utorak, 30.12.2008.
Ima li mjesta dijalogu s Hamasom?
Islamski pokret Hamas, koji je na palestinskim područjima pod izraelskom okupacijom pobijedio na izborima 2006. godine, za američku administraciju predstavlja terorističku organizaciju s kojom se nema o čemu razgovarati. Tako je bar bilo u proteklih osam godina predsjednikovanja Georgea Busha.
Novoizabrani predsjednik Barack Obama tokom predizborne kampanje također je rekao da ne podržava pregovore s Hamasom sve dok se taj pokret ne odrekne terorizma i dok ne prizna Izraelu pravo na postojanje. Hoće li Obama ostati pri tom stajalištu, ili napraviti zaokret u američkoj srednjeistočnoj politici, vidjet ćemo tek nakon njegovog ulaska u Bijelu kuću.
Bivši državni tajnik Lawrence Eagleburger savjetuje Obami da se kloni bilo kakvih kontakta s Hamasom, jer se radi o neprijatelju koji bi – otvaranjem dijaloga - dobio nezasluženi status. Uostalom, kako tvrdi Eagleburger, problem Izraelaca, Palestinaca i terorista je “gotovo nerješiv.“
Suprotni savjet budućem predsjedniku daje bivši predsjednički savjetnik za nacionalnu sigurnost Brent Scowcroft. Kako kaže, treba otvoriti pregovore sa svima, jer “puno je teže rješavati probleme ukoliko ne razgovarate s ljudima.“
Ministar obrane u Nixonovoj administraciji, James Schlesinger, vjeruje da će Obamina administracija zadržati dosadašnju politiku ne kontaktiranja s Hamasom. Ako bi do kontakta ipak došlo bio bi to – kako kaže – “vrlo čudan put.“
srijeda, 24.12.2008.
Plaćenici, ili kontraktori
“Nikakvi zakoni se na njih ne odnose – ni irački propisi, ni američki zakoni, ni vojni kodeks, ni islamsko pravo, ni Ženevske konvencije…” – piše o američkim civilnim zaštitarima u Iraku (koje naziva “plaćenicima”) Steve Fainaru u knjizi Big Boy Rules.
Nakad u povijesti – sve do rata u Iraku – Amerika nije koristila plaćenike, piše ovogodišnji dobitnik Pulitzerove nagrade i novinar Washington Posta Fainaru u knjizi koja na 254 stranice otkriva tamnu stranu tisuća pripadnika privatnih sigurnosnih i zaštitarskih firmi koje godišnje zarade milijarde dolara za usluge zaštite američkih civila u Iraku.
Za zaštitu svog osoblja u Bagdadu, State Department već niz godina koristi “plaćenike” kompanije Blackwater USA, poznate po agresivnosti i razuzdanom ponašanju piše Steve Fainaru.
Jedan od primjera sramotnog ponašanja “privatnih kontraktora” – kako ih se službeno zove – bilo je ubojstvo 17 nenaoružanih civila u središtu Bagdada u rujnu prošle godine. Protiv petorice Blackwaterovih pripadnika osumnjičenih za ta ničim izazvana ubojstva ovog je mjeseca u Sjedinjenim državama podignuta optužnica.
srijeda, 17.12.2008.
Hoće li biti povjerenja nakon Madoffa?
Sjedinjene Države smatraju se jednom od – u ekonomskom smislu – najslobodnijih zemalja. Prema godišnjem istraživanju dnevnika Wall Street Journal i Zaklade Heritage u Americi postoje iznimno dobri uvjeti za poduzetništvo i gospodarski rast – odnosno, kako autori analize kažu, visok stupanj slobode na trgovinskom, fiskalnom i monetarnom planu. Postoji i zavidna sloboda od miješanja države u ekonomiju, sloboda ulaganja, sloboda od korupcije, sloboda na području radnog prava te kvalitetna zaštita vlasničkih prava.
Kako piše kolumnistica dnevnika Washington Post Anne Applebaum u zapadnim društvima se posluje brzo i glatko zbog toga što među akterima na ekonomskoj sceni postoji razmjerno visok stupanj povjerenja.
Da li će u skoroj budućnosti takvog povjerenja biti manje? Hoće li zbog krize na Wall Streetu – do koje je došlo i zbog deregulacije da bi se poduzetnicima olakšalo vođenje businessa – doći do prekomjerne državne kontrole poslovanja?
Pitanja su aktualna naročito u svjetlu nedavno otkrivene piramidalne financijske prijevare koju je – kako se čini – izveo newyorški broker Bernard Madoff, koji je optužen da je svoje klijente oštetio za oko 50 milijardi dolara.
