HDZ BiH Posavina

nedjelja, 25.04.2010.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST ŽO HDZ BiH ŽUPANIJE SREDIŠNJA BOSNA

Županijski odbor HDZ BIH Središnja Bosna konsterniran je nastavkom pravosudne farse i nastavka skandaloznog postupka Sudskog vijeća Suda BiH, odjel za ratne zločine koji se vodi u predmetu počinjenog ratnog zločina nad pripadnicima HVO Bugojno, zatočenicima logora Stadion NK Iskra i civilima hrvatske nacionalnosti, a posebice prikrivanja i negiranja počinjenog ratnog zločina.

Županijski odbor HDZ BIH Središnja Bosna konsterniran je nastavkom pravosudne farse i nastavka skandaloznog postupka Sudskog vijeća Suda BiH, odjel za ratne zločine koji se vodi u predmetu počinjenog ratnog zločina nad pripadnicima HVO Bugojno, zatočenicima logora Stadion NK Iskra i civilima hrvatske nacionalnosti, a posebice prikrivanja i negiranja počinjenog ratnog zločina.

Poslije odluke Suda BIH pri ispitivanju „svjedoka“ Dževada Mlaće, predsjednika ratnog predsjedništva Bugojna, u vremenu počinjenih ratnih zločina nad Hrvatima Bugojna, pod njegovim „predsjedanjem“ da prekine svjedočenje : „dok ne dobije pravnog savjetnika koji će ga zaštititi da se pri svjedočenju ne izloži krivičnom gonjenju“. Sudsko vijeće vođeno istom „logikom“ je prekinulo ispitivanje Selme Cikotića, svjedoka obrane jednog od optuženih za zločin nad Hrvatima u Bugojnu, kako se ne bi izložio krivičnom gonjenju.

“Imajući u vidu pitanja na koja ćete odgovarati, donijeli smo odluku da vam postavimo pravnog savjetnika jer samo tako mogu biti zaštićeni vaši interesi. Iskoristili smo tu zakonsku mogućnost jer nemate pravnu naobrazbu”, kazao je Davorin Jukić, predsjedavajući Sudskog vijeća.

Zar poslije Mlaćinog „svedočenja“ i konstatacije iz njegovog ratnog rokovnika : “Ne smijemo imati zvanično zarobljenih civila, a tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika treba da se likvidira.” I priznanja Selme Cikotića, koji je tada obavljao dužnost zapovjednika Operativne grupe Zapad, čije je sjedište bilo u Bugojnu „da su ratni zarobljenici u Bugojnu povremeno bili korišteni kao “radna snaga”, a treba dodati i kao živi štitovi pri čemu su mnogi bili i ranjeni i priznanja da je znao za više lokacija logora u Bugojnu i on treba „pravnog savjetnika“.

Pitamo se koga štiti Sud BIH, Odjeljenje za ratne zločine prekidajući suđenja i dodjeljujući „pravne savjetnike“ odgovornima za počinjene ratne zločine, kako se ne bi izložili krivičnom gonjenju. Štiti li time Sud ratni zločin !? Ako jeste i on je sudionik toga istoga ratnog zločina.

Kako smo se već javnim priopćenjem obraćali Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, Uredu Visokog predstavnika i specijalnog izaslanika Europske zajednice u BIH, gosp. Valentinu Incku, Vijeća za implementaciju mira u BIH (PIC). Predsjedništvu i Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Misiji UN u BIH te svim ostalim relevantnim domaćih i međunarodnim institucijama, od kojih nitko nije reagirao, ovaj put ;

Pozivamo Glavnog tužitelja Haaškog suda gosp. Serge Brammertz-a da prekine ovu pravosudnu farsu zbog nečinjenja i propusta, politizacije i negiranja ratnog zločina te donošenja sramnih i sramotnih odluka kao i pokretanje postupka i sankcioniranje članova Sudskog vijeća i Tužiteljstva BiH kao i žurno okončanje na pravu utemeljenog procesa.

Uvjereni da su istina i pravda dostižni te da ratni zločin nema zastare, a u ime Istine i Pravde, koja bi rasvijetlila sudbinu odvedenih i nestalih Hrvata Bugojna ponovno očekujemo vaše odgovore.
Ako Sud žrtvama ne može dodijeliti „pravnog savjetnika“ najmanje što su zaslužili jeste PRAVDA !

