Blog.hr

cool

pet

02/26

Prije desetak dana su nam izašle prve visibabe, a sad ih već ima gomila u dvorištu. Prvi vjesnik proljeća!!!

P.S.
Od 1.3. ovaj blog više neće postojati. Stoga ćemo preći na novi blog. Nova adresa bloga od 1.3. će biti:

https://zgmazoretkinje.blogspot.com/

- nedjelja 1.3. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Gorica), o/o ????

- ponedjeljak 2.3. u 20:00 HVU (klasifikacije), o/o Tinana

- srijeda 4.3. u ???? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Udarnik Kurilovac), o/o ????

- subota 14.3. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Slaven Belupo), o/o ????

- nedjelja 22.3. u 10:00 Hercegovačka 111 (generalna proba za Mažoret bajku), o/o Suza

- nedjelja 29.3. u 9:00 Dvorana "Zvonimir" (Mažoret bajka), o/o Suza

AUDIO OPREMA TIMA

- profesionalni audio sustav Pioneer sa pojačalom, tjunerom, CD playerima i Infinity zvučnicima
- profesionalni razglas sa pojačalom, miksetom i dva jaka zvučnika
- 2 mobilna razglasna sustava za krov automobila
- 5 aktivnih zvučnik sa akomulatorom
- 4 mikrofona među kojima tri profesonalna od kojih je jedan Shure (najbolji mikrofoni na svijetu)
- jedan mikrofon za kompjuterska snimanja
- profesionalne slušalice AKG
- 2 audio linije
- MP4 i MP3 backup

Kakva muzika je in u mažoret plesu

Svakako više nitko ne pleše na Radetzky marsch ili Most na rijeci Kway. Više nije «in» ni hooked on, ne zato što je loš, nego zato što su svi iskoristivi hooked on iskorišteni, a novi nisu proizvedeni već 10-tak godina. Trenutno je izašla iz mode latino-američka glazba, no prvenstveno zato što je 5-6 godina latino-američka glazba dominirala plesom općenito, pa tako i mažoret plesom, što je dosadilo i gledateljima, i sucima, ali i samim mažoretkinjama. No, latino-američkih ritmova još uvijek ima, barem kao dio glazbenog broja.

Svakako su popularni potpourri od 3 do 5 glazbenih brojeva u 2 minute (dakle 20-40 sekundi ili 5-10 osmica po broju). Najčešće se uzimaju najmoderniji glazbeni brojevi.

Bubnjevi su izuzetno važan dio današnjih glazbenih brojeva, što i ne čudi obzirom da su mažoretkinje step-by-beat ples i već preko 200 godina bubnjevi su bitan dio orkestara koji prate mažoretkinje. Upravo zato česta je uporaba bubnjeva kao solo instrumenata, kao instrumenata kojima se započinje ili završava glazbeni broj, ali i kao instrumenta kojim se prelazi iz jedne u drugu glazbenu cjelinu. Isto tako bubnjevi su bitni kao podloga samih glazbenih brojeva. Kvalitetne perkusije svakako su najbitniji segment glazbe koji može bitno pojačati dojam i najdosadnijih glazbenih brojeva. Ipak, treba izbjegavati previše solo perkusija jer nakon nekog vremena postanu suhoparne.

Tempa glazbe je oko 140-145 beatova u minuti. Ima slučajeva kvalitetnih brojeva koji su bili sporiji, ali čak i onih od 175 i 180 beatova. Ovo je jako riskantno i to mogu samo daleko najbolji koreografi i najbolji sastavi. Ima i primjera gdje dio glazbe ima 110, pa i manje beatova, no najčešće koreografi tada plešu dva koraka na beatu i svakako izbjegavaju stupanje.
Promjene tempa, intenziteta, glasnoće, tonaliteta, stilova, sve je češći i sve više koreografa poseže za ovom metodom. Nemalo je i krajnje ekstremnih primjera koji su se pokazali uspješnima. Posebni efekti su rezultirali i potpuno novim koracima ili koreografskim cjelinama.

EVANGELISTIČKA CRKVA U ZAGREBU

- Evangelička crkvena općina povijesno okuplja vjernike Augsburške i Helvetske vjeroispovijesti koji žive na području grada Zagreba

- neogodička crkva sagrađena je 1884. prema projeku Hermana Bollea.

- tri zvona (vjera, nada, ljubav)

- orgulje iz 1884. jedan od posljednih opusa znemenitog zagrebačkog graditelja orgulja Michaela Heferera

- U Zagrebu je Evangelistički teološki fakultet "Matija Vlačić Ilirik"

FRKA
Frka = gužva, panika, strah
Frkovito = problematično, strašno
Sranje = napraviti problem
Čumez = rasulo, nered
Derenčati, derati, vriščati = vikati, galamiti
Grintav = izbirljiv, zanovijetalo
Gundrati, grintati, jamrati, jambrati, kvocati = zanovijetati

"Koja je frka?" = Koji je problem, koja je panika
"Kaj me frka" = Baš me je strah
"Lik je zakuhal frku" = On je napravio problem
"To je frkovito" = Ovo je problematično
„E baš je napravil sranje“ = Baš je napravio problem
„Koji je čumez napravil u stanu“ = Napravio je nered u stanu
„Kaj se derinčiš“ = Zašto vičeš
„Naj se derati“ = Nemoj galamiti
„Kaj vriščiš“ = Što galamiš
„Kaj grintaš“ = Nemoj zanovijetati
„Stalno jambraš“ = Stalno zanovijetaš

DEDA KOJI JE U TRAMVAJU SVIRAL HARMONIKU
Sredinom osamdesetih u tramvaje (najčešće dvojku) je povremeno dolazio vrlo stari djedica koji je svirao harmoniku, te nakon dvije-tri stanice, spustio šešir i vrlo pristojno i pokorno molio novac. Svakome tko bi mu dao ljubazno bi se zahvalio. Svi su mu nešto dali, čak i mularija (srednjoškolci). Kako je bio vrlo star i slab, uvijek bi mu neki đak pomagao spustiti se iz tramvaja.

Jednom smo ga pitali zašto prosi lovu. I sa suzama u očima je rekao „sinek dragi, cijeli život sam teško delal, dočekal sam penziju koja je tak mala da od nje nemremo živeti, žena mi je jako betežna (bolesna) i nepokretna, pa ja pokušavam nekaj prikupit za kruh dok još mogu“. Nikad to nije govorio dok je molio novac. Toliko emotivno strašno da još dan danas pamtim te njegove riječi. A taj stari dedica kojem ni ime ne znamo, je ušao u zagrebačke legende (i najtužnije zagrebačke priče) iako to zapravo i nije želio.

SA UTAKMICE DINAMO-RIJEKA -

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja

uto

02/26

BILI SMO U POLJSKOJ

zgmazoretkinje.blog.hr

Uprava je bila u Varšavi i Lublinu od 13.2. do 18.2. na Connectu, ogromnom kontinentalnom godišnjem skupu zrakoplovaca. Tamo smo radili za jedan aerodrom regije na pregovorima za nove letove sa avion kompanijama. Imali smo sastanke sa 11 avio kompanija i isti su bili više nego uspješni.

- nedjelja 1.3. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Gorica), o/o ????

- ponedjeljak 2.3. u 20:00 HVU (klasifikacije), o/o Tinana

- srijeda 4.3. u ???? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Udarnik Kurilovac), o/o ????

- subota 14.3. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Slaven Belupo), o/o ????

- nedjelja 22.3. u 10:00 Hercegovačka 111 (generalna proba za Mažoret bajku), o/o Suza

- nedjelja 29.3. u 9:00 Dvorana "Zvonimir" (Mažoret bajka), o/o Suza

OSTALI ALAT TIMA
Osim 58 velikih i 15 malih alata za vrt ured ima:
- 53 veliki alat (bušilice, brusilice, cirkular, električni odvijač, ubodnu pilu...)
- multifunkcionalni radni stol
- 224 malih alata (klješta, odvijače, labele, lopatice...)
- 8 kutija za alat i 3 velika ormara za alat
- 10 velikih kutija matica, čavala, tipli idr.
- troje lojtre
- zaštitnu opremu

ZAŠTO SE TRAŽE OCJENE

Jedina važnija aktivnost naših mažoretkinja su njihove školske ili studentske obveze. Škola i fakultet su prioritet svih prioriteta. I to je jedan od najvažnijih principa Zagrebačkih mažoretkinja.