Bernard Madoff je uhićen krajem prošlog tjedna nakon što su klijenti njegove investicijske firme nenadano – zbog globalne financijske krize - zatražili povrat uloženog novca. Madoff im ga nije mogao vratiti jer je – tvrde istražitelji – na djelu bila neka vrst piramidalne financijske prijevare: novac najnovijih mušterija koristio se za isplaćivanje klijenata s dužim stažom.
Nakon prijevare vrijedne 50 milijardi dolara možda je i prirodno očekivati da će međusobnog povjerenja u burzovnom poslovanju, a i u ekonomiji uopće, biti manje. Te da će, zbog opće nesigurnosti na gospodarskoj sceni, u budućnosti i ekonomske slobode, možda, biti ograničenije.
Zanima nas što vi o tome mislite.
utorak, 16.12.2008.
Knjiga o uspjehu i forenzički krimić najprodavanije knjige
Ovaj tjedan nije donio neka velika iznenađenja na popisima najprodavanijih knjiga vodećih američkih listova. Kao što se moglo i očekivati, novi roman Patricie Cornwell Scarpetta o forenzičkoj patologinji Kay Scarpetta odmah po objavljivanju zasjeo je na prvo mjesto popisa tvrdoukoričenih romana književnog dodatka New York Timesa. U posljednjem nastavku ove kriminalističko-medicinske sage junakinja privremeno odlazi iz Južne Karoline u New York kako bi tamošnjoj policiji pomogla u rješavanju jednog kompliciranog slučaja.
U kategoriji povijesnih i dokumentarnih djela, odnosno, non-fictiona, treći tjedan zaredom nalazi se Malcolm Galdwell s knjigom Outliers, što bi u vrlo slobodnom prijevodu na hrvatski bilo nešto poput 'natrposječnjaci'. Autor postavlja vječito provokativno pitanje zašto neki ljudi uspijevaju i žive izuzetno produktivnim životom, dok mnogi drugi nikad ne ostvaruju svoj potencijal. Vjerojatno je svojevrsna američka opsjednutost uspjehom pomogla ovoj knjizi da čvrsto zasjedne na prvo mjesto popisa najprodavanijih knjiga. Na web sajtu Hrvatske redakcije Glasa Amerike možete sudjelovati u anketi o tome što mislite da određuje uspjeh – talent, rad ili sreća? Popularnost ove knjige pobudila je zanimanje i za ranija Gladwellova djela, tako da su se dvije njegove stare knjige ponovno pojavile u paperback izdanju i plasirale se među prvi deset najprodavanijih mekoukoričenih non-fiction izdanja.
Kad već spominjemo mekoukoričena, odnosno paperback, izdanja u kategoriji non-fictiona, recimo da tu nema ni iznenađenja ni promjene –prva dva mjesta i dalje uvjerljivo zauzimaju djela budućeg američkog predsjednika Baracka Obame – Smjelost nade i Snovi moga oca. U kategoriji mekoukoričenih romana, na prvom se mjestu nalazi Koliba Williama P. Younga. To je priča o čovjeku čija je kći oteta, a on dobiva tajanstveni poziv da se pojavi u jednoj izoliranoj kolibi. Na drugom mjestu je djelo američkog pisca afganistanskog podrijetla Khaleda Hosseinija Tisuć blistavih sunaca. Hosseini priča nevjerojatnu priču o dvije posve različite žene koje je spojio ratni kaos u Afganistanu tijekom sovjetske invazije. Na popisima najprodavanijih paperbacka još se uvijek nalazi i njegov prvi roman Gonič zmajeva. Na trećem mjestu je posljednji pravnički triler John Grishama Priziv. To je roman o prljavoj političkoj kampanji za mjesto u Vrhovnom sudu savezne države Mississippi, gdje je jedna velika kemijska kompanija izgubila je proces vrijedan nekoliko desetaka milijuna dolara jer je zagadila izvore vode u jednoj zajednici ove savezne države.
petak, 12.12.2008.
Demistifikacija jedne ikone - Ataturk
Za Mustafu Kemala “Ataturka,” osnivača moderne Turske, Turci gaje duboko poštivanje. Stoga, kad je s prikazivanjem počeo dokumentarni film s detaljima iz njegovog privatnog života, digla se graja.
Film “Mustafa” Ataturka prikazuje kao čovjeka koji je živio razuzdano, puno pio, bio sklon melankoliji i koji je osjećao da se sve više udaljava od zemlje koju je stvorio.
