Blog Glasa Amerike na hrvatskom

ponedjeljak, 27.12.2010.

Mađarsko polugodišnje čelništvo u EU počinje s kritikama na račun Budimpešte

Piše Bojan Klima

Mađarska će za nekoliko dana preuzeti predsjedništvo nad Europskom unijom. Kako je riječ o tradicionalnom prijatelju Hrvatske, u Zagrebu se očekuje da će i ova činjenica u izvjesnoj mjeri pogodovati hrvatskoj kandidaturi za članstvo u Uniji koja je ušla u završnu fazu.

Međutim, mađarsko predsjedanje Unijom mogao bi zasjeniti nedavno usvojeni mađarski zakon o medijima koji – kako tvrde mnogi - ograničava slobodu izraza. Mediji i političari u Europi i Americi sve oštrije kritiziraju visoke novčane kazne koje predviđa mađarski zakon koje sankcioniraju 'politički neuravnoteženo medijsko izvještavanje' kao i pisanje koje 'vrijeđa ljudski dignitet'.

Mađarski zakon koji tek treba stupiti na snagu posebno sankcionira 'uvrede' usmjerene na 'crkvu, mađarski narod i manjine'. O tim će 'prekršajima' odlučivati državno Vijeće za medije, u kojem će – kada se osnuje – biti pet članova, a svi bliski vladajućoj konzervativnoj stranci Fidesz.

Više je mađarskih listova prije nekoliko dana, u znak prosvjeda, izašlo s praznim naslovnim stranicama. Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi upozorila je da novi zakon daje državi 'ovlasti bez presedana' koje – ako se zlouporabe – mogu posve utišati kritiku i javnu debatu. Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je Budimpeštu da poštuje sadašnje propise o medijima, dodavši da Mađarska kao predsjedavajuća zemlja 'ima obvezu da štiti imidž Unije'.

Američki dnevnik Washington Post upozorio je na 'Putinizaciju Mađarske' i predložio da Europska unija i Sjedinjene Države razmotre mogućnost premještanja ili bojkota zajedničkog summita koji bi se u svibnju trebao održati u Budimpešti – ukoliko mađarska vlada ne odustane od najavljene kontrole medija.

Mađarski premijer Viktor Orban odgovorio je da mu zbog kritika sa Zapada 'ne klecaju koljena' te da je njegova vlada usvojila 'ista medijska pravila koja postoje u drugim članicama Europske unije'.

Dok Zapad kritizira pokušaj državne kontrole mađarskih medija, web stranice H-Alter, koje pišu o hrvatskom ne-vladinom sektoru, izdvajaju situaciju u hrvatskim medijima kao 'jedan od pet najnegativnijih događaja protekle godine'.

H-Alter situaciju u hrvatskom medijskom prostoru sažima ovako:

'Glas Istre i Radio 101 dovedeni su do same propasti, novinari mainstream novina pišu u interesu krupnog kapitala, neetično se izvještava o aktivnostima civilnog društva, iz javne televizije pršti cenzura i loše vodstvo, a Programsko vijeće ne zna gdje mu je glava, a gdje rep.'

Mađarsko predsjedavanje Unijom predstavlja šansu za države-kandidate. Nakon Slovenije i Češke, na čelu Unije bit će još jedna zemlja koja je i sama, vrlo nedavno, prošla kandidacijski postupak i zbog toga – kako se pretpostavlja – razumije probleme tranzicijskih društava.

Međutim, kada je riječ o mađarskom kontroverznom i restriktivnom zakonu o medijima, čini se da bi bilo najbolje kada bi zemlje poput Hrvatske što manje 'učile' od Mađarske.

27.12.2010. u 20:28 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 20.12.2010.

Don't Ask, Don't Tell u sjeni START-a

Piše Bojan Klima

Predsjednik Barack Obama posljednjih dana često telefonira republikanskim senatorima, kako bi ih nagovorio da glasaju za američko-ruski sporazum o smanjenju strateških nuklearnih arsenala. Da bi ovaj dokument bio ratificiran, za njega treba glasati dvije trećine Senata, u kojem demokrati imaju 60 glasova. U ovom trenutku, sporazum START spremna su u Senatu podržati četiri republikanca – što znači da se Bijela kuća nada da će do kraja godine nagovoriti barem još trojicu.

Sporazum koji predviđa smanjenje postojećih nuklearnih arsenala za trećinu potpisali su u travnju u Pragu predsjednici Obama i Medvjedev. Prema sporazumu – koji nadomješta sličan iz 1991. koji je prestao važiti prošle godine – od sada će svaka od država potpisnica imati 1550 nuklearnih bojevih glava, za razliku od sada kada je svaki arsenal imao oko 2200.