Upravo radi toga Zagrebačke mažoretkinje imaju stalni nadzora nad ocjenama svojih članica. Ocjene na uvid se traže najmanje dva puta godišnje, a po potrebi i češče. Locira li se problem razgovara se sa roditeljima, razrednicima, pedgozima, ravnateljima. U slučaju ozbiljnih problema sa ocjenama tim postupa na slijedeći način:

1. upozorava članicu i daje joj rok
2. osigurava pomoć druge mažoretkinje, a koji puta i profesionalne instrukcije, nemalo puta i Šef uči sa mažoretkinjom
3. privremeno degradira i/ili suspendira mažoretkinju
4. trajno suspendira mažoretkinu, tj. isključuje je iz sastava.

U nekoliko slučajeva bili smo prisiljeni na ovu najstrožu mjeru, no ponosni smo na to da smo velik broj djevojaka ostalim mjerama uspjeli "vratiti na pravi put". Iskerno, uz sve uspjehe Zagrebačkih mažoretkinja, daleko sam najponosniji upravo na ove postignuča.

BANSKI DVORI

Banski dvori su povijesna zgrada na zapadnoj strani Markovog trga. Zgrada je bila dom hrvatskih banova od 1809. do 1918. Danas su sjedište Vlade Republike Hrvatske.

Kompleks se sastoji od dvije zgrade koje su povezane i tvore jedan blok zgrada okružen sa trgom i tri ulice Gornjeg grada. U zgradama postoje dva dvorišta. Zgrade su napravljene u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća.

Zgrade su napravljene na mjestu kuće bana Petra Zrinskog koja je zaplijenjena nakon urote Zrinski-Frankopana 1671. Netom prije stvaranja Banskih dvora ovdje je bila reprezentativna palača Ivana Kulmera koju je nakon velikog požara počeo graditi 1801. i nedovršenu je prodao 1808. Zemaljskoj vladi. Vlada tada dovršava palaču za najviše sudove i stolovanje Hrvatskog bana. 1837. kupljena je i kuća obitelji Rauch koja je postala sjeverni kompleks Banskih dvora. U Banskim dvorima umro je i ban Jelačić. 1850. iz ove zgrade uvedena je telegrafska žica kojom je Zagreb povezan sa Bečom.

Nakon raspada Austro-Ugarske u Banskim dvorima je stolovala Vlada Države SHS. Od 1929. ovdje je stolovao ban i administracija Savske banovine, a od 1939. i vlada Banovine Hrvatske. Za vrijeme NDH ovdje je bio ured Ante Pavelića i sjedište ustaške vlade. Od 1945. u zgradi je bilo sjedište Izvršne vlasti i predsjedništva SR Hrvatske. Od 1990. Banski dvori su bili sjedište predsjednika i Vlade RH. 7.10.1991. Banske dvore je raketirala JNA kako bi ubila predsjednika Tuđmana, Stjepana Mesića i Antu Markovića. Slučajnošću svi su preživjeli a zgrada je znatno oštećena. Nakon toga predsjednik seli u Predsjedničke dvore na Pantovčaku, a u Banskim dvorima ostaje sjedište Vlade.

KLETI
Kleti = psovati
Kuneš = psuješ
Kletva = psovka
Zašpotati = prekoriti
Ferdamani = proklet
Jezuš Marija = Isuse i Marijo, Isuse i Majko Božja
Jesemti gajde = manji, simpatičniji oblik psovke
Isus te nemaj rad = manji polusimpatičan oblik psovke i naglašavanja
Odi vrit = polusimpatičan oblik psovke, lagano upozorenje
Bemti, jesemti (iza toga ide imenica), jesem ti gajde = polujaka psovka
Bigulica, bem ti bigulicu, jesem ti bigulicu = zapravo ne znači ništa, nego je poštapalica koja psuje „tešku sudbinu“, a zapravo je tlapnja koja tješi onoga kojem je teško
Saperlotski saperlot = boga mu božjega (ozbiljna psovka i prijetnja)
In gotes vil = za ime boga (naglašavanje nečega)
Bedastoće = gluposti

“Kaj kuneš“ = zašto psuješ
„Naj me kleti“ = nemoj me psovati
„Ti si ferdamani prasec“ = Ti si prokleta svinja
„Jezuš Marija, si ti normalan“ = Isuse i Majko Božja, ti nisi normalan
„Odi vrit s tim bedastoćama“ = ostavi me se sa tim glupostima

TEKME
Osamdesetih je bila velika stvar nabavit kartu za neku tekmu u Zagrebu. Masu put se kupovalo duge (švercane karte) od tapkaroša (preprodavača) da bi se bilo u dvorani ili na stadionu. Tri su se stvari gledale i tribine su uvijek bile prepune. Išlo se na Dinamo i drukalo se (navijalo) iz dubine svoje duše i punog glasa. Ništa manje se nije navijalo ni za Cibose (Cibonu). Jedno vrijeme išto se na hokej na Medveščak. Manje ljudi je išlo na vaterpolo, a gotovo nitko na rukomet. Najveći cirkus je bio kad je u Zagreb dolazio Partizan ili Zvezda. Onda smo morali na tribine!

Cibonin uzvik je bio „heja, heja Cibosi“, a Dinamov „Dinamo-Zagreb“. Kupovalo se zastave, šalove, kape, pjevalo navijačke pjesme, skupljalo se sličice, postere... Na stadion ili Dom sportova (kasnije Ciboninu dvoranu) išlo se obiteljski (tata sa sinovima) ili u „ekipi“ tj. dečki jedne škvadre.

Sastavni dio tribina bilo je urlik „Kikiriki, koštice, zanimacija za zube“ uz koji su prodavači prodavali kikiriki, bademe, lešnjake, koštice, kokice... te pivu i dvije-tri vrste sokova.

DVD BREZOVICA -

fotke: DVD Brezovica

uto

02/26

UPRAVA BILA U RUMUNJSKOJ

zgmazoretkinje.blog.hr

Uprava Zagrebačkih mažoretkinja je od petka do nedjelje bila u službeno u Rumunjskoj, u Cluj Napoci, Gherli i Oradei. Sastanci su bili vrlo uspješni.

- subota 14.2. u 13:45 sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o Kos

- nedjelja 1.3. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Gorica), o/o ????

- ponedjeljak 2.3. u 20:00 HVU (klasifikacije), o/o Tinana

- srijeda 4.3. u ???? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Udarnik Kurilovac), o/o ????

- subota 14.3. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Slaven Belupo), o/o ????

- nedjelja 22.3. u 10:00 Hercegovačka 111 (generalna proba za Mažoret bajku), o/o Suza

- nedjelja 29.3. u 9:00 Dvorana "Zvonimir" (Mažoret bajka), o/o Suza

VRTNI ALAT TIMA
- 3 kosilice
- 1 stroj za rahljenje trave
- 2 ručne flekserske kose (jedna velika i jedna mala)
- 1 veliki trimer za grmlje
- 1 mali trimer za ukrasno bilje
- 1 metarske škare za za rezanje grana
- 2 električne i 4 ručne pile
- 2 stativa za piljenje i druga fiksiranja
- 2 tačke
- agregat
- 2 tlačne prskalice
- dva velika šlaufa za zaljevanje
- 32 komada velikog alata (lopate, grablje, motike, vile, metle...)
- 14 komada malog alata za cvijeće (škare, lopatice, motičice...)
- 10 različitih kanti
- rudle
- platforma na 4 kotača za transport vrtne opreme
- multifunkcionalni remen za mali vrtni alat

FOTOGRAF

Službeni fotograf prati Zagrebačke mažoretkinje na najvažnijim nastupima, sastavni dio je stručnog stožera koji odlazi na prvenstva, snima na koncertima, smotrama, sa nama ide na turneje. Službeni fotograf snima i službene fotke predvodnica, tima, pojedinih grupa, radi foto-sessione.

Zagrebačke mažoretkinje su do sada imale četiri službena fotgrafa. Već osam godina službeni fotograf tima je Željko Bakšaj Žac. Žac je fotić na Dinamu, Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji, Ciboni i nizu drugih sportskih organizacija. Nakon što je više puta snimao naše mažoretkinje na utakmicama Dinama i repke, predložio nam je suradnju, koju smo objeručke prihvatili.