URED ZA INFORMIRANJE HDZ BiH

- 22:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 11.04.2010.

PEĆNIK, IX SJEDNICA REGIONALNOG ODBORA HDZ-a BiH POSAVINA

Sjednica je održana 31.03.2010. u Pećniku, sa početkom rada u 13:15 sati.


Sjednici su nazočili predstavnici općinskih odbora HDZ-a BiH Modriča, Bosanski Brod, Doboj, Gradačac- Pelagićevo, Šamac i Vukosavlje.Sjednici je također nazočio i član regionalnog odbora i ujedno Potpredsjednik Republike Srpske, gospodin Davor Čordaš.
Sjednicom je presjedavao Predsjednik Regionalnog odbora, gospodin Josip Jerković, koji je nakon uvodne riječi, pozdravio sve nazočne i predložio sljedeći

DNEVNI RED

1. Usvajanje Izvoda iz zapisnika sa VIII sjednice Regionalnog odbora HDZ BiH Posavina,
2. Rad u Općinskim odborima
3. Priprema za opće izbore,
4. Priprema za obilježavanje 20-te. Obljetnice HDZ-a BiH.

Nakon što je predloženi Dnevni red jednoglasno usvojen, prešlo se na razmatranje prve točke Dnevnog reda.

AD-1. Po pitanju Izvoda iz zapisnika nije bilo zamjerki ni prigovora, te je stoga i jednoglasno usvojen.
AD-2. Po pitanju ove točke Predsjednik Regionalnog odbora Josip Jerković, upoznao je prisutne o stanju u OO HDZ-BiH Derventa, točnije o neaktivnostima OO Derventa. Isto tako spomenuo je da Predsjednik OO HDZ BiH Derventa Zlatko Tolić nije odrađivao svoj posao, točnije, nije održao niti jedan sastanak OO, niti odrađivao poslove na terenu kao ni pokazao bilo kakvu želju za suradnjom.
Nakon iznesenih činjenica, predložio je da se OO HDZ BiH Derventa raspusti i da se za povjerenika izabere Perica Kinđerski, Predsjednik TO Bijelo Brdo, kojem je obaveza da u narednih dva tjedna organizira i održi izbore za novi savjet i formiranje OO HDZ BiH Derventa.
Dopredsjednik Republike Srpske i član Regionalnog odbora, gospodin Davor Čordaš spomenuo je da je gospodin Zlatko Tolić i dalje dobrodošao u stranku i da će je svatko tko je voljan raditi dobrodošao.
Prijedlog da se raspusti OO HDZ BiH Derventa i da se imenuje Perica Kinđerski za povjerenika je jednoglasno usvojen.
Nakon toga Predsjednik Regionalnog odbora, gospodin Josip Jerković je upoznao prisutne sa zbivanjim koja su se desila u OO HDZ BiH Gradačac-Pelagićevo i u samoj Skupštini općine Pelagićevo, gdje je Predsjednik OO HDZ BiH Gradačac –Pelagićevo, gospodin Slavko Zovkić, skinut sa funkcije Predsjednika Skupštine općine Pelagićevo a na njegovo mjesto postavljen gospodin Mato Lučić, koji je također član OO HDZ BiH Gradačac-Pelagićevo.
Spomenuo je kako se ovakve stvari ne bi smjele dešavati u stranci HDZ BiH bez dogovora sa Središnjicom HDZ-a BiH kao i samim Regionalnim odborom, te je predložio raspuštanje OO HDZ BiH Gradačac- Pelagićevo i imenovanje gospodina Ive Kamenjaševića za povjerenika kojemu bi bila obaveza u roku od dva tjedna formirati novi OO HDZ-a BiH Gradačac-Pelagićevo.
Prijedlog je jednoglasno usvojen.
AD-3. Po pitanju ove točke, riječ je uzeo gospodin Davor Čordaš koji je napomenuo da se trebaju maksimalni napori uložiti u ove uzbore, da bi se postigli što bolji rezultati.
Da trebamo raditi kao tim i zajedno riješavati probleme. Da bi se trebalo dobro organizirati vezano za poslove registriranja birača koji žive unutar i van Bosne i Hercegovine.
AD-4. Po pitanju ove tokče, predsjednik Regionalnog odbora, Josip Jerković, spomenuo je da je ova 20-ta obljetnica važan događaj za sve članove HDZ-a BiH, i da bi to trebali odraditi kako i doliči jednom takvom događaju. Spomenuo je da je datum održavanja obljetnice 15.05.2010. (subota), točno u 12 sati a što se tiče lokacije, to će se nakanadno utvrditi, obilazkom mogućih lokacija.
Gospodin Davor Čordaš je također spomenuo kako je krajnji rok da se prikupe dokumenti i slike vezano za osnivanje i rad općinskih odbora HDZ BiH, od početka 90' na području Posavine.

