MALI SUNCOKRET

18.04.2014., petak

„ Ne plači zato što se završilo. Smij se zato što se dogodilo.“


Iz arhive:

I.

Subota, 02. 02. 2008.

-01:45-

LJUBAV U DOBA…


Večeras sam bila u kinu, nakon dugo vremena. Želja da pogledam „Ljubav u doba kolere“ bila je jača od lijenog čekanja da film stigne u videoteku. Čitajući Marquezov roman, i to dva puta, priželjkivala sam tu priču i na filmskom platnu, no nisam se nadala da bi film mogao dostići veličinu romana.
A jeste… moje zadovoljstvo je bilo kompletno, a čarolija produžena.
(Dugo se opirao nagovorima da roman ekranizira, a kada je ipak pristao, uvjet je bio da sam bira glumce, lokacije i muziku… naknadna op. bl.)

Kada sam prvi put pročitala knjigu, poželjela sam da je čitaju i moji prijatelji.
Poželjela sam da istovremeno sanjamo isti san, kao nekad u mladosti.
Kupila sam, na veliko čuđenje prodavača, šest primjeraka iste knjige i poslala na adrese diljem svijeta.

Vjerujući da je knjiga pronašla drage ljude i da nisu zaboravili sanjati proteklih decenija, ponovo sam čitala istu knjigu i sanjala isti san… bezvremensku ljubavnu priču.


II.

"SAMI ŠEĆER"


Moj susjed iz prizemlja kuće na Adi je bio knjigovođa. I to izuzetan, kako su govorili upućeni. Jedino što bi ponekad pokazao višak nervoze, pa je morao napuštati posao i liječiti se. Bio je otac četvero djece, jedno drugom do uha. Vremenom je postajao nervozniji i češće se liječio u sve udaljenijim mjestima od našeg grada. Ponekad bi dolazio u posjete za koje se pričalo da su bjegovi. Kako su djeca rasla, njegovi bjegovi su bivali rijetki, a povratci ritualni i praćeni nekim nepoznatim ljudima i čudnim zvucima pred kojima smo se mi, djeca iz dvorišta, sakrivali u svojim kućama.

Mršav i visok, ispijenog lica i svijetle, žućkaste puti, činio mi se puno starijim od mog tada mladog oca. Koliko se sjećam, susjed je umro prije mog oca, i vjerojatno bi bio zaboravljen u tom nizu desetljeća, da i danas ne živi čovjek koji me svakom svojom pojavom sjeti na njega.

Igrala sam se u dvorištu kada je jedno od njegove djece za nekim od objeda tražilo šećera. Šećer je tad bio skup, naročito u kocki.

On je prao prozore brišući ih novinskim papirom, i na ponovljenu molbu, nekoliko puta nervozno odgovarao:

„Nema šećera, nema... nek' vam pošalje Fidel Kastro!“

Da li je to bio njegov politički stav, poruka, nada, protest, nitko mi nikad nije odgovorio, ali sam tad saznala tko je F.K. i zapamtila da je to neobično ime prvi put u mom životu izgovorio moj komšija S.

Za Fidela su se kasnije vezali mnogi događaji i ma koji značaj su imali na svjetskoj političkoj sceni u proteklih 50 godina, mene su gotovo redovito vraćali u djetinjstvo.

Čudni su načini na koje se spaja nespojivo u našim glavama. Mašta može svašta, pa otkako je meni na srcu ležeći Marquez , Castrov kolumbijski prijatelj, rekao za svoju sunarodnjakinju Shakiru da je najseksipilnija žena svijeta, ja ponekad zamišljam:

U hladovini neke od odaja Castrovih mnogobrojnih rezidencija sjede dva prijatelja i piju američki viski s ledom i razgovaraju. Soba miriše na havansku cigaru, a kroz blagi dim se probijaju boje sa utišanog televizora na kom se iznenada pojavljuje Shakira. Castro odlaže cigaru i ustaje da pojača tv. Iako ju dovoljno poznaje i cijeni prijateljstvo književnika i pjevačice, vraća se u svoju fotelju od bambusa sa udobnim cvjetastim jastucima, i ponovo govori prijatelju:

„Mala ja kao... kao, mandolina!“ I malo se zakašlje.

Marquez ga smijuljeći se pogleda, malo se zamisli, pa kaže:

„Mala je... ma-la-je, „sami šećer“...“


A kroz široko otvoren prozor, mjesec im šeretski namiguje.


(Post je objavljen 06.10.2010. u 03:03 sati.)