Nevjerojatna energija koju naš fotić Žac ima, volja da bude uvijek i svaki puta na mjestu događaja, enormna kreativnost, marljivost, to su odlike koje stoje iza izvanrednih fotki koje napravi Žac. Do sada je napravio više desetaka tisuća fotki, među kojima su i neke najbolje fotke u povijesti tima. Žac ne bilježi samo povijest tima, Žac je stvaran dio tima, on se ulovi raditi što god treba i ne čeka da ga zamolimo. Tako je Žac i vozač, i pomaže utovariti autobus, i animator, i security, i administrator poglavito na putovanjima, i organizator, i na play backu je na turnejama, bio je i bubnjar, Žac peče roštilj, igra igre, Žac je kartaški partner, Žac u Ljetnom kampu nabavlja i sa trenerima poslužuje hranu, Žac donosi kolače na treninge i aktivnosti tima, zapravo Žac je… Ma Žac je neponovljiv. Žac je, ali ono stvarno, dio tima, jedan od nas!!!!

Hvala ti Žac!

MEŠTROVIĆEV PAVILJON
Meštrovićev paviljon je višekratno mijenjao svoje nazive i funkciju. Izgrađen je 1938. kao Dom likovnih umjetnosti kralja Petra I i trebao je biti umjetnička galerija. Meštrovićev paviljon se naziva zato što ga je projektirao poznati hrvatski kipar Ivan Meštrović.

Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske bio je pretvoren u džamiju, a taj naziv (kao i trg na kojem se nalazi) je među purgerima nosio i cijelo vrijeme tijekom komunizma iako je bio iz vremena NDH, te ga pravi zagrepčanci koriste i danas. 1947. su srušena tri minareta (visoka 45 metara) koji su sagrađeni za džamiju, ali je ostavljen zdenac pred glavnim ulazom. Paviljon je tada postao Muzej revolucije. Nakon Domovinskog rata zgradi je vraćena osnovna funkcija te se zove Dom hrvatskih likovnih umjetnika.

U Domu se održavaju različite izložbe i koncerti. Paviljon je rekonstruiran 2001. godine, a park gradskog trga 2019.

GLUPARIJE
Gluparije, bedastoće, bedarije = gluposti
Kajgotarije, nonsensi = gluposti, neistine
Brijati, baljezgati, laprdati = pričati gluposti
Zabrijati = zamisliti, flertati
Filozofirati = puno pričati, praviti se pametan
Tlačiti, smarati = zamarati
Prodavati muda pod bubrege = izmišljati, uvjeravati nekoga u neistinu
Kleti =psovati

„Kakve su to bedarije“ = Kakve su to gluposti
„Kaj pripovedaš kajgotarije“ = Ne govoriš istinu
„Kaj briješ“ = Ne pričaj gluposti
„Daj ne brij“ = Ne pričaj gluposti
„Daj zabrij“ = Zamisli
"Zabrijal si" = Pogriješio je
"Kaj si zabrijal" = Odlutale su ti misli
"S kim je zabrijala" = Sa kime je flertala
„Joj kaj tu filozofiraš“ = Prestani se praviti pametan
„Nemoj me tlačit“ = Prestani me zamarati
„Daj nemoj prodavat muda pod bubrege“ = Ne izmišljaj

RIBICE KOD MIMICE
Jeftin i fin obrok u podrumu Jurišićeve 21 otvoren je 1945. kao točionica vina, a 1949. je počeo nuditi i znamenite ribice. Generacije purgera govore "Idemo na ribice kod Mimice", tamo odlaze na brzi, fini i jeftini obrok, vode tamo frendove, klince...

Prije 40 godina išli samo na sardine sa pomfijom i šnitu-dvije odrezanog kruha uz jednostavnu cugu, da bi sve to pojeli stoječki u zadimljenoj prostoriji. Danas je prostor obnovljen iako je zadržao onaj retro štih iz šezdesetih, uključujući i tetu na blagajni okruženu zidovima. No, u ovom lokalnom fast food restoranu više se ne puši, a izbor hrane je nešto veći, a visoki stolovi su dobili i visoke barske stolice pa možete sjesti dok jedete. Osim sardina, sada se mogu naručiti i skuše s krumpir salatom, lignje i gavuni, a i izbor pića je nešto bolji. Ribice kod Mimica su istinski onaj duh Zagreba od prije, iako nekako nemaju više onaj pravi feeling onih ribica i ambijanta od prije 35 godina kad smo moj best friend Miki i ja dijelili porciju tako da je jedan jeo od glave do pola, a drugi od pola do repa.

SA PROMOTIVNOG NASTUPA -

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja

pet

02/26

NOVA PRAVILA TRENINGA

zgmazoretkinje.blog.hr

Jučer su iznesena nova pravila treninga pred trenere i pred Savjet. Dosta toga se mijenja.

- subota 14.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o ????

- subota 28.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Gorica), o/o ????

MASKOTA TIMA

Maskota Zagrebačkih mažoretkinja je plava vjeverica, a metar veliku maskotu sa prvih 50-tak medalja čuvamo u uredu.

No, živa maskota tima je naš pas Vili, koji je istinski suvenir našeg ureda, a kojeg je tim udomio iz Doma za napuštene životinje Dumovec.

Prije Vilija imali smo Bonney, koja je sa timom bila 16 godina.

Na natjecanja i druge najvažnije nastupe sa nama ide Plavko, službena maskota GNK Dinama.

DRUM LINE

Bubnjarska sekcija Zagrebačkih mažoretkinja (Drum-line) trenutno ima 20 bubnjara i 23 udaraljke. Drum-line prati Zagrebačke mažoretkinja na nastupima, te na turnejama.

Tri su sekcije drum-linea koje imaju zasebne ritmičke cjeline
- Tenori i snerovi (doboši) - voditelj sekcije S.Šćuric
- Casse (veliki bubnjevi) i činele - voditelj sekcije I.Memić
- Trio i quadro tomovi - voditelj sekcije A.Šćuric

Casse se udaraju velikim batovima, tenori i snerovi malim batovima, a tomovi palicama.

Drum line ima 16 ritmičkih sljedova koji se kombiniraju u jedan ritmički komplet. Sadašnji ritmički komplet traje oko 6 minuta. U nastupima drum line ima i pojedine strojeve radnje koje izvodi.

Drum line radi i posebne koreografije, pa čak i posebne ritmičko-muzičke točke.

Povjerenik za Drum line je Orijana Nikolić, a voditelj Alen Šćuric.

I. (NAJSTARIJA) GIMNAZIJA U ZAGREBU
Najstarija gimnazija u Zagrebu je iz 1607. godine, a organizirali su je Isusovci. No, najstarija zagrebačka javna gimnazija je I. gimnazija, koja je radom započela 20. runa 1854. godine, tada pod nazivom "Realna gimnazija".

Prva lokacija škole bila je Vrazovo šetalište. Dvije godine kasnije gimnazija se seli na Strossmayerovo šetalište, da bi 1895. godine preselila na Rooseveltov trg, zgradu dizajniranu za gimnaziju. Iz te zgrade seli se 1986. godine zbog zbirke Ante Topić Mimare, da bi na koncu svoju zgradu dobila 1992. u Novom Zagrebu.

Danas škola ima 50 profesora i preko 600 učenika.