Kod mnogih, Mustafa Kemal Ataturk uživa status ikone. Film, međutim, o njemu otkriva neke intimne detalje iz dosad neobjavljenih pisama i istražuje njegovo teško djetinjstvo i mladenačke godine.
Ono što najviše iznenadjuje, portret je Ataturka kao čovjeka koji je ne samo prekomjerno pio i pušio, nego je bio i ženskar, volio ples i zabave. Film takodjer pokazuje i ranjivog čovjeka koji je, pod kraj života, postajao sve više frustriran i sve se više povlačio u sebe.
Iznošenje na vidjelo tih strana Ataturka izazvalo je oštre osude nekih sektora turskih medija. Kritičari i obožavatelji Ataturka mogu se složiti barem u jednome – da je dokumentarac izazvao strastvenu debatu oko toga tko je i što je bio pravi Ataturk, čovjek čije fotografije krase trgovine, škole, a i mnoge domove Turaka.
srijeda, 10.12.2008.
Načelo 'pay-to-play' preskupo za guvernera Illinoisa
Nakon niza korupcijskih skandala koji su prošlih nekoliko godina potresali Washington, optužbe o primanju mita jučer su stigle i iz trećeg po veličini američkog grada, Chicaga – koji je poznat po izrazito 'prljavoj' lokalnoj političkoj sceni.
Guverner savezne države Illinois Rod Blagojevich uhićen je zbog sumnje da je umiješan u nekoliko korupcijskih afera. Ovaj bivši demokratski kongresmen iz Chicaga trebao je uskoro, kao guverner, popuniti ispražnjeno mjesto Baracka Obame u Senatu Sjedinjenih Država. Prema snimci prisluškivanih telefonskih razgovora Roda Blagojevicha sa suradnicima, o kojoj su jučer govorili istražitelji FBI-ja, guverner Illinoisa je navijestio da 'senatsko mjesto neće popuniti za badava', jer je ono – kako je rekao – 'zlatno'. Blagojevich je – prema FBI-ju – želio uslugu ili unovčiti ili je pak želio da po odlasku s guvernerske dužnosti dobije položaj ministra zdravstva ili pak da postane ambasador.
Ako se optužbe pokažu točnima, Roda Blagojevicha će se smatrati izdankom tradicionalnog urbanog političkog miljea, takozvane stranačke mašinerije, koja je do otprilike polovice prošlog stoljeća dominirala većinom američkih gradova.
Paralelna politička stvarnost velikih gradova temeljila se na načelu 'pay-to-play': ako su željeli sklapati poslove s gradskom upravom, lokalni poduzetnici morali su uplatiti 'dobrovoljne' donacije stranačkim bossovima ili čelnicima javnih ustanova. Optužbe koje je jučer protiv Blagojevicha iznio FBI uključuju niz navoda prema kojima je guverner Illinoisa planirao ili dogovarao upravo ovakve dealove.
Uz to, tu su i navodi da je Rod Blagojevich – inače zet jednog utjecajnog člana gradskog vijeća Chicaga – vršio pritisak na uredništvo lista Chicago Tribune, da otpusti nekoliko novinara koji su kritizirali njegovu administraciju. Na audio-snimkama koje je jučer citirao Savezni istražni ured, Blagojevich je prijetio da će se – ako novinari ne budu otpušteni s posla – 'osvetiti' korporaciji koja je vlasnik Chicago Tribunea, lišavajući je državne novčane pomoći u poslu oko gradskog stadiona koji je u njezinom vlasništvu.
ponedjeljak, 08.12.2008.
Financijska kriza ne štedi ni američke izdavače
Globalna financijska kriza i problemi američkog gospodarstva nisu mogli zaobići ni izdavačku industriju. Ogromni američki medijski konglomerat Tribune Company danas je najavio da razmatra odlazak u stečaj dok se nosi s oko 13 milijardi dolara duga, otkako je prošle godine postala privatna kompanija, odnosno otkako se njenim dionicama ne trguje na burzi. U knjiškoj produkciji ovaj tjedan bili smo svjedoci većih potresa u vodećim američkim izdavačkim kućama – nekoliko izdavača najavilo je otpuštanja i zamrzavanje plaća. Poseban interes javnosti izazvala je reorganizacija najvećeg svjetskog izdavača knjiga Random Housea, gdje su dva prva čovjeka kompanije odstupila s dužnosti. Taj konglomerat sastoji se od mnogih manjih izdavačkih grupacija, a objavljuje knjige tiražnih pisaca poput Johna Grishama, Dean Koontz, Danielle Steel i Dana Browna.