Zapisnik vodio
Josip Suvalj, tajnik Regionalnog odbora

P R E D S J E D N I K, Josip Jerković



- 09:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 10.04.2010.

Davor Čordaš „Želimo Bosnu i Hercegovinu u kojoj su svi podjednako zadovoljni“

Razgovor s gosp. Davorom Čordašem, dopredsjednikom Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda.

Davor Čordaš je rođen 1959. u Slavonskom Brodu. Osnovnu školu završio je u Bosanskom Brodu, gimnaziju u Slavonskom Brodu, te Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu. Bio je profesor u srednjoj školi u Maglaju, asistent na Poljoprivrednom i Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, aktivni sudionik obrane BiH u postrojbama HVO-a a kasnije se uključuje u politiku i obavlja raznolike djelatnosti.
Na općim izborima 2006. izabran je za dopredsjednika RS iz reda hrvatskog naroda. Oženjen je suprugom Katicom i ima šestero djece. Iskoristili smo njegovu posjetu glavom gradu kako bismo obavili razgovor interesirajući se za trenutnu političku situaciju u BiH i njenim entitetima te aktualnim pitanjima dvojnih prebivališta ali i razmišljanjima o vjeri, osobnom životu, povratku...

Mnogi vas nazivaju praktičnim vjernikom, često ste viđeni u crkvi. Koliku ulogu igra osobna vjera u vašem profesionalnom angažmanu i životu?

Vjera je uvijek bila dio mog života i to je ono što me uvijek nadopunjuje i daje snagu. Često, kad budem u teškim situacijama odustao bi i od posla kojim se bavim, ali vjera mi da novu snagu i jednostavno vuče naprijed. Ono što ja za sebe uvijek kažem jeste da sam imao sreću još od malih nogu jer sam ministrirao u Bosanskom Brodu od šeste godine, tako da sam uvijek vjeru doživljavao na poseban način. Tako i danas nisam nikad otišao u crkvu, što ljudi kažu da se slikamo, nego što stvarno želim ići i imam potrebu za tim. Mislim da je vrijeme da katolici mogu i trebaju imati aktivnu ulogu u politici što je veoma bitno, jer ako nas nema u politici onda o nama odlučuju drugi, a do sada smo vidjeli kako to nije dobro

Imate relativno mnogo djece za današnje vrijeme, pogotovo za političara. Koliko je vaša osobna vjera i vjera vaše supruge utjecala na odluku za većom obitelji?

Ne znam je li mnogo šestero djece, imam tri kćerke i tri sina. Slijedeći moment koji je meni velika snaga, je moja obitelj. Naravno da je vjera utjecala na našu odluku jer ljudi obično danas postavljaju sebi pogrešne principe i uvjete, a to su od uvjeta stanovanja do financijskih mogućnosti. Uglavnom su to principi koji vas tjeraju u pogrešnom smjeru. Vjera je ta koja je nama, meni i mojoj supruzi, rekla da se ne trebamo bojati života. I to je razlog i odluka da uz Božju pomoć imamo šestero djece.

Kako ste se osjećali kada je vaš sin rekao da želi ići za fratra?

To je naš drugi sin u obitelji i rođen je u Sarajevu. Nakon srednje medicinske škole rekao je da bi išao u svećenike. Supruga i ja smo bili oduševljeni. To je ponos svake obitelji, kad netko iz obitelji ide u svećenička zvanja ili časne sestre. Moram priznati da sam bio malo iznenađen kada je odlučio da ide u redovnike, ali to je njegov izbor i ja to poštujem. Godinu dana je bio u postulaturi, a godinu u novicijaturi, tako da ove jeseni počinje studij i ja vjerujem kako će imati snage to završiti

Živite u Banja Luci, a obitelj vam je u Mostaru. Uspješan ste političar, ali kako stižete biti otac i suprug na tolikoj udaljenosti?