Najpoznatiji učenici I. gimnazije:
- August Cesarec, književnik
- Dobroslav Cesarić, akademik i pjesnik
- Vladimir Devidé, akademik, istaknuti matematičar i japanolog
- Villim Feller, istaknuti matematičar i sveučilišni profesor u Kielu, Stockholmu, Kopenhagenu, Lundu, Princetonu i Providenceu.
- Oton Gliha, akademski slikar
- Dragutin Gorjanović-Kramberger, paleontolog, arheolog i geolog, otkrivač krapinskog pračovjeka
- Ivo Josipović, skladatelj, sveučilišni profesor i bivši predsjednik Republike Hrvatske
- Boris Magaš, akademik i arhitekt, projektirao Poljudski stadion u Splitu
- Vatroslav Mimica, filmski redatelj, scenarist i producent
- Vladimir Prelog, znanstvenik i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju
- Vjekoslav Šutej, dirigent
- Zoran Milanović, predsjednik RH i bivši premijer RH

I. gimnaziju je završio i naš Šef (još na Rooseveltovom trgu)

Zgrada I. gimnazije na Rooseveltovom trgu (danas Muzej Mimara)

FRIK
Frik = čudak, luđak, zaluđenik, osoba koja se bavi neuobičajenim stvarima ili vodi neprilagođen stil života, na primjer hobijem van „normalnog“ nivoa, i kojoj ta stvar može činiti čak i životnu svrhu
Zveknut, bedast = udaren, zvrkast
Bedak = blesav
Blento = blago glupava osoba
Glupson, gluperda = glupan
Krele, krelac = kreten
Prošvical, prošvicat, skrenul = poludjet
Tukača = budaletina (ženska)
Trotl = šeptlja, nesposobnjaković, blesan, zločesto dijete
Šlampav = neuredan, aljkav
Šlamperaj = loše odrađen posao
Potepuh = lutalica, skitnica
Jopec = klaun
Bilmez = neogovorna osoba (niži oblik luftbrenzera)
Pacer = čovjek koji krivo radi
Norec, norc = divljak
Noriš = divljaš
Fakin = mangup
Fakinerija = mangupi
Zagrebački fakin = zagrebački mangup, koji provodi gradske manguparije
Luftbrenzer, ništkoristi, zgubidan = propalica

„Isuse koji je to frik“ = Isuse, koji je to čudak
„On ti je frik za avione“ = On je zaluđenik za zrakoplovstvo
„Lik je totalno prošvical“ = osoba je potpuno poludjela
„Fakat je šlampav“ = baš je neuredan
„Koji si ti bilmez“ = kako si ti neodgovorna osoba
„Kaj noriš“ = što divljaš
„Baš si fakin“ = stvarno si mangup
„Trotl jedan“ = Kad se djetetu kaže trotl onda ste obično na njega ljuti, i na taj način ga se prekori. No, moguće je da se odrasloj osobi kaže: "A jesi trotl", što je najniži nivo preijekora ili uvrede, te onda znači kao "jesi konjina" ili "baš si budaletina"

SUPERMINT I DR.
Danas je količina bombona i drugih slatkiša ogromna. Prije smo imali bitno manje toga, daleko manje uvoznog, puno toga "domaćega", daleko više nezdravoga, ali neki slatkiši su stvarno bili legendarni. Neki od tih legendarnih su preživjeli i do danas.

Bronhi je bio tamni, ljut i ljepljiv bombon (lijepio se za gornje nepce i teško se skidao). Istinski odbojno i čisti je mazohizam jesti ga. Ali od "Bronhija se lakše diše", pa si ga povremeno priuštimo i danas. Ni blizu kao prije, no koji puta za dobra stara vremena... Još gora varijanta Bronhija je Nerro, sa dimnjačarem kao zaštitnim znakom.

Uz to imali smo Pepermint i Supermint (sa rupom u sredini) koji su stvarno služili za borbu protiv lošeg zadaha i bili na bazi metvice, Slovenci su radili neko čudo od ljekovitih biljaka pod imenom Herba, pa Rondo C koji je bio nešto između Superminta i vitaminskog bombona blago kiselkastog okusa, Cedevita je imala svoju paletu bombona sa vitaminima...

Jedan od popularnijih voćnih bomobona bio je slovenski Šumi Visoki C, te osječki Plavi 9. No, u toj kategoriji daleko najbolji je bio Krešev Ki-Ki, pa nije ni čudo da je preživio do danas. Kraš je imao i tvrde bombone 505 sa crtom, te Mentol. Proizvodio se i Kavabon na temelju kave koji vas je navodno držao budnim. Moš si mislit. Ko ludi smo kupovali i PEZ sa poznatim i brojnim figuricama iz kojih se jeo.

Vrlo čudan bombon je bio Vau-vau, koji je bio čisti obojani šećer u obliku malih psića, a prodavao se u psećim kućicama. Imali smo i one prahove u vrećicama (ne mogu se sjetiti kako su se zvali) koji su bili full kiseli i pucketali su u ustima, a na jeziku je taj otrov ostavljao ljubičast, plav ili žarko crven trag, što nas je posebno veselilo. U toj kategoriji su bili i Fla-Vor-Aid sokovi.

SA UTAKMICE DINAMO-SLAVEN BELUPO -

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja

i SA UTAKMICE DINAMO-VELIKA GORICA

sri

02/26

ORIANA DOBILA NOVI POSAO

zgmazoretkinje.blog.hr

Naša bubnjarka Orijana Nikolić je napredovala i nakon 28 godina kao vozačica tramvaja postala je kontrolorka vozača i prometa ZET-a. Bravo mačka! Istovremeno Robertina Nikolić nam je diplomirala na Prometnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bravo Nikolići!

- subota 14.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o ????

- subota 28.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Gorica), o/o ????

TRANSPORTNE KUTIJE

Kako transportiramo veliku količinu opreme na natjecanja, turneje, Ljetni kamp, team-buildinge idr. imamo:
- dvije velike aluminijske kutije veličine 1,20x1,00x0,80 metara (1 m3)
- dvije velike željezne kutije 2x0,6x0,8 metara (1 m3)
- 4 velike plastične kutije za casse (veliki bubanj)
- 5 manjih plastičnih kutija za tenor-bubnjeve
- 2 veće transportne plastične kutije 0,6x0,3x0,3 metra
- 5 manjih transportnih plastičnih kutija
- 33 plastične kutije za transport kapa
- 51 službenu torbu za transport uniformi

INCIJACIJA
Inicijacija je procedura kojom se na propisan ceremonijalni način proglašava nove razvodnice i predvodnice Zagrebačkih mažoretkinja. Svrha inicijacije nije samo tradicija Zagrebačkih mažoretkinja, nego i učvršćivanje zajedništva tima.

Inicijacija se priprema nekoliko tjedana prije, dogovorom oko datuma sa Gradskom skupštinom gdje se ista održava. Potom se pribavlja sva logistika, prepravlja se sinopsis za inicijaciju, obavi se razgovor sa upravom Gradske skupštine, obavijeste se mediji, i obavi se proba sa predvodnicama u uredu. U Skupštinu dolazimo nekoliko sati ranije kako bi mogli sve pripremit.

CAFNŠRAJT
Inicijacija počinje Cafnšrajtom, starom zagrebačkom tradicijom kojom su svi vojnici hodali gradom sa bakljama kako bi obilježili postavljanje novog zapovjednika zagrebačkog garnizona. Zagrebačke mažoretkinje obnovile su Cafnšrajt kod proglašenja svojih predvodnica i razvodnica

- Prvo sve mažoretkinje pale baklje na baklju prve predvodnice
- Na čelu kolone su ključevi grada Zagreba, koje čuvaju Zagrebačke mažoretkinje, iza njih zastave Zagreba, a potom baklje
- Cafnšrajt prolazi centrom grada
- Pred Skupštinom grada se uvijek skupi mnogo roditelja, bivših i sadašnjih mažoretkinja
- Potom mažoretkinje pale svijeće na svojim bakljama koje gase
- Nakon procedure prisegne se na zagrebačku zastavu sve mažoretkinje sjedaju na svoje unaprijed predviđene pozicije
- Potom se gase svijetla, prostorija ostaje osvijetljena samo svijećama svih mažoretkinje, zatraži se od publike da napuste prostoriju, te se zaključavaju vrata

Ostatak inicijacije je tajan i znaju ga samo i isključivo mažoretkinje Seniorskog 1A sastava.

Poseban dio inicijacije je u drugoj prostoriji Gradske skupštine gdje se održava inicijacija za 1. predvodnicu, no tu inicijaciju ne znaju čak ni ostale mažoretkinje S1A nego samo 1. predvodnice. U svakom slučaju ta inicijacija je toliko emotivna da je Viki tijekom inicijacije hiperventilirala, a nakon nje rekla: "Mogu samo reći wooow. Bez riječi sam. Ovo je stvarno veliko". A kada ju je prošla Dotoreja Kukolja rekla je: "Sada tek shvaćam koliko je sve to veliko i kakvu sam funkciju preuzela".