Simon & Schuster, inače u vlasništvu televizijske mreže CBS, otpustio je ovaj tjedan 35 uposlenika, uglavnom urednika. Autori koji objavljuju za ovog izdavača uključuju Stephena Kinga, Mary Higgins Clark, V.C. Andrews, Jamesa Lee Burkea i novinara Washington Posta Boba Woodwarda. U izdavačkoj kući Houghton Mifflin Harcourt, koja objavljuje romane Philipa Rotha, ostavku je podnio glavni urednik i to u znak prosvjeda što je privremeno zamrznuto primanje novih knjiga za publiciranje. Kuća Thomas Nelson, inače najveći svjetski izdavača Biblija na engleskom jeziku, smanjila je osoblje za 10 posto i zamrznula plaće uposlenika. Slične su mjere poduzete i u Penguin Group, dok je u Harper Collinsu, inače u vlasništvu Murdockovog News Corporationa, odgođena najavljena povišica plaća.
Iako ekonomske nedaće ne pogađaju izdavače istim intenzitetom kojim je pogođeno bankarstvo ili automobilska industrija, ove loše vijesti odraz su pogoršane situacija i u američkim knjižarama. Glavna urednica tjednog glasila američkih izdavača Publisher Weekly Sarah Nelson kaže da je ovo mikrokozam "onoga što se događa u stvarnom svijetu". Priznaje da iako se poneka od ovih mjera u američkom izdavaštvu mogla očekivati, njihov opseg i dalekosežnost djelovali su "šokantno i otrežnjavajuće". Ipak, mnogi u ovoj industriji ostaju optimistični i to ponajprije jer se vjeruje kako su knjige zaštićene od recesije zato jer su relativno jeftina roba.
Logična posljedica problema u objavljivanju knjiga odrazila se i na njihove prodavače. Dosad su manje neovisne knjižare bile te koje su se borile za opstanak, posebno otkako su se pojavili veliki knjižarski lanci knjižara poput Barnes and Noblea, Bordersa i Booka-A-Million. Međutim, posljednji ekonomski podaci pokazuju da su i oni zapali u probleme – u trećem tromjesečju ove godine sva tri lanca bilježe vrtoglavi pad prodaje knjiga, kako sve više čitatelja nova štiva nabavlja od mamutskih trgovina poput Costcoa i internetskog diva prodaje knjiga Amazona.
petak, 05.12.2008.
Uprava i sindikati američke automobilske industrije spremni na 'stezanje remena'
Nakon što su prije tri tjedna u Kongresu kritizirani što su u Washington doputovali privatnim zrakoplovima, čelnici General Motors, Chryslera i Forda ovaj su se put u glavni grad dovezli 'vozilima budućnosti', hibridnim automobilima koje namjeravaju masovnu proizvoditi – naravno, ako opstanu.
Da bi izbjegla bankrot, američka automobilska industrija treba državnu pomoć – prema procjenama oko 34 milijarde dolara. Novac joj treba 'pod hitno', jer bi General Motors i Chrysler u protivnom do veljače mogli biti u stečaju.
Sredinom prošlog mjeseca, kada su čelnici najvećih automobilskih korporacija prvi put svjedočili na Capitol Hillu, Kongres i Bijela kuća bili su prilično skeptični glede ideje da bi državni novac mogao pomoći grani industrije koja s jedne strane je tradicionalni američki brand, ali u posljednjih dvadesetak godina na tržište izbacuje razmjerno skup a neatraktivan proizvod.
Čelnici General Motorsa, Forda i Chryslera – koji će i danas svjedočiti pred članovima Kongresa – nude sada plan reorganizacije proizvodnje, najavljuju mjere štednje, nova otpuštanja s posla a navodno su i spremni na osnivanje nadzornog vladinog tijela koje bi nadgledalo kako se troši novac poreznih obveznika kojim se 'spašavaju' njihove firme.
I sindikat radnika automobilske industrije pristao je na mjere štednje povezane s troškovima zdravstvenog osiguranja te na ograničavanje drugih – za američke prilike prilično izdašnih - povlastica uposlenika.
srijeda, 03.12.2008.
'Clintonites' u Obaminioj administraciji
Još jedan član najužeg kruga suradnika bivšeg predsjednika Clintona ulazi u ministarsko okruženje novoizabranog predsjednika Baracka Obame. Guvernera New Mexica i ministra energetike, te veleposlanika pri Ujedinjenim narodima u vladi Billa Clintona - Billa Richardsona – gospodin je Obama danas predložio za položaj ministra trgovine.
