Zemlje u regiji i ove se godine suočavaju s energetskom krizom. Slovenija je smanjila proizvodnju električne energije iz hidroelektrana pa su zbog uvoza struje moguća i poskupljenja. Slično se dešava u Srbiji, BiH, Albaniji, Bugarskoj, Rumunjskoj…HEP je zbog suše u prvom tromjesečju ove godine izgubio već oko 60 milijuna eura! Situacija trenutno nije nimalo bolja. Ovisnost o hidroenergiji sada skupo plaćamo.




Istovremeno, Vlada i HEP svim silama koče diverzifikaciju proizvodnje električne energije (najviše solarnu energiju) pod krinkom kvaziinvesticija. Kvaziinvesticije su dakako samo za one koji hoće zadržati monopol nad proizvodnjom električne energije, ali i onima koji će se našim novcima zaduživati da bi hidrograđevinske kompanije dobro zarađivale izgradnjom štetnih objekata.

Osim što je proizvodnja struje iz hidroelektrana nepouzdana i prenapuhana, hidroelektrane stvaraju okolišne, ali i značajne gospodarske štete. HEP jednostavno odbija prikazati ogromne poremećaje u okolišu kao dio gospodarske računice. Štete od hidroelektrana uključuju ukopavanje korita rijeka te pad podzemnih voda što dovodi do sušenja polja i šuma, nedostatak sedimenta uzrokuje eroziju i potrebu za sanacijom korita te mnoge druge poremećaje...HEP te štete banalizira, kao što u slučaju Ombla posljedice prikazuje na „nekoliko šišmiša“.

Nitko do sada nije u Hrvatskoj izračunao pravu cijenu ovih objekata, međutim u svijetu mnogi znanstvenici dokazuju skrivene štete. Svjetska komisija o branama objavila je svoj izvještaj u kojemu se objelodanjuje prava slika. Indijski ekonomist dr. Bharat Jhunjhunwala godinama istražuje pravu ekonomsku računicu od brana u Indiji, zemlji s velikim brojem brana. Rezultati su porazni, šteta od ovih objekata veća je od koristi. Slično se dešava i kod brana Tri klanca u Kini. Ovaj megaprojekt trpi od velikih posljedica koja često zasjenjuju i cijenom i posljedicama proizvodnju struje. Rijeke su složeni vodeni sustavi, dio vrlo osjetljive ravnoteže. Svugdje u svijetu je megalomansko petljanje u vodne resurse dovelo do gorkih i skupih posljedica.

Katastrofalne posljedice u Hrvatskoj spremaju se projektom Gornji Horizonti i HE Dubrovnik 2. Plodnoj dolini Neretve prijeti smanjeni dotok slatke vode i zasoljavanje tla što bi dovelo do velikih šteta u poljoprivredi. Energija nam svima treba, no danas imamo alternative. Uz postojeće energetske objekte, energija sunca, vjetra, biomase (i bioplina) uz energetsku učinkovitost i štednju može značajno doprinijeti gospodarstvu. To dokazuje Njemačka koja je od solarne energije tijekom prošlog ljetnog vikenda uspela pomoću solarnih kolektora proizvesti 22 GW električne energije po satu, količinu koju stvara 20 nuklearki. Ti izvori energije otvorili su na tisuće radnih mjesta širom Europe.

Hrvatska ima ogroman potencijal energije vjetra i sunca te biomase i bioplina koji je gotovo neiskorišten. Unatoč tome, HEP i Vlada baziraju energetsku budućnost na štetnim zastarjelim projektima.

Pozivamo Vladu i HEP da odustane od gradnju štetnih hidroelektrana HE Ombla, HE Dubrovnik 2 i prestane planirati brane na drugim našim rijekama. Okrenimo se izvorima energije budućnosti! Sačuvajmo vodu kao strateški resurs Hrvatske!

Goran Šafarek, dipl.ing.