Nakon predvodničke inicijacije sam kraj inicijacije je otvoren za publiku, a na kojem bivše predvodnica polaže ruku na rame nove predvodnice, a ova obznanjuje da ona preuzima tim

Na kraju nova predvodnica sprema ključeve grada

Potom svi čestitaju i salutiraju predvodnici

CEH
Na kraju inicijacije je "plaćanje ceha", što je stari zagrebački običaj u kome novopostavljene predvodnice i razvodnice mora počastiti sve kolegice i okupljene. Ceh se obavlja u izložbenoj dvorani Gradske skupštine i zapravo je jedan ukusan domjenak na kojem ima i domaćih kolača, torti, razne klope i cuge.

PREDOVDNIČKI PRSTEN
Dio inicijacije je i predvodnički prsten kojeg predvodnica dobiva u trajno vlasništvo. Prsten je od bijelog zlata, sa 4 safira, radi ga ručno i po mjeri poznata zagrebačka draguljarnica "Dijamant", a predvodnica će ga do kraja života nositi na svim događajima Zagrebačkih mažoretkinja na kojima prisustvuje.

ZAGREBAČKE KULE

Grad je imao 13 kula, no danas su sačuvane samo 3.

Najveća sačuvana gradska kula Lotrščak je na južnoj strani i nazvana je tako jer je uz nju bilo zvono koje se oglašavalo ljeti u 22, a zimi u 21 sat kako bi građani ušli u grad prije zatvaranja svih gradskih vrata. Zvono se zvalo Campana Latronculorum ili zvono pljačkaša, što su purgeri iskrvili u "lotrijaš" i jasno da je kula onda dobila i tako iskrivljeno ime. Kula je sa krovištem i kupolom visoka 30 metara. Kula je dovršena 1266. godine. Debljina zidova kule je 195 cm.

Na kuli Lotrščak od 1.1.1877. top svaki dan označava podne. Grički top je pucao u podne zato da građani koji su radili na poljima u ravnici južno od Gradeca krenu prema Gradu na ručak, koji je za građanstvo bio u 13 sati. Pravi zagrepčanci po pucnju uvijek pogledaju na sat, da vide jel im sat "dobro ide". Grički top nije pucao tijekom i još 10 godina nakon Prvog svjetskog rata, kraće vrijeme tijekom Domovinskog rata, te od 28.3. do 11.5.2020. radi posljedica potresa. Tijekom Domovinskog rata kad bi top puknuo mi studenti koji smo jurili na Gornji grad na predavanja uvijek bi umirali od smijeha jer bi par ljudi bilo na podu pokrivenih ruku preko glave, što su uvijek bili stranci (NATO, novinari, diplomati) koji su mislili da se grad bombardira. Današnji topnik je Alem Tutundžić koji je funkciju preuzeo 2008. godine od legendarnog topnika Stjepana Možare koji je otišao u mirovinu. Topnik nosi tradicionalnu svijetloplavu uniformu.

Popov toranj se nalazi na sjevernoj strani Gradeca. Toranj je nastao sredinom 13. stoljeća. Ime je dobio jer je bio vlasništvo zagrebačkih biskupa, a ne Gradeca. Naime, Kaptol nije imao pravo na zidine, pa su svećenici kod navala neprijatelja tamo selili vrijednost i blago Kaptola, te se u kuli skrivali. Kula je tek od 16. stoljeća dio gradskih zidina. U Popovom tornju se nalazi Zagrebačka zvjezdarnica od 5.12.1903. godine.

Kamenita vrata su kula i jedina očuvana gradska vrata. Sagrađena su u 13. stoljeću, a današnji oblik su dobila 1760. godine. Iznad vrata nalazi se predivna dvorana Družbe Braće Hrvatskog Zmaja, unutar prolaza nalazi se tipični srednjevjekovni dućan "Pod boltom", a uz sama vrata je i omanja kula koja je bila dio obrambenog objekta. Unutar Kamenitih vrata nalazi se oltar na kojem je slika Majke Božje od Kamenitih vrata koje je čudom preživjela veliki požar 30.5.1731. godine. Ova slika je simbol Zagreba, po njoj je Zagreb dobio zaštitnicu u Majci Božjoj, a Dan grada se slavi upravo na dan kada je slika pronađena nakon požara. Na Kamenitim vratima purgeri pale svijeće kada im se ostvarila neka velika želja, te se time zahvaljuju Bogu i Majci Božjoj (npr. prošli ste težak ispit, preživjeli tešku bolest, ostvarila se željena ljubav...).

Na sjevernoj strani Kamenitih vrata nalazi se kip Dore Krupićeve koji je napravio Ivo Kerdić, a na južnoj strani spomenik Sv.Jurja koji su napravili austrijski kipari Winder i Kompatscher. Odmah do Kamenitih vrata nalazi se druga najstarija ljekarnica na prostoru Hrvatske (neprekidno radi od 1355.). Nasuprot ljekarnice nalaze se lanci sa HMS "Victorye" Nelsonova broda iz znamenite bitke kod Trafalgara. I oprez, na Kamenitim vratima postoje po dva željezna stupa koji vrata dijele na tri dijela. Legenda kaže da se ne smije prolaziti kroz srednji prolaz (između dva stupa) jer isto znači nesreću.

Kaptol je kasnije dobio zidine i kule, a sačuvano je samo 6 kula oko Katedrale.

ZA NA PUT
bagaža = prtljaga
kofer, kufer = kovčeg
ruksak = ranac, telećak
pederuša = torbica oko struka
neseser = kovčežić za šminku ili nakit
manircig = pribor za manikuru
pinklec = zamotuljak (često se nosio na štapu pa na ramenu)
muf = krzneni grijač za ruke
škrlak = šešir za izvan kuće (put, posao, grad), a purgeri su imali nekoliko škrlaka, onaj najbolji i najskuplji za mise, svadbe, putovanja, onaj srednji za posao i odlazak u grad, te onaj najstariji za u trgovinu ili kvart, za dvorište je bio kačket

„Pinklec na rame put pod noge“ = zamotuljak na rame put pod noge

CHARLIE
U predhodnim člancima ovog serijala vidli smo da Zagreb ima kafiće u kojima se skupljaju slikari i kipari, književnici i pjesnici, boemi, studenti, inteligencija, a eto, imao je i lokal u kojem se skupljaju političari, barem dok nisu na vlasti, a uz njih i suci, fiškali (odvjetnici) i policajci. Legendarni Charlie na uglu Gajeve i Bogovićeve. Charlie je bil alternativna politička pozornica, u njemu su se dogovarali politički potezi, akcije, paktovi, sporazumi. Kak je istaknul Vlado Gotovac "Charlie je lokal iz kojeg kreću sve političke akcije". Charlie je i početak špice, lokacije između Gajeve i Cvjetnog placa na kojoj se mora biti viđen, poglavito subotom prije ručka. Inače Charlie je tek omanji zagrebački birc u čijem zatvorenom dijelu ima tek par skučenih stolova, no zato ima prekrasnu veliku terasu ispred lokala koja je na izvrsnoj lokaciji sa pogledom i na Bogovićevu i na Trg bana Jelačića. Lokal je 1972. otvorio bivši Dinamovo nogometaš Marko Braun Charlie, a od njegove smrti 2004. lokal vodi njegova supruga Zdenka.

Charlie je već neko vrijeme zatvoren, a Fina je podnijela prijedlog o pokretanju stečaja jer tvrka ne izvršava plaćanja u neprekidnom razdoblju od 120 dana. Još jedna zagrebačka legenda odlazi u prošlost.

SA EUROPSKOG PRVENSTVA U BARU - 15. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja

...kraj!

pet

01/26

TIM IDE U KINU

zgmazoretkinje.blog.hr

Zagrebačke mažoretkinje idu na turneju u Peking i Shenzhen (Kina) od 21.10. do 1.11., 11 dana. Evo i nekoliko podataka o turneji:

Država: Kina
Grad: Peking (Beijing) i Shenzhen
Vremenska zona: +6 sati na Hrvatsko vrijeme (kad je kod nas 12 sati, tamo je 18)

Ukupno ćemo preći: 20.076 km, od čega 18.806 km zrakom i 1.270 km cestom, Peking-Shenzhen je 2011 km.

Klima: U Pekingu će temperatura biti oko 15°C, tijekom noći pada do 9°C. U Shenzhenu će temperatura biti oko 26°C, tijekom noći pada na prosječno 23°C.