Živim na tri destinacije. U Mostaru je obitelj i imam mnogo primjedbi što njih ne vodim sa sobom. Međutim radeći u Mostaru, pa Sarajevu i Banjaluci, bilo bi jako nezgodno njih sve voditi sa sobom i svake dvije ili tri godine mijenjati destinacije. Ima još jedno mjesto gdje se ja uvijek najbolje osjećam, a to je moj Bosanski Brod. Obnovio sam obiteljsku kuću još 1999g. i kad god imam vremena dođem i prespavam ili odmorim sat- dva u mojoj sobi iz djetinjstva i tu se uvijek dobro osjećam. To da li sam uspješan političar je relativno, a sve teže stižem biti otac i suprug u onoj mjeri u kojoj bih to trebao i želio biti. Najveći teret, kada je u pitanju obitelj, je na supruzi i ona to dobro nosi.

Jedno vrijeme ste bili profesor u srednjoj školi u Maglaju te asistent na fakultetu u Sarajevu. Objasnite nam kako ste ušli u politiku i jeste li sebe zamišljali kao političara?

Nisam sebe zamišljao kao političara i moje opredjeljenje je bila prosvjeta. Došao sam u Maglaj 1984.g. raditi kao profesor, a kasnije kao asistent na Poljoprivrednom fakultetu, Prirodno – matematičkom i Farmaciji, ovdje u Sarajevu. Moram priznati da sam volio svoj posao. Došlo vrijeme promjena i aktivno sam se uključio u Hrvatsku demokratsku zajednicu od početka jer sam smatrao da je to jedini projekt u kojem Hrvati, prvi put nakon pedesetak godina mogu pokazati svoje nacionalno biće i uspjeti se politički predstaviti. Srcem sam ušao u projekat i nisam zamišljao da ću se baviti politikom, jer sam ja radio na fakultetu. Međutim splet okolnosti, rat i daljnja dešavanja vas preusmjere i evo već od 1994. sam angažiran u politici.

Možete li opisati jedan radni dan u životu političara?

Ima različitih dana. Evo jučer smo imali posjetu Banja Luci HDZ-a BiH s predsjednikom dr. Čovićem , predsjednicom Federacije BiH Borjanom Krišto i još pet članova predsjedništva stranke. Ujutro smo bili na Petrićevcu u posjeti samostanu,za koji smo još od 2003. emotivno vezani zbog dolaska svetog oca pape Ivana Pavla II. A aktivno smo sudjelovali u tom projektu. Primio nas je gvadijan fra Ivo Orlovac. Razgovarali smo o daljnoj pomoći u obnovi crkve. Nakon toga imali smo sastanak u vladi RS-a s premijerom. Uslijedio je sastanak kod mene u uredu s regionalnim odborom HDZ BIH. Posjetili smo KŠC u Banjaluci i mons. Ivicu Božinovića te smo imali radni sastanak i objed kod vlč. Zvonke Matijevića koji je jako dobar svećenik i čovjek, gdje zajedno sudjelujemo u obnovi crkve u kojoj je kršten bl. Ivan Merz. Nakon toga smo završili kod našeg dragog biskupa dr Franje Komarice koji nas je još jednom upoznao sa stanjem katolika u banjalučkoj biskupiji, ali i projektima koje radi Caritas Banjalučke biskupije. To nije bilo sve, jer je jedna prognana obitelj (Anušić), čuvši da smo tu, došla kod biskupa sa svojim životnim problemom u vezi sa povratom imovine, jer su 1995. G.pod prisilom zamijenili veliku kuću u BL za malu šupu u RH i sada im se osporava pravo na povratak.. Oko 17.00 h krenuo sam za Sarajevo kako bih stigao na satanke zakazane za ujutro.. Inače, ne volim mnogo biti u uredu, tako da sam najčešće na terenu od Posavine do istočne Hercegovine, jer su se Hrvati pošli malo više interesirati za svoja ognjišta i povratak.

Bili ste aktivni učesnik HVO-a u Domovinskom ratu stoga ste svjesni činjenice koliko su borci dali za ovu državu, međutim čini li vam se kako je država zaboravila na borce?