(Preneseno 18. stu 2006. perlasting)



Jučer nas je napustio književnik


GABRIEL GARCÍA MÁRQUEZ (1927. - 2014.)


Zbogom, dragi naš, dragi moj…

Nadam se da te Gore čeka Pablo i da ćete u miru nastaviti „IZNAJMLJIVATI SVOJE SNOVE“…






(Preneseno 16. srp 2006.
Shakira feat. Wyclef Jean's live performance of
Hips Dont Lie-Bamboo- FIFA World Cup Mix)




* ~ * ~ * ~



(Objavljeno 22. tra 2014. teleSURenglish tv

Between a homily and military honors, people from Aracataca, birthplace of Gabriel Garcia Marquez, or Gabito as he is known locally, buried him symbolically. Yellow butterflies and vallenato music filled the streets of this poor town in Magdalena along the Colombian Caribbean.)

*
"Kastro je na adresu pisca u Meksiko Siti poslao venac sa žuto-belim cvećem na kome je pisalo "Dragom prijatelju“, objavila je kubanska televizija." (B92)



- 11:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

11.04.2014., petak

ZAHVALNOST


Imao si posebno kvalitetnu profesoricu književnosti. Naučila te svemu onom što sam poželjela da upoznaš i spoznaš u tom dijelu školovanja. Mene je, na sreću, „oslobodila“ briga oko tvog jezičnog i književnog obrazovanja.

Bila mi je autoritet, a ti si ju jako volio.

Sjećam se da vam je recitirala poeziju na tri stana jezika; podijelila s vama traumu zbog smrti svoje svekrve koja joj je umrla na rukama i bolesti supruga, i bila otvorena za razgovor o svim vašim problemima i radostima.


Kada si s njom podijelio svoje oduševljenje Adrijanom Molom, poželjela je da i ona pročita knjigu. Svoju radost pročitanim popratila je tad obećanjem da će se izboriti da SUE TOWNSEND i njen „TAJNI DNEVNIK ADRIANA MOLEA (13 ľ GOD.)“ budu uvršteni u obaveznu lektiru.


Bio si posebno sretan i ponosan.

Na jednom roditeljskom sastanku izostavila te nabrajajući odlične.
Ja sam se „ukočila“ od straha da se dogodilo nešto s tobom što sam propustila.
A onda se gospođa Profesorica vratila natrag listajući dnevnik do tvog imena, uputila mi pogled i uz blagi osmijeh rekla: „A on je Izvrstan!“

U tom dosta teškom vremenu za nas, njene riječi su bile nada i naša uskrsla vjera. Kako joj zahvaliti!


*

Od književnice SUE TOWNSEND ( Susan Lillian "Sue" Townsend) (2. April 1946. – 10. April 2014.),
autorice serije romana o Adrijanu Molu, opraštam se Adrijanovim riječima:

„Ljubav mi je još jedini spas da totalno ne poludim.“




(Preneseno 18. stu 2011. ScallywagsTV1)

Hvala joj.




(Objavljeno 15. tra 2013. NDGamezz)

Počivala u miru.


- 12:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

07.04.2014., ponedjeljak

UZ ODLAZAK FILMSKE LEGENDE




U 93. godini života, jučer je umro Mickey Rooney (Miki Runi), holivudski glumac sa 80 godina filmskog staža. Filmska legenda, zanimljiv čovjek „dječačkog izgleda“, sa stotinama životnih uloga, ovjenčan sa dva Oscara i vjenčan sa osam žena, prisutan je gotovo cijelo stoljeće među nama.
Ne pamtim njegove uloge i nije netko o kom bih pisala, ali činim to zbog svoje majke.
Ava Gardner, jedna od Rooneyevih ljubavi i bračnih družica, bila je omiljena majčina glumica. Moje pamćenje ne dopire do prve ispričane priče o tom glumačkom paru, ali od ranog djetinjstva do majčine smrti, bezbroj puta se ponavljala priča o Avi Gardner.
Ono, kada bi se poveo razgovor o Riti Hayworth i Lani Turner, pa o nešto kasnijim legendama filmskog platna Sophiji Loren, Gini Lollobrigidi i Elizabeth Taylor, majka bi se s pohvalama o njima uključila u razgovor, ali bi obavezno istakla da je njoj Ava Gardner nenadmašna.
Zašto je u tim pričama uvijek spominjala i Mickeya Rooneya, s kojim je Ava bila samo godinu dana u braku, a ne, recimo, popularnog Franka Sinatru, nisam ju stigla pitati.