GDJE IDEMO

Kina je druga najveća država svijeta, koja ima 1,4 milijardu stanovnika (360 puta veća od Hrvatske) i BDP od nevjerojatnih 19,4 trilijardi USD (171 puta veći od Hrvatske).

Peking (Beijing) je glavni grad Kine. Grad ima 21,9 milijuna stanovnika (metro zona 23 milijuna stanovnika), dugi je najveći grad na svijetu (odmah nakon Shanghaia). Peking je tradicionalni grad sa velikim brojem povijesnih i turističkih znamenitosti. Grad je osnovan 1045. godine prije Krista (star je 3071 godinu) i jedan je od najstarijih gradova na svijetu.
Peking ima čak 91 sveučilište sa stotinama fakulteta. Gradski BDP je 747 milijardi USD. Grad ima dva velika aerodroma (svaki kapaciteta po 100 milijuna putnika), nekoliko linija super-brzih željeznica, podzemnu željeznicu sa 22 linije i 608 km pruga, te više od 1000 linija autobusa i trolejbusa. Grad ima 7 znamenitosti upisanih u UNESCO baštinu, te je sjedište najvećeg broja mega-kompanije sa Global 500 liste na svijetu.

Broj stanovnika: 31 puta veći od Zagreba i 5,5 puta veći od cijele Hrvatske

Shenzhen je 3. grad po veličini u Kini i jedan od najvećih gradova na svijetu koji ima 17,6 milijuna stanovnika (23,3 milijuna metro zona). Grad je jedan od subprovincijalnih gradova Kine. Grad je doslovce spojen sa Hong Kongom i na samom je jugu Kine. Grad je drugi na svijetu po broju nebodera. Grad datira iz 331 godine prije Krista (star je 2357 godina). Grad ima 517 milijardi USD BDP.

Broj stanovnika: 25 puta veći od Zagreba i 4,5 puta veći od Hrvatske.

KAKO PUTUJEMO
Letimo sa Air Chinom do Pekinga, potom imamo let između Pekinga i Shenzhena (još ne znamo kompaniju), pa se vraćamo iz Shenzhena preko Pekinga. Za Peking i iz Pekinga letimo sa Airbusom A350-900, a iz Shenzhena za Peking sa A330-900.

U Kini imamo jedan nastup u Pekingu, jedan na Kineskom zidu i 2 u Shenzhenu, te imamo kulturnu razmjenu u Pekingu i Shenzhenu. Tijekom turneje obići ćemo i Hong Kong.

Danas smo dobili i Pozivno pismo pa je sada isto i službeno, te smo isto danas i objavili iako tim ovo zna već mjesec dana.

- ponedjeljak 2.2. u 16:45 sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Vukovar), o/o ????

- subota 14.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o ????

- subota 28.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Gorica), o/o ????

PLOČE SA DRŽAVAMA

Zagrebačke mažoretkinje u svom skladištu imaju 153 profesionalne svjetlo-plave ploče sa natpisima svih zemalja svijeta. Ove ploče služe za ceremonijale otvaranja prvenstava.

Zagrebačke mažoretkinje još imaju:
- 4 magnetne ploče koje se „lijepe“ za auto
- 3 ploče sa natpisima na hrvatskom i na drugoj strani na engleskom jeziku koje idu ispred povorke
- 10 različitih natpisnih ploča, različitih oblika

ZDENKA

Zdenka Mikelj je doaen hrvatske šminke. Uz vlastiti kozmetički salon, nema toga što nije šminkala Zdenka. Brojne televizijske emisije, izbori za missice, filmovi, revije, najviši političari (čak i jedan premijer), showovi, najveći pjevači i pjevačice… Malo je velikih faca koje nije šminkala Zdenka, poput Cezaria Evora, Jelenu Rozgu, Jelanu Radan, Meritas, Mladena Gavrana, Žaka Houdeka… I zato smo više nego ponosni što šminka i nas.

Većina bi rekla kako je to jednostavno. Uzmeš šminku i navali. No, istina je upravo suprotna.

Odabir šminke
Šminka za natjecanja je potpuno drugačija od šminkanja za scenu, televiziju ili film, a sve to nema sličnosti sa šminkom za izlaze ili svakodnevnom šminkom. Za nas Zdenka upotrebljava profesionalnu šminku „Temptu“, zato što su lagane, naprave debeli sloj i postojana je cijeli dan (što je jako bitno pošto se djevojke šminkaju više sati prije samog natjecanja), čak je i vodootporna.

Priprema šminke
Nekoliko tjedana prije prvenstva Zdenka u svom salonu skupi dio stručnog stožera (trenere, predvodnice i stručni stožer) te prikaže svoje ideje tako što u beskraj šminka prema svojim zamislima, a mi uspoređujemo i odaberemo. Nakon što odaberemo konkretan prijedlog šminke ista se modificira sukladno zahtjevima trenera (neki dodaci nisu praktični, neke stvari nisu izvedive, ne pašu karakteru koreografije…).

Šminka Zagrebačkih mažoretkinja je isključivo u plavim nijansama, a mora biti postojana. Šminka ne smije biti prejaka, ali se mora vidjeti, tj. suci moraju vidjeti šminku. Šminka ne smije odvlačiti pozornost od djevojaka, jer ipak koncentracija sudaca mora biti na njihov ples i tehniciranje, a ne na šminku. Na prvenstvu su dva različita modela šminkanja, jedan za defile, drugi za koreografiju, pri čemu je svaki potpuno različit (da djevojke izgledaju drugačije), no obije moraju imati poveznice, kako u boji, tako u elementima šminkanja. Ako je prvenstvo na otvorenom, vrlo se mnogo pažnje posveti poziciji šljokica i kamenčića kako curama ne bi smetali prilikom pogleda prema suncu, tj. da se ne bi desilo špigliranje. Ako je prvenstvo u dvorani onda je posao bitno lakši i moguća je veća kreativnost, jer se svjetlo reflektora lakše kompenzira i kontrolira, pa si Zdenka može dozvoliti više svjetlucavih detalja. Sve je to bitno kod odluke kako će šminka izgledati.

Naravno, šminka i frizura moraju biti kompatibilne pa tu u definiranju šminke utječe i naša službena frizerka Valentina Behin. Kad se šminka definira napravi se plan šminkanja i Zdenka nabavi svu šminku i alate, a toga na prvenstvu ima kao u omanjem beauty salonu. U posljednje vrijeme mnogo se koriste razno-razne šljokice i kamenje koje se posebno biraju u dogovoru prije prvenstva, a na kožu se lijepe posebnim kazališnim ljepilima koja ne štete koži.

Šminkanje na natjecanju
Šminkanje za prvenstvo započinje nakon doručka u prostoriji koju uvijek pripremimo za Zdenku i Behin, a u kojoj se napravi pravi salon za uljepšavanje. Prvo se stavlja podloga, pa se na nju gradi šminka. Od kada Zdenka koristi zračni kist isti joj je bitno ubrzao posao, jer sada puder nanese za samo 5 minuta, što je prije, sa spužvicama i kistovima, trajalo bitno duže. Cure pomažu Zdenki jer same nanesu maskaru, a Zdenka to samo popravi. Zdenka uvijek jako naglašava trepavice. Još više se naglašavaju usne, ali ne ružem, nego drugim tehnikama, kako bi se još više istakao osmjeh koji je vrlo važan na natjecanju. Obzirom da se sve pripremi prije, a sve djevojke se šminkaju po istom obrascu kako bi što više sličile jedna drugoj i time se još više naglasila jedinstvenost formacije, za našminkati 17 mažoretkinja Zdenki treba 4 do 5 sati. Zdenke u načelu šminka samo seniorke, no pomogne u šminkanju juniorki i kadetkinja koje se ipak daleko slabije šminkaju, što znači da na samom prvenstvu šminka nekih 8-10 sati.

Prije samog izlaza na natjecanju Zdenka u načelu nema previše posla, jer je šminka, kao što smo već spomenuli, postojana, pa se eventualno naprave manje korekcije, te se popravi ruž. Za popravke netom prije izlaska pomaže joj rezervna mažoretkinje, poglavito što Zdenka nema pristup do same B zone.