Ja se ponosim tim vremenom i s našom 101. bosanskobrodnom brigadom. Uvijek se sjetim s tugom vremena dok se još moglo hodati po BiH(92), kad sam nakon od jednog od prvih granatiranja u trećem mjesecu odveo obitelj u Metkoviće i došao ovdje u Sarajevo, ljudi su me pitali što mi tamo radimo. Za mnoge je to bilo tamo negdje, a za nas je već počeo rat. Malo kasnije, nažalost, Sarajevo pogađa velika tragedija. Mi smo počeli obilježavati sve naše dane, blagdane u vezi sa 101. brigadom u Bosanskom Brodu. Uradili smo zavjetni križ na groblju, s ponosom i danas želimo reći da smo pripadali toj brigadi i to je način kako možemo pomoći razvojačenim pripadnicima 101. od kojih je veoma mali broj ostao u vojsci danas. To je način kako mi možemo utjecati na ostvarivanje njihovih prava. Druženjem, udrugama i razgovorima, drugi način ne postoji. Ovo što se danas radi prema braniteljima nije dobro, iako je dobar dio Hrvata branitelja i obitelji poginulih zbrinut u Hrvatskoj. Ostaje obveza i u BiH trajno brinuti o pravima branitelja.

Upoznati smo sa situacijom u kakvoj žive Hrvati u RS-u. Možete li nam pobliže opisati probleme na terenu s kojima se susreće mali čovjek?

Temeljni problem Hrvata u RS-u je je u činjenici slabog povratka, te malog broja koji tu živi, od 12.000 do 15.000. Do 2000. nije bio moguć povratak jer su tadašnje vlasti RS-a u potpunosti sprječavale povratak. Najveća nada povratku je odluka Crkve, tj Uzoritog kardinala Vinka Puljića da hrabro pošalje župnike na teren na kojem su crkve i župni uredi bili u potpunosti porušeni(1998-2000). Bez toga i ovo malo povratka ne bi bilo ostvareno i žalosno je što se neki danas bune kad mi pomažemo obnovu vjerskih objekata. Povratnici su uglavnom stariji ljudi koji nemaju posla, a mirovine su male. Pomažu im djeca izvana, nevladine udruge i ministarsva, te na neki način preživljavaju. Što se sigurnosti tiče ona je relativno dobra, ali uvijek treba reći da 92% do 95% Hrvata i dalje ne živi na tom prostoru i to je zapravo najveća tragedija ukupnog stanja.

Možete li komentirati prijedloge zakona o dvojnom prebivalištu u RH. Hoće li hrvatski narod u BiH pored svih nedaća ostati bez dodatnih 90.000 ljudi.

Nije riječ o zakonu o dvojnom prebivalištu nego o Zakonu o prebivalištu i boravištu jer upravo to zbunjuje ljude. Mi smo ukazali na sve posljedice koje taj zakon može imati po Hrvate iz BiH. Nažalost nemamo veliko razumijevanje u Vladi i Saboru RH i samo su dvojica zastupnika, Rade Bošnjak i Ivo Andrić Lužanski glasali protiv tog zakona u prvom čitanju. Uvjeravali su i njih da trebaju promijeniti odluku, ali na svu sreću ljudi su ostali dosljedni. Nažalost trojica zastupnika iz dijaspore su nas uvjeravali da je zakon dobar po bh. Hrvate, što je tuga da razmišljaju više o sebi, a ne o ljudima koje predstavljaju. Našim ljudima treba reći da ne odustaju od državljanstva i prebivališta u BiH. Neće riješiti nijedan problem ako se odjave iz Bosanskog Broda i Dervente. I dalje im ostaju svi potencijalni problemi u RH ako nemaju tamo prebivalište. Ako nemaju tamo kuću i stan, ako su fiktivno prijavljeni. To treba ljudima što više pojašnjavati. Pogotovo je velika opasnost za starije ljude koji su na tom prostoru zdravstveno osigurani u Hrvatskoj. Moramo shvatiti da će radije na liječenje u Slavonski Brod, a ne u Doboj.. Ono što u RH ne vide kao posljedicu vezano je uz naše stradalnike koji moraju imati račun u Hrvatskoj, a da bi to imali moraju imati osobnu, uz ljude u pograničnim krajevima koji žive i imaju zemlju s druge strane Save, ljude koji rade u RH a bez prebivališta tamo morali bi imati radnu dozvolu. Najveći problem je za Hrvate iz RS-a koji su protjerani od 1992. do 1995. koji praktično na taj način trajno odustaju od prebivališta i želje za povratkom u BiH, a to je više od 100.000 Hrvata, a ukupan broj na koji na koji zakon može imati posljedice je oko180.000 Hrvata. Ne razumiju da bi na taj način ti ljudi bili trajno iseljeni iz BiH. Istjerani su u ratu, a sada bi definitivno odustali od povratka. Vjerujem kako će Vlada RH uz makar malo trunke savjesti, čuti naš glas što mi mislimo o tome i da će taj zakon provući iz procedure makar dok Hrvatska i BiH ne uđu u Europsku uniju. Tad će biti drugačije stanje i tad će se na drugi način gledati na krajeve iz kojih smo protjerani, te ćemo tako sačuvati prostore u kojima smo živjeli prije rata.