Možda se mojoj majci sviđalo što je Mickey Avu prosio čak dvadeset i pet puta i upornošću i ljubavlju uspio osvojiti njeno srce i dugo čekano „Da“ u Avinoj devetnaestoj godini. Bila je njegova prva supruga.

Slava mu. Počivao u miru.





Newlyweds Mickey Rooney & Ava Gardner play ping pong 1942!


(Preneseno 4. stu 2011. soapbxprod)



P.S.

„Da sam bio bistriji, žene nježnije, viski slabiji, bogovi milostiviji, kocke bolje bačene, sve bi se završilo na jednoj rečenici“, napisao je u svojoj autobiografiji „Život je prekratak“ objavljenoj 1991. godine.

*
Usprkos velikom uspjehu, Runi je rekao da ga je slava primorala da odraste suviše brzo i da se već sa trideset godina osjećao kao stogodišnjak.

*
Govorio je: „Ne povlači se, već inspiriši!“

*
Imao je devetero djece, devetnaest unuka i nekoliko praunuka.



Izvori: razni



- 14:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #

04.04.2014., petak

Iz knjige:

Krava je usamljena životinja

(izabrane kratke priče), David Albahari, Čarobna knjiga Beograd 2013.

(Biblioteka 44°N i 20°E)


Zbog kršenja autorskih prava ne smijem prepisati meni posebno dojmljive tri kratke Albaharijeve priče, pa ću ih samo nasloviti i pokušati prepričati:



MALA SVETLOST

Kako pisac ne zna koliko će trajati „mala svetlost“ koja ga povremeno obasja, on piše brzo. Iz iskustva zna da se ona može ugasiti za nekoliko trenutaka, a ponekad traje čak do točke iza zadnje rečenice onog što je poželio izreći. No, zna se ta svjetlost pretvoriti i u požar i dovesti do dileme da li nastaviti pisati ili stati i spašavati već napisano.


ŠTA JE ŽIVOT?

Da li je to „bajka“, kako neki kažu, ili je „ispričana kratka priča“, ili „pesma“ ili „sonetni venac“, ili je „sapunska opera“, kako kažu neki drugi. Postoje i oni koji ljutito tvrde da je život „samo jedan aforizam“, ali na pitanje Koji, ne odgovaraju.


MUK

Dok ne otkopča harmoniku i ne zapjeva svojim „anđeoskim“ hrapavim glasom jedna žena je neprimijećena u prostoriji. Ljepotom svog umijeća zaustavlja uobičajeno ponašanje ljudi: odustaju od jela, pića, drijemanja i ustaju, prateći njenu muzičku priču tišinom i „povijanjem glava“. U ženinoj pjesmi o prošlosti, budućnosti i uspomenama, prepoznaju sebe. Život im tad postaje „pesma“ i kao omađijani, spremni su na primanje oprosta, kletvu i dosuđeno, a kad čarolija utihne, „dobar će biti i muk.“






(Preneseno 31. kol 2010. netoandreotti)


- 10:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< travanj, 2014 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Lipanj 2017 (1)
Svibanj 2017 (1)
Travanj 2017 (3)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (5)
Siječanj 2017 (5)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (7)
Listopad 2016 (5)
Rujan 2016 (4)
Kolovoz 2016 (4)
Srpanj 2016 (3)
Lipanj 2016 (2)
Svibanj 2016 (2)
Travanj 2016 (6)
Ožujak 2016 (4)
Veljača 2016 (7)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (11)
Studeni 2015 (8)
Listopad 2015 (5)
Rujan 2015 (8)
Kolovoz 2015 (7)
Srpanj 2015 (11)
Lipanj 2015 (11)
Svibanj 2015 (12)
Travanj 2015 (9)
Ožujak 2015 (8)
Veljača 2015 (8)
Siječanj 2015 (8)
Prosinac 2014 (10)
Studeni 2014 (7)
Listopad 2014 (10)
Rujan 2014 (7)
Kolovoz 2014 (9)
Srpanj 2014 (5)
Lipanj 2014 (6)
Svibanj 2014 (8)
Travanj 2014 (4)
Ožujak 2014 (2)
Prosinac 2013 (9)
Studeni 2013 (11)
Listopad 2013 (12)
Rujan 2013 (12)
Kolovoz 2013 (1)
Srpanj 2013 (2)
Lipanj 2013 (9)
Svibanj 2013 (14)

Opis bloga

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se