srijeda, 02.12.2009.
Eskalacija iz nužde
Piše Žorž Crmarić
Nova američka strategija u Afganistanu sadrži ponešto i za protivnike i za pobornike sudjelovanja Sjedinjenih država u afganistanskom ratu. Slanjem pojačanja od 30,000 vojnika predsjednik Obama je udovoljio zahtjevima vojnih zapovjednika na terenu. S druge strane, objavljujući da će za godinu i pol dana započeti povlačenje iz Afganistana, američki je predsjednik odgovorio na zahtjeve da se intervencija bez vremenskog ograničenja zamijeni operacijama koje imaju rokove okončanja, uz sve veće prepuštanje obračuna s Talibanima afganistanskim snagama.
Među kritičarima najavljene eskalacije su i oni koji uspoređuju američko vojno angažiranje sa sovjetskom vojnom intervencijom u Afganistanu osamdesetih godina prošlog stoljeća. Pri tome se podsjeća da se 100,000 sovjetskih vojnika, nakon desetogodišnje intervencije, moralo povući iz zemlje u kojoj mudžahedini ne samo da nisu bili poraženi nego su vremenom postajali sve jači. Usporedba se pravi sa sadašnjim angažmanom 68,000 američkih i 45,000 NATO vojnika koji nakon osam godina ne samo da nisu iskorijenili al-Qaidu i talibane, nego su sučeljeni s njihovom rastućom snagom, zbog koje se mora slati pojačanje od nekoliko desetina tisuća vojnika.
Ključna pogreška uspoređivanja sadašnjeg rata u Afganistanu s onim od 1979. do 1989.godine je ta što su al-Qidini teroristi, čije je utočište bilo kod afganistanskih talibana, 2001. godine ubili tri tisuće ljudi u New Yorku i Washingtonu, te stotine drugih civila u drugim krajevima svijeta. Ne uspije li se iskorijeniti al-Qaidu i talibane opasnost od bezumnih terorističkih napada samo će rasti.