Kada nas još Zdenka šminka
Osim natjecanja Zdenka nas šminka i za najvažnije televizijske ili filmske nastupe, kao i u slučaju nekih važnijih snimanja poput reklama, dokumentaraca… Uz to Zdenka sređuje probleme sa tenom naših cura koje kod nje odlaze na tretmane. Zdenka nam održava i seminare o šminkanju gdje uči mažoretkinje 1A sastava kako da se našminkaju za svakodnevne nastupe.

JARUN
Najveća zagrebačko jezero Jarun se spominje još prije 800 godina. Oko njega su živjeli kaptolski kmetovi koji su ga zvali „Jaruga“ (rupa puna vode) od čega je i dobio ime. On je ostatak savskog toka koji je promijenio smjer pa je ostalo jezero.

Jarun je uređen 1987. godine za Univerzijadu. Ukupna površina centra je 235 ha. Od 1988. Jarun je kupalište sa 5 plaža od koje je jedna i nudistička, te jedna prilagođena za invalide i osobe sa posebnim potrebama. Godišnje oko 170.000 kupaća pliva na Jarunu. Za njihovu sigurnost brine se ekipa spasioca po čitavom parku koji godišnje imaju preko 300 intervencija. Mulj otklanja poseban stroj koji stalno usisava jezero. Krug oko jezera dug je 6,5 km, a jezero ima 6 otoka, od kojih je 4 povezano mostovima.

Na Jarunu živi 29 vrsta riba i 130 vrsta ptica. Labudovi na Jarunu ostaju cijelu godinu. Postoji legenda o somu Juri koji navodno ima preko 3 metra. Kod Divljeg otoka ostavaljeno je prirodno okružje gdje je zabranjena gradnja i razvijaju se autohtone biljne vrste i gnjezde ptice, posebno patke, kormorani i čaplje.

Jarun ima regatnu stazu, veliko jezero služi za treninge jedriličara, ima konjički klub sa hipodromom i jahanjem za djecu, dva terena odbojke na pjesku, jedan rukometa na pjesku, polivalentno igralište, softbol teren, bočalište, veliki park za ekstremne sporove (skate park), terene za mini golf, stolni tenis, na jezeru treniraju koturaljkaši, biciklisti, trkači, plivači, ronioci, sportski i rekreativni ribolovci, ukupno na jezeru ima 26 sportskih klubova. Po regatnoj stazi je izgrađena i staza za Olimpijske igre 2004. u Ateni. Jarun ima i Aleju velikana hrvatskih sportova sa 140 memorabilnih ploća.

Jarun godišnje posjeti preko 800.000 posjetitelja. Prostor ima velik broj parkirališnih površina, uređenih mjesta za roštiljadu, dječje parkove, trim staze, noćnih klubova, 4 restorana, velik broj barova, a navečer je mjesto izlaska. 2/3 vozila dolazi noću radi provoda.

Osim Jaruna Zagreb ima još jezera: Bundek, 5 jezera u Maksimirskom parku, te Rakitje.

OBLEKA ZA PO DOMA
Fartun ili šircl
1. kuhinjska pregača koja štiti tijekom kuhanja, kolinja i ostalih kućanskih poslova
2. kožna ili deblja platnena pregača koja je štitila obrtnike (kovače, tesare, postolare isl.) tijekom teških fizičkih poslova i služila je kao zaštitna odjeća (iskra, špranje, čavli..)

Bademantil i šlafruk označavaju kućnu haljinu, no uz sitnu razliku:
Bademantl = se koristio za kupaonicu (bazen, saunu), bio je jednostavniji i od jeftinijih materijala, otporan na paru i upijao je vodu, ispod se nosio donji veš, u njemu se nije izlazilo iz kuće
Šlafruk = se koristio za večernji boravak u dnevnoj sobi, kuhinji ili spavaonici, ispod njega se nosila piđama i papuće, bio je udobniji, deblji i nacifran ukrasima (paspuli, pletene trake isl.), a u njemu se smjelo ići i u dvorište

Šlape = papuće
Krpe = stara roba koja se nosi za kućne radove ponajviše u dvorištu (stari pulover, hlaće…)
Kačket = radna kapa koju su purgeri nosili po dvorištu, za „van“ je bio šrklak
Hausklajna = jednostavna haljina za po kući u kojoj se kuhalo, čistilo ili boravilo, obično je imala gumbe naprijed i uzorak ružica ili nešto slično (hausklajna nije isto što i šlafruk)

""Obriši si mast z ruke vu fertun" = Obriši si masne ruke u pregaču
"Deni si fertun da se ne zasereš" = Stavi si pregaču da se ne zamažeš
"Šircl ti se podfrknul" = Pregača ti se podvinula
"Obleći si bademantl nakon kaj se splahneš" - Odjeni kućnu haljinu nakon kupanja
"Negdo zvoni, daj si metni šlafruk i odi pogledat ko je" - Netko ja pozvonio, odjeni kućnu haljinu i idi pogledati tko je

RINGIŠPIL

Ringišpil je bio sastavni dio lunaparkova kojih je u Zagrebu bilo bitno više nego danas, iako se i danas svako toliko pojave u kvartovima, no vrlo rijetko u njima ima i ringišpila.

Ringišpil je vrtuljak na struju (prije struje su ga pokretali ljudi ili konji) na kojem iz sredine izlaze krakovi, a sa kojih vise četiri lanca na čijim krajevima je jednostavna stolica koja je imala obruč sa tri strane (da se ne padne) i pokretni obruč sa prednje strane koji se dizao kad bi ušli u stolicu, a spuštao kada ste se vrtili. Djevojke su se mirno vozila na ringišpilu u krug, dok bi mladići izvodili vratolomije na način da bi se odguravali, lovili rukama, odbacivali nogama čime su mijenjali smjer i brzinu stolice, zapetljavali i potom u velikoj brzini otpetljavali isl. Mladići bi sve ovo, ali u blažoj varijanti, radili i curama sa kojima su išli na ringišpil, one bi pritom vriskale i tražile da im se to ne radi, ali bi imale smiješak na licu i zapravo su tražile još. Što bi bio veći frajer, to bi više odguravao odabranu djevojku, i umješnije je lovio u zraku. Zapravo je dio upucavanja bio odlazak na ringišpil, a djevojka koja je sjela ispred mladića zapravo je željela da ju odguruje i lovi. Ekipe, njih i po desetak, su znali izvoditi prave vratolomije zajedno u lancima koji bi se međusobno primali, odguravali, odbacivali…

Nakon dvadesetak krugova ringišpil se usporavao dok nije stao da spokojno možete sa njega sići, no pravi frajeri bi uvijek pri kraju skočili da pokažu kako su hrabri. Prosječna osoba bi izdržala 4-5 vožnji, neki i desetak, a nakon toga bi obično povraćali od vrtnje.

Najveći ringišpil je u Asterix selu u Parizu, koji je ogroman, a u jednom momentu se diže dodatno u zrak i izvlače mu se krakovi, dok se vrh ringišpila naginje, što vožnju čini još atraktivnijom i bržom.

U lunaparkovima su još bile „balerine“, oni vlakići koji su se rotirali na krugu sa krovom koji se u nekom momentu otvarao, pa autići na struju sa odbojnicima, pa vrtuljak sa avionima ili nekim drugim letjelicama (svemirskim brodovima isl.) koji su mogli ići gore-dolje dok su se vrtili u krug, trubiti i eventualno „pucati“, pa vrtuljci sa raznim vozilima, konjima i/ili kočijama, vlakić koji je išao samo u krug isl. Često kada u lunaparkovima su bili i stolni nogometi, one kanđe za pecanje nagrade, zračni hokej isl. stolne igre. Danas lunaparkovi imaju skuplje i komplicirane vratolomije, a tek rijetki imaju nešto od gore spomenutog.

Kada Zagrebačke mažoretkinje imaju nastup u provincijskim mjestima gdje su ringišpili cure uvijek traže da se na njima izludiramo, često puta dobijemo i gratis vožnje da privučemo ostalu raju.

SA EUROPSKOG PRVENSTVA U BARU - 14. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja

...nastavak u iduće postu...

sri

01/26

TIM KREĆE RADITI KOREOGRAFIJE

zgmazoretkinje.blog.hr

Zagrebačke mažoretkinje kreću raditi koreografije za prvenstvo, te pripremati koncert za Bajku koja će biti 29.3.