Da bi sporazum stupio na snagu, trebaju ga ratificirati američki Senat i ruska Duma. U američkom slučaju, ratifikacija se činila prilično izgledna do kongresnih izbora u studenom, na kojima su republikanci osvojili desetke dodatnih mjesta u Zastupničkom domu i Senatu. Od tada, jača njihovo protivljenje sporazumu START jer – kako tvrde – njime Amerika slabi svoju stratešku poziciju. Republikancima se posebno ne sviđa što je Obamina administracija lako odustala od postavljanja protu-raketnog štita u Češkoj i Poljskoj, što je bila zamisao prethodne, republikanske administracije.

Bijela kuća želi da se o sporazumu glasa prije siječnja, kada će republikanci u Senatu dobiti pet novih članova, koji su pobijedili na izborima u studenom. Tada bi, naime, ratifikacija ovog sporazuma bila još teža.

Inače, Bijela kuća posljednjih dana – za vrijeme tzv. kongresnog 'lame-duck' zasjedanja – bilježi uspjehe. Prošli je tjedan Kongres izglasao produženje poreznih olakšica za sve građane – bez obzira na protivljenje značajnog broja Obaminih demokrata koji nisu željeli da se ove olakšice zadrže kada je u pitanju najbogatiji sloj. Također, Kongres je glasao za ukidanje postojeće prakse don't ask, don't tell u oružanim snagama prema kojoj je homoseksualcima dozvoljena služba u vojsci, ali pod uvjetom da svoju spolnu orijentaciju drže za sebe.

Iako je ukidanje don't ask, don't tell bio jedan od prioriteta Bijele kuće, administracija Baracka Obame otkazala je najavljeno slavlje zbog ove odluke Kongresa – samo da ne iritira republikance do čijih joj je glasova stalo u ratifikacijskom postupku američko-ruskog sporazuma o nuklearnom oružju.

20.12.2010. u 21:43 • 1 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 13.12.2010.

Uhićenje Ive Sanadera - važan događaj za cijelu regiju

Piše Bojan Klima

'Mnoge države imaju mafiju. Međutim, u slučaju Hrvatske, mafija ima državu' – napisao je prije par mjeseci u listu Washington Times Jeffrey Kuhner, jedan od rijetkih američkih publicista sa snažnim stavom kada je u pitanju hrvatska politika.

Dok je u devedesetima hvalio poteze službenog Zagreba, u Hrvatskoj je Kuhner bio slavljen. Kada je prije desetak godina počeo oštro kritizirati vlade Ivice Račana i Ive Sanadera, bio je 'otpisivan' kao autor 'marginalnog lista ultra-desne orijentacije'.

Međutim, nakon uhićenja Ive Sanadera u Austriji – zbog sumnje da je umiješan u niz korupcijskih afera – treba podsjetiti na neka Kuhnerova upozorenja iz rujna ove godine.

'Još uvijek nejaka hrvatska demokracija ima potencijal da od svoje zemlje napravi svojevrsnu Austriju europskog jugoistoka. Međutim, Hrvatska neće realizirati svoj potencijal sve dok se istinski ne obračuna s korupcijom. Tamošnji gangsterski režim guši razvoj vlastite zemlje... Sve dok se to ne shvati i počne ozbiljno rješavati, nastavit će se neumoljivo klizanje prema ekonomskom ponoru. Kolaps neće spriječiti nikakav medijski spin, a niti subvencije Europske unije.'

Kritike poput ove Jeffreya Kuhnera u Hrvatskoj su dio svakodnevice. No u Americi one s rijetkost, najviše zbog toga što se američka vanjska politika posljednjih desetak godina više bavi drugim dijelovima svijeta a mediji se, uglavnom, povode za njom. Međutim, Kuhnerova opažanja mogu se primijeniti i na hrvatsko susjedstvo, gdje je – prema međunarodnim analizama – korupcija također velik problem.

U tom smislu, uhićenje bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera je jedan od prijelomnih događaja za cijeli jugoistok Europe.

13.12.2010. u 21:24 • 6 KomentaraPrint#

srijeda, 01.12.2010.

Kakva diplomacija nakon WikiLeaksa?

Piše Bojan Klima

Rusi vjerojatno nisu bili šokirani nakon što su posredstvom WikiLeaksa pročitali da američki diplomati procjenjuju da predsjednik Dmitrij Medvjedev ima podređenu ulogu u odnosu na premijera Vladimira Putina. Talijani, vjerojatno, nisu bili začuđeni kada su saznali – opet posredstvom Wikileaksa - da američki diplomati u Rimu Silvia Berlusconija smatraju 'mušičavim i neefikasnim'. Nijemci vjerojatno nisu saznali ništa novo kada su na WikiLeaksu pročitali da njihova kancelarka 'igra na sigurno', da se 'kloni rizika' te da je američki diplomati ne smatraju 'pretjerano kreativnom' političarkom.