Svi su svjesni kako je političko uređenje u BiH nepravedno, a izborni zakon nakaradan. Postoji li mogućnost da se u budućim ustavnim promjenama barem dio nepravdi izbriše?

Svjesni smo nepravednog uređenja BiH. Moramo poći od činjenice da je BiH po sadašnjem ustroju utemeljna daytonskim ugovorom , te da se kroz parlamentarnu proceduru ništa od toga nije usvojilo. Tako je Aneks 4- Ustav BiH, napravljen kao rezultat kompromisa da svi budu podjednako nezadovoljni. Mi bi željeli BiH u kojoj su svi podjednako zadovoljni. U svim dosadašnjim pregovorima Hrvati su svoju poziciju sve više usložnjavali. Ne prihvaćajući rješenja koja su nam se nudila mi smo kasnije dobivali prijedloge u kojima je naša pozicija bivala sve lošija i lošija. I uvijek se našao neko da to potpiše i prihvati. Nedavno sam sudjelovao u razgovoru u ministarstvu vanjskih poslova Španjolske, gdje smo dobili Deklaraciju koju bi trebalo usvojiti u Parlamentu BiH , a provedba bi bila tek nakon izbora. To znači da mi ovdje moramo naći snage i sa zajedničkim snagama doći do jednakopravne pozicije sa druga dva naroda u BiH. To je jednostavno reći, a jako teško ostvariti jer nas sadašnji Ustav koči. Vi morate imati najmanje dvije trećine glasova iz oba entiteta, plus entitetsko glasanje koje nije uvedeno prije četiri godine, kako neki žele reći nego u Daytonu i od prvih izbora 1996. mi imamo entitetsko glasanje i jako teško će se ono eliminirati. Mi možemo izraziti naše želje, ali ne vidim u ovom momentu, barem kada je pitanju RS, ko bi to od zastupnika srpskog naroda u parlamentu BiH digao ruku da se to glasanje ukine.

Mislite li kako su Hrvati kao najmalobrojniji narod u BiH najviše razjedinjeni i kako tomu stati u kraj pred predstojeće opće izbore? Kako osobne interese i principe staviti iza interesa cjelokupnog naroda?

Nisu samo Hrvati u BiH razjedinjeni, ali posljedice razjedinjenosti Hrvata su najteže i najveće. Iz razloga naše malobrojnosti, jer je veliki broj Hrvata protjeran iz BiH, te ustroja BiH, gdje su Hrvati dobili svoju konstitutivnost de jure na razini BiH i oba entiteta ali de facto jako teško mogu ostvariti temeljna prava. Najbolji primjer za to su obje entitetske vlade po famoznom principu osam – pet - tri. U Federaciji imamo pet Hrvata ministra, a u RS-u tri i oni zajedno ne bi mogli donijeti nikakvu odluku dok ostali to rade bez problema. Bošnjaci u Federaciji i Srbi u RS-u ne moraju nikoga pitati za odluku koju žele donijeti. Nešto malo bolja pozicija je na razini BiH gdje postoji paritet naroda ali isto se mogu preglasati. Čak i u Ustavnom sudu se mogu Hrvati preglasati da bi odluka bila donijeta. Mislim da to vrlo jasno treba urediti da u Domu naroda ili u Vijeću ministara, mora ispoštovati najmanji minimum glasova drugog ili trećeg naroda. Nisam veliki optimista da će Hrvati naći političke mudrosti te na ove izbore izaći zajedno iz vrlo jednostavnog razloga: većina naših stranaka, 18 hrvatskih stranaka , nisu nastali iz svojih projekata nego iz projekcija pojedinaca da oni budu ili ostanu u vlasti. Njihov moto nije pomoć narodu nego kako da oni ostanu na određenim pozicijama. Stoga nema mogućnosti dogovora jer je bitno «gdje sam ja u tome svemu». Posljedice ovoga stanja mogu biti još gore kada je u pitanju hrvatski narod u BiH jer iza ovih izbora ponovno će se početi pričati o europskom putu BiH, gdje će sigurno značajna tema biti novi Ustav BiH, a ako mi uđemo razjedinjeni drugi će odlučivati o nama, a pokazalo se kako to nikad nije bilo dobro za nas.