- ponedjeljak 2.2. u 16:45 sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Vukovar), o/o ????

- subota 14.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o ????

- subota 28.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Gorica), o/o ????

KOLIKO IMAMO ZASTAVA

U skladištu imamo skoro sve zastave svijeta:
- 842 zastave
- 194 države, teritorija ili ovisnih autonomija od njih 206 (čak i minijaturnih poput Isle of Man)
- većina zastava je 1x2, no imamo i nekoliko zastava 1,5x3, te 20-tak stolnih zastavica (15x30 cm), te nekih zastavica drugačijih dimenzija
- imamo i nešto zastava gradova, organizacija, instutucija, čak i poduzeća
- 50 metalnih i 20 drvenih kopalja sa tuljcima za držanje
- stative za zastave na koje stane 25 kopalja
- dva jarbola za dizanje zastava, veći visok 6 metara, i manji visok 3 metra

GODIŠNJE NAGRADE

Nagrade dodjeljuje komisija od 3 osobe. Ova komisija iznese svoje prijedlog, prodiskutira o njima, te donese zajedničku odluku.

11. Nagradu dobivaju sve mažoretkinje koje su imale prosječnu ocjenu klasifikacije od 5,0

10. Godišnja nagrada za najveće napredovanje
- dodjeljuje se mažoretkinji koja je najviše napredovala u posljednjih godinu dana
* nagrada: plaketa

9. Godišnja nagrada za najbolje tehniciranje sa štapom
- dodjeljuje se mažoretkinji koja je imala najmanje dodatnih treninga tehniciranja sa štapom, te koja je na nastupima i treninzima pokazala najkvalitetnije tehniciranje
* nagrada: plaketa i mažoret-štap

8. Godišnja nagrada za najprofesionalniji stav na nastupu
- dodjeljuje se mažoretkinji koja je na nastupima pokazala maksimalni profesionalizam, te na plesnim nastupima ima neverbalnu komunikaciju sa publikom, vrhunski smješak i položaj tijela plesačice
* nagrada: plaketa

7. Godišnja nagrada za najviše nastupa
- dodjeljuje se mažoretkinje koje je imala najviše nastupa u prošloj godini
* nagrada: plaketa

6. Godišnja nagrada za najboljeg trenera
- dodjeljuje se najboljem treneru Zagrebačkih mažoretkinja
* nagrada: plaketa

5. Godišnja nagrada za najboljeg povjerenika
- dodjeljuje se povjereniku sa najboljim rezultatima u radu.

4. Medalja Zagrebačkih mažoretkinja
- dodjeljuje se mažoretkinji prilikom odlaska iz Seniorskog 1A ili iznimno nekoj drugoj osobi koja je zadužila Zagrebačke mažoretkinje
* nagrada: medalja sa grbom Zagrebačkih mažoretkinja

3. "Zlatni štap" za 5 godina u 1. formaciji Seniorskog 1A ili 10 godina sveukupno u Seniorskom 1A
- dodjeljuje se mažoretkinji koja je 5 godina plesačica 1. formacije S1A ili je ukupno 10 godina u S1A
* nagrada: štap sa 24 karatnim zlatom

2. Nagrada za najmarljiviju mažoretkinju godine
- dodjeljuje se mažoretkinji koja se najviše žrtvovala za tim, odradila velik broj nastupa, uvijek bila na dispoziciji timu, koja nije izostajala sa treninga i pokazala izuzetnu marljivost na treninzima, te koja je na nastupima i drugim aktivnostima Zagrebačkih mažoretkinja pokazala veliku požrtvovnost i marljivost
* umjetnička slika sa motivom Zagreba jednog od poznatih likovnih umjetnika uz plaketu

1. Red zahvalnosti
- dodjeljuje se osobama koje su posebno zadužile Zagrebačke mažoretkinje u prethodnoj godini
* plaketa sa medaljom Zagrebačkih mažoretkinja
Red zahvalnosti godišnje dobije 2 do 4 osobe (o istome odlučuje uprava), a neke od najznačajnijih osoba grada Zagreba i Hrvatske su do sada dobile Red Zahvalnosti. Nekoliko osoba iz inozemstva je dobilo Red zahvalnosti.

Mecena Zagebačkih mažorekinja je najviša godišnja nagrada koja se dodjeljuje samo jednoj osobi za više godina pomoći timu.

MIMARA

Muzej Ante i Wiltrude Topić Mimare otvoren je 1987. i od tada je glavni zagrebački muzej

- 3.750 vrhunskih umjetnina
- izvanredne umjetnine Raffaella, Velasqueza, Rubensa, Rembrandta, Goye, Delacorix...
- muzej je prvo planiran na Jezuitskom trgu, ali se Mimara sa time nije složio

O zgradi
Muzej je u zgradi "donjograske gimnazije", otvorene 1895. godine.
- njemački arhitekti A. Ludwiga i L. Th. Hülssnera, specijaliziranih za projektiranje školskih zgrada
- u sjevernoj zgradi je V. gimnazija, u južnoj osnovna škola Izidora Kršnjavog (zaslužan za izgradnju zgrade), dok je u središnjoj zgradi do 1987. bila I. i IV. gimnazija, a danas je tamo muzej Mimara

OBLEKA
Obleka = odjeća
Aufinger = je drvena, plastična ili metalna mobilna vješalica za odjeću na koju se vješaju odjela, košulje, kaputi, jakne, haljine i sl. odjevni predmeti da bi se odložili na prečku u ormar.
Špigl = ogledalo
Kiklja, kikla = suknja
Oprava, klajda = haljina
Ajncug = odijelo
Mešni ajncug = svečano odijelo
Lajbek = prsluk
Rubača = košulja
Škrlak = šešir
Trapke = traperice
Vinterica, vintjakna – vjetrovka, jakna
Bicke = bisiklističke uske hlaće
Štumfe = čarape
Rupček = maramica
Pišmevrit kravata = leptir-mašna
Unterveš = donje rublje
Cichalter, brushalter = grudnjak
Canjke, canjki = stare krpe
Dronjki = iznošena i raspadnuta odjeća

„Kakva ti je to obleka“ = odjeća ti je čudna
„Pogleć se v špigl, obleka ti je zaflekana“ = pogledaj se u ogledalo, odjeća ti je umazana
„Kupil sam si mešni ajncug“ = kupio sam si svečanije odijelo
„Cool su ti trapke“ = traperice su ti stvarno lijepe
„Daj više promeni unterveš, zmazan ti je“ = promijeni više donje rublje, uprljano ti je
„Je to ti je feš cichalter“ = grudnjak ti je jako lijep

PESKO BELEGO KUKU
Dok nije bilo kemijskih prozvoda i shoping centara sa mega-trgovinama kroz Zagreb su išli prodavači koji su vikali "Pesko belego KU-KU". Pesko belego je bio bijeli fini kvarcni pijesak koji je služio za ribanje rajngli (zdijela), a istisnuo ga je prvi domaći deterđent "Vim".

U isto vrijeme kvartovima su hodali kupci boca, koje su stare boce pregledavali i otkupljivali kako bi ih kasnije preprodavali onima koji su ih trebali za prodaju domaćeg vina, malinovca, octa isl, ili preprodavali tvornicama kao sekundarnu ambalažu za ponovno punjenje. Na biciklima su kvartovima išli i majstori koji su brusili noževe. Kvartovima su tijekom jeseni išli i seljaci koji su prodavali krumpir su vikali "krumpiraaaa". Seljaci su tako prodavali i luk i zelje.

Kvartovima su hodali i ulični pjevači koji bi pjevali pod prozorima i blokovima, te "igra mečka" cigani ili brđani koji su na lancu i motki vodili medveda koji je plesao na ritam bubnja. Za svoje izvedbe su dobivali novčića koje su stanari bacali kroz prozor ili sa balkona.

Danas su "pesko belgo" zamjenili kamioni i kombiji koji razglasima urlaju "željezo staro kupujemo, veš mašine, štednjake, stare aute kupujemo...". No, zbog Covida-19 obnovila se jedna usluga koja je već izumrla, a to je da kumice svoj sir, vrhnje i mlijeko donose do kućnog praga po narudžbi unaprijed.

SA EUROPSKOG PRVENSTVA U BARU - 13. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja

...nastavak u iduće postu...