili sljedeću zajedničku o kojoj će biti riječi u slijedećem postu. zubo



Nakon obilaska kule Redžepagice, naši ljubazni domaćini su nam ukazali i na druge kule takve vrste, no one, na žalost, nisu uvrštene u zavičajne znamenitosti no.





Nakon šetnje gradom, vraćamo se u naše malo selo, Gusinje cerek. Ovdje smo obavljali svu opskbu, osim gorivom, za koje se ipak mora otići u Plav.

Gusinjski kraj cini jedna varosica sa desetak sela u jugoistocnom dijelu Republike Crne Gore. Gusinje se nalazi u podnozju Prokletija i razvilo se na temeljima srednjovjekovnih naselja.



Posjet Gusinju ne može proći bez posjete Ali-Pašinim izvorima.



Alipašini izvori kod Gusinja su jedno od najizdašnijih vrela i predstavljaju specifičnu, nedovoljno iskorištenu turističku atrakciju.


Vrelo čini niz od 25 izvora u podnožju brda Vezirova brada na nadmorskoj visini 925 metara. Temperatura vode je gotovo konstantna i kreće se od 5,6 do 6,6 stupnjeva.



Prema pričama koje smo čuli od mještana, ova voda bi se u budućnosti trebala flaširati, pošto je voda sa izvora iznimne kvalitete i čistoće.

Kad smo stigli na izvore, uz svu tu vodu koja onuda protiče, otvorilo se i nebo, tako da je doživljaj obilja vode bio potpun zubo. No nas to, naravno, nije spriječilo da sve obiđemo smokin.



Stanovništvo cijelog ovog kraja iznimno je ljubazno i otvoreno i uvijek će rado popričati sa novim licima u gradu.



Uza svu ovu idilu, bitna je i ova stijena u pozadini cerek. Naime, naknadno smo saznali da ista predstavlja penjalište, i to novo i dobro cerekcerekcerek



Za sve koje zanima, ovdje se nalazi vodič za smjerove u ovoj regiji.

Naravno, ovo nije sve nutnutnut. Idemo mi dalje u inspekciju. U prvom postu spomenula sam još jedan planinarski dom u dolini Grbaja. Inspekcija je bila jedini logični ishod mouthwash.

Dakle, od našeg doma, samo se vozi cesticom dalje tj dublje u dolinu. Nakon par km stvarno dolazimo i do drugog doma koji je u vlasništvu PD-a Karanfili iz Gusinja




Ispred doma su sagrađene mini kućice za spavanje. Više o ovom domu saznat ćete na Vincijevom blogu koji je tamo boravio.



Toliko o znamenitostima. Vraćamo se opet u divljinu cerek.

Next: Uspon na Visitor wave

- 01:30 - Komentari (2) - Isprintaj - #