Među narodima u BiH vlada određena apatija i zasićenost politikom i političarima. Što činiti...?

Ljudi su jednostavno zbunjeni.. Ispalo je malte ne pitanje da li ima smisla i časti u bavljenju politikom. Mislim da ima smisla. Kad smo u pitanju mi u RS-u najčešće zanimanje medija je kada se desi neki problem. Bilo što da se lijepo desi npr. obnova, proslave patrona župa, predsjednici četiri općinskih vijeća u RS-u su Hrvati (Modriča,Derventa, Vukosavlje, Pelagićevo), to se ne spominje. Ne želim reći da su samo mediji doprinijeli tomu, ima i puno naših propusta. Naravno da onda narod pada u apatiju. Moramo svi skupa afirmirati naše vrijednosti, više raditi za dobrobit svih, obrađivati zemlju, ne bojati se novog života, ustrajati u vjeri i tada će slika političara, a i ukupno stanje u BiH biti puno bolje.

- 00:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 01.04.2010.

RO HDZ BiH Posavina

- 14:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Davor Čordaš čestitao veliki kršćanski blagdan Uskrs

Član Predsjedništva HDZ BiH i dopredsjednik Republike Srpske Davor Čordaš čestitao je veliki kršćanski blagdan Uskrs kardinalu vrhbosanskom Vinku Puljiću, mitropolitu dabrobosanskom gospodinu Nikolaju, svećenstvu katoličke i pravoslavne crkve i svim vjernicima kršćanima u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

“Neka nam svjetlo uskrslog Krista donese nadu u novi, preobraženi život”, poručio je dopredsjednik Čordaš i katoličkim vjernicima poželio Sretan Uskrs, a vjernicima pravoslavcima - Hristos Voskrese – Vaistinu Voskrese!

- 14:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Predsjednik HDZ BiH dr. Dragan Čović i HDZ BiH čestitaju blagdan Kristova uskrsnuća






















Neka Uskrsli Krist svima nama bude utjeha i snaga da ustrajemo i neka svaki čovjek dobre volje osjeti svjetlo i radost Kristovog uskrsnuća.

Stoga svim vjernicima svete katoličke vjere, napose ugroženima i nemoćnima među nama, želimo

SRETAN I BLAGOSLOVLJEN BLAGDAN KRISTOVA USKRSNUĆA!!!

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Predsjednik HDZ BiH dr. Dragan Čović

URED ZA INFORMIRANJE HDZ BiH

- 14:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< travanj, 2010 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (6)
Srpanj 2011 (12)
Lipanj 2011 (11)
Svibanj 2011 (12)
Travanj 2011 (10)
Ožujak 2011 (21)
Veljača 2011 (8)
Siječanj 2011 (6)
Prosinac 2010 (9)
Studeni 2010 (8)
Listopad 2010 (8)
Rujan 2010 (18)
Kolovoz 2010 (9)
Srpanj 2010 (17)
Lipanj 2010 (20)
Svibanj 2010 (14)
Travanj 2010 (6)
Ožujak 2010 (14)
Veljača 2010 (10)
Siječanj 2010 (2)
Prosinac 2009 (1)
Studeni 2009 (4)
Listopad 2009 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

RO HDZ BiH Posavina

  • Predsjednik RO HDZ BiH Posavina je
    Josip Jerković
    a članovi su:
    Davor Čordaš, Ivo Mijić, Pavo Dujak, Zlatko Tolić, Perica Kinđerski, Ivo Kamenjašević, Mato Lucić, Luka Miloš, Jozo Vidak, Petar Gagulić, Zvonko Šendulović, Juro Božanović , Vladimir Blažanović , tajnik Josip Suvalj i potparol Ivo Gavrić.

Linkovi

Kontakt

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje - Dijeli pod istim uvjetima