Kad je Hillary Clinton u natjecanju s Barackom Obamom izgubila bitku za predsjedničku nominaciju, neki su komentirali da je time propao plan o `Trećem mandatu Clintonovih`. Sada, pak, kako se nižu nove nominacije, postaje uočljivo da je gotovo svako drugi minister ili visoki Obamin savjetnik – nekad pripadao krugu `Clintonitea`. Obamin izabranik za ministra financija – Timothy Geithner – služio je pod Clintonovim ministrima financija Robertom Rubinom i Larryjem Summersom. A i sam Summers je Obamin izbor za čelnika Nacionalnog gospodarskog vijeća.
Obamin izbor za ministra pravosuđa – Eric Holder – bio je samo jednu stepenicu niže u istom resoru u Clintonovoj administraciji. Članicu Clintonovog Vijeća za nacionalnu sigurnost – Susan Rice – Obama je izabrao za veleposlanicu pri Ujedinjenim Narodima. Prvi kojeg je novi predsjednik izabrao u svoj najuži krug - na položaj šefa kabineta – bio je Rahm Emmanuel, negdašnji viši savjetnik Clintonove Bijele kuće. …I naravno, bivša Prva dama u dva Clintonova mandata – Hillary Rodhan Clinton – Obamina je buduća šefica diplomacije.
ponedjeljak, 01.12.2008.
Morrison, Obama i Grisham na vrhu popisa najprodavanijih knjiga
Prva američka Nobelovka afričkog podrijetla i prvi američki predsjednik afričkog podrijetla ovaj tjedan zauzimaju i prva mjesta na popisima najprodavanijih knjiga Los Angeles Timesa. Toni Morrison, koja je književnog Nobela dobila 1993. godine, tijekom američke predizborne kampanje podržavala je Baracka Obamu. To joj nije bio i prvi izlet u američku predsjedničku politiku – u jednom eseju 1998. godine napisala je da je tadašnji predsjednik Bill Clinton "prvi američki predsjednik crnac... crnji od svake osobe koja bi mogla biti izabrana u životnom vijeku naše djece". Vjerojatno je ova nobelovka sretna što ju je stvarnost 4. studenog demantirala.
Njeno djelo Milost, čija se radnja događa u kolonijalnoj Americi, prokrčilo si je iz prve put na sam vrh tvrdoukoričenih romana književnog dodatka losanđeleskog dnevnika. Na popisima najprodavanijih mekoukoričenih izdanja, dnosno paperbacka, u kategoriji non-fictiona i dalje prva dva mjesta zauzimaju ranija djela Baracka Obame Smjelost nade i Snovi mog oca. Ista je situacija glede knjiga budućeg američkog predsjednika i na popisima New York Timesa i Washington Posta, međutim, u ova dva lista Toni Morrison nije se u prvom naletu popela na prvo mjesto, već je četvrta u washingtonskom dnevniku, dok je u New York Timesu na sedmom. Post i Times kao najprodavaniji roman protekli tjedan imaju djelo Jamesa Pattersona Cross Country, četrnaestom romanu sage o detektivu Alexu Crossu, koji ovaj put istražuje veze između jednog washingtonskog ganga i Afrike. Pri samom vrhu bestsellera nalaze se i druga djela američkih majstora beletristike – Davida Baldaccija, Stephena Kinga, Nelsona DeMillea, Vincea Flynna i Michaela Connellyja.
Romani Johna Grishama redovito po izlasku zauzimaju prva mjesta među najprodavanijim bestsellerima. Ni mekoukoričeno izdanje romana Priziv nije iznimka – hardcover izdanje pojavilo se u prodaji u siječnju. Roman govori o manipuliranju američkim izbornim političkim procesom – novac, politika, kupovanje izbora. U američkoj izbornoj godini ovaj triler, vjerojatno najpolitičniji kojeg je Grisham napisao dosad, naišao je, naravno, na poseban interes među čitateljima. Na popisu bestsellera nalazi se još uvijek i njegov prošlogodišnji roman Igranje za pizzu. Od drugih mekoukoričenih izdanja recimo da se roman Alice Sebold Gotovo mjesec već 11 tjedana nalazi među najprodavanijim romanima, dok se na tom istom popisu već 63 tjedna nalazi djelo američkog pisca afganistanskog podrijetla Khaleda Hoseinija Gonič zmajeva, po kojem je prošle godine snimljen i film.