Također, Hrvate vjerojatno nije šokirao od WikiLeaksa objavljen navod da je u posljednjih desetak godina – kada je njihova zemlja u pitanju – 'Washington najviše zanimala problematika ratnih zločina'. WikiLeaks im je uz to – posredstvom britanskog lista Guardian - odao 'povjerljivu' informaciju da je u siječnju ove godine veleposlanstvo SAD u Zagrebu u svoju centralu u Washingtonu poslalo 'čak četiri povjerljiva dopisa' – na dan kada se dogodio navodni 'puč' Ive Sanadera koji se, kako javljaju hrvatski mediji, pokušao vratiti na vlast.

Svatko tko ovih dana posjeti web stranice WikiLeaks može pročitati slično – uglavnom opažanja koja diplomati i drugi vladini i ne-vladini dužnosnici daju off the record, najčešće na diplomatskim primanjima. Neće se na WikiLeaksu naći mnogo o nuklearnim arsenalima, o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava ili o tečaju yuana i dolara. Naglasak je na osobnim opažanjima američkih diplomata - Robert Mugabe je 'ludi starac', Nicolas Sarkozy 'tašti autokrat', a Muamar Gadafi uvijek putuje u pratnji 'punašne više medicinske sestre iz Ukrajine'.

Upravo je taj 'slikovit jezik' diplomatskih depeša ono jedinstveno što nudi WikiLeaks – piše vanjskopolitička kolumnistica lista Washington Post Anne Applebaum. Novost je to da se inače hladni i službeni diplomati u strogo povjerljivim dopisima izražavaju – kako se čini - prilično živopisnim jezikom. A bizarne situacije koje ponekad opisuju dostojne su mašte Grahama Greena – piše također novinar Washington Posta Dana Milbank.

Osnivač WikiLeaks, Julian Assange, tvrdi da je povjerljive informacije otete američkoj diplomaciji objavio i zbog toga jer mu je na srcu veća 'otvorenost i transparentnost'. Međutim, posljedica curenja ovih informacija i njihova objavljivanja neće biti veća otvorenost i transparentnost, niti američke diplomacije a niti njezinih izvora u inozemstvu. Upravo suprotno. Američki diplomati – primjećuje Anne Applebaum – neće se više usuditi iskreno izvještavati o kontaktima sa strancima, ako znaju da bi njihova opažanja uskoro mogla završiti na WikiLeaksu. Isto vrijedi i za američke sugovornike u inozemstvu – ne samo političare, već i poslovne ljude te građanske aktiviste. Human Rights Watch i Human Rights First, osudile su WikiLeaks jer svojim neodgovornim objavljivanjem povjerljivih informacija ugrožava živote stotina aktivista za ljudska prava širom svijeta.

I na kraju – primjećuje kolumnistica Washington Posta – jedino će diktatori moći iskreno i otvoreno razgovarati jedni s drugima.

'Jer' – piše Anne Applebaum – 'stvarne tajne ovog svijeta tek trebaju otkriti'. Kada će WikiLeaks objaviti sadržaj kineskih diplomatskih depeša ili ruskih vojnih planova? Kada ćemo čitati o iranskim procjenama vlastita nuklearnog arsenala? Ili o planovima Pjongjanga o invaziji Južne Koreje?

'Ne tako skoro, jer se u tim zemljama, za razliku od Amerike, zbog curenja informacija gubi glava. Zato ih se Julian Assange i kloni' – piše američka novinarka.

01.12.2010. u 20:27 • 2 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>



< prosinac, 2010 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Studeni 2011 (2)
Listopad 2011 (3)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (3)
Srpanj 2011 (4)
Lipanj 2011 (5)
Svibanj 2011 (5)
Travanj 2011 (4)
Ožujak 2011 (5)
Veljača 2011 (4)
Siječanj 2011 (5)
Prosinac 2010 (4)
Studeni 2010 (5)
Listopad 2010 (5)
Rujan 2010 (8)
Kolovoz 2010 (6)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (6)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (5)
Ožujak 2010 (8)
Veljača 2010 (7)
Siječanj 2010 (6)
Prosinac 2009 (8)
Studeni 2009 (7)
Listopad 2009 (9)
Rujan 2009 (7)
Kolovoz 2009 (8)
Srpanj 2009 (5)
Lipanj 2009 (9)
Svibanj 2009 (7)
Travanj 2009 (9)
Ožujak 2009 (9)
Veljača 2009 (6)
Siječanj 2009 (10)
Prosinac 2008 (10)
Studeni 2008 (11)
Listopad 2008 (2)

Komentari da/ne?

Postanite naš fan na Fecebooku

GlasAmerike na Facebooku

Opis bloga

Razgovarajmo o Americi, kažite nam što mislite o ovdašnjoj politici, društvenim kretanjima, biznisu, kulturi i američkom utjecaju na svijet. Što vam smeta, što vam se sviđa...

Linkovi

Glas Amerike na hrvatskom




Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje - Dijeli pod istim uvjetima